Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca. Popularno se naziva i Jaska pa su stanovnici Jaskanci i Jaskanke ili Jastrebarci,Šonje, Jure (gl. ur.). Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 409., Jastrebarke odnosno po Vatroslavu Rožiću Jastrebarščani.Rožić, Vatroslav. Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. (=64.), 1905., str. 135. – 185. Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904. Ovaj kraj je najznačajnije vinogradarsko područje središnje Hrvatske, a istovremeno i značajno gospodarsko, obrtničko i turističko središte.
Ime U izvorima na njemačkom jeziku naziva se Jaska, na mađarskom Jasztrebarszka.
Gradska naselja Jastrebarsko se sastoji od 60 gradskih naselja, to su: Belčići, Brebrovac, Brezari, Breznik Plešivički, Bukovac Svetojanski, Celine, Crna Mlaka, Cvetković, Čabdin, Čeglje, Črnilovec, Dolanjski Jarak, Domagović, Donja Reka, Donji Desinec, Draga Svetojanska, Dragovanščak, Goljak, Gorica Svetojanska, Gornja Kupčina, Gornja Reka, Gornji Desinec, Grabarak, Gračac Slavetićki, Guci Draganički, Hrastje Plešivičko, Hrašća, Ivančići, Izimje, Jastrebarsko, Jurjevčani, Kupeć Dol, Lanišće, Lokošin Dol, Malunje, Miladini, Novaki Petrovinski, Orešje Okićko, Paljugi, Pavlovčani, Pesak, Petrovina, Plešivica, Prhoć, Prilipje, Prodin Dol, Rastoki, Redovje, Slavetić, Srednjak, Stankovo, Špigelski Breg, Tihočaj, Toplice, Vlaškovec, Volavje, Vranov Dol, Vukšin Šipak i Zdihovo.
Zemljopis Jastrebarsko je grad smješten 30-ak kilometara jugozapadno od Zagreba i 20-ak kilometara sjeveroistočno od Karlovca. Grad se nalazi u Zagrebačkoj županiji, a područje Jastrebarskog prostire se na 229 km2. Ovaj kraj čine tri različite prirodne cjeline. Na sjeveru je vapnenačko-dolomitni masiv Žumberačke gore, na koji se naslanja plodno, vinorodno Prigorje, a prema jugoistoku, sve do rijeke Kupe prostire se Pokuplje, s ornitološkim rezervatom Crna Mlaka. Sa susjednim, samoborskim područjem jaskanski je kraj povezan cestama koje vode iz Jastrebarskog preko Plešivice, te iz Kostanjevca preko Žumberka. Na jugoistoku se nadovezuje velikogoričko područje. Grad je izvrsno prometno povezan jer leži uz autocestu Zagreb – Karlovac, zatim na regionalnoj cestovnoj prometnici te uz željezničku prugu, a prometnoj povezanosti pogoduje i blizina zračne i morske luke.
Stanovništvo Na području grada je 60 naselja koja nastanjuje preko 17.000 stanovnika, dok u samom gradskom središtu živi oko 6000 stanovnika. Po popisu iz 2001. godine u gradu je živjelo 16.689 stanovnika.
Uprava Gradsku upravu čine: Gradonačelnik Grada je Zvonimir Novosel. Zamjenici gradonačelnika: Nikolina Ribarić. Gradsko vijeće Predsjednik Gradskog vijeća je Leon Bastašić Upravni odjeli: Ured gradonačelnika UO za financije UO za društvene djelatnosti UO za gospodarstvo UO za stambeno-komunalne poslove, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i geodetske poslove Gradska služba
Povijest mini|230px|Dvorac u Jastrebarskom Jastrebarsko se prvi put spominje 1249. u ispravi bana Stjepana,kao središte trgovine i suda, a 1257. kralj Bela IV. dodijelio mu je status slobodnog kraljevskog trgovišta. Jastrebarsko je kao trgovište 1257. dobilo i grb koji koristi i danas – u plavom, na desno okrenuti jastreb prirodne boje. Od 1519. do 1848. na život grada presudno su utjecali članovi vlastelinske obitelji Erdődy. Mirom u Schönbrunnu 1809. hrvatski krajevi južno od Save uključeni su u Ilirske pokrajine, tako da su jastrebarsko vlastelinstvo i trgovište došli pod francusku vlast, a Francuzi su se povukli u ljeto 1813. Feudalno razdoblje u povijesti jastrebarskog trgovišta i vlastelinstva završio je 1848. godine, te su jastrebarski građani formirali narodnu stražu i razvili narodne zastave. Jastrebarsko se intenzivnije razvilo u drugoj polovici 19. stoljeća, a razvoju grada i cijelog kraja znatno je pridonijela izgradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca (1865.). Tada dolazi do snažnog procvata kulturnih, društvenih i športskih djelatnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u blizini ovog grada nalazio se istoimeni koncentracioni logor za djecu pod upravom vlasti NDH. Kao dan grada slavi se 13. studenog, kad je 1991. JNA napustila grad. Grad Jastrebarsko je dobio ime po jastrebarima.
Gospodarstvo Gospodarstvo grada Jastrebarskog najviše se temelji na poljodjelstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, ribarstvu, drvnoj industriji, te, dakako, turizmu. Jastrebarsko i njegova okolica omiljeno su izletište, gdje turiste privlače prekrasni krajolici, prirodni rezervati, kulturno-povijesni spomenici, znamenita vina jaskanskih vinara i gurmanski specjaliteti.
Jaskanski je kraj od davnina uglavnom poljoprivredni kraj. U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do industrijalizacije s pretežito malim i srednjim poduzećima kojih je prema posljednjim podacima oko 280. Najrazvijenija je drvna industrija koja zapošljava najviše radne snage i najveći je izvoznik. Drvoproizvod, Palma i Drvna industrija Rubinić zajedno zapošljavaju gotovo 400 ljudi. Dva važna pogona, punionicu svjetski poznate prirodne izvorske vode Jana te punionicu sokova Juicy, u Jastrebarskom ima Jamnica koja posluje u sklopu koncerna Agrokor. U sklopu Agrokora nalazi se i najveća jaskanska vinarska tvrtka Mladina, koja se posljednjih godina okitila vrijednim domaćim i svjetskim priznanjima za svoja kvalitetna i vrhunska vina.
Gospodarska zona Jalševac u Jastrebarskom jedna je od najatraktivnijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Smještena je na pravcu paneuropskog prometnog koridora 5B, neposredno uz autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta i željezničku prugu Zagreb – Rijeka. Gospodarski subjekti u poslovnoj zoni Jalševac su: Krka, Podatkovni centar DataCross, Lidl, Elektropromet, Drvoproizvod, Velinac, Pavušin, Signoplast, Kongresni centar Princess, Bob's, Ciban prodajno izložbeni prostor, Tifon, Pa-vin, Dizalice Banković, Magma.
Plešivićka vinska cesta otvorena je 2001. godine i dio je specifične turističke ponude Grada Jastrebarskog. Vinska cesta je poseban oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda jednog vinorodnog područja na kojem seljačka gospodarstva (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i ostale pravne i fizičke osobe nude svoje proizvode, posebice vino i rakije iz vlastite proizvodnje te ostale seljačke specijalitete. Plešivićka vinska cesta sastoji se od tridesetak vinarskih gospodarstava s kušaonicama za posjetitelje i goste: Josip Braje, Franjo Gregorić, Tomislav Haramija, Miroslav Ivančić, Velimir Jagunić, Stjepan Kolarić, Velimir Korak, Gospodarstvo Kurtalj, Petar Lukina, Vladimir Majcenović, Mladina d.d., Prva Plešivičko – Okićka Vinogradarska Zadruga, Dragutin Režek, Krešimir Režek, Zdravko Režek, Davor Sirovica, Franjo Stanišić, Zdenko Šember, Zvonimir Tomac, PZ Plešivica, Josip Lacković, Darko Španić, Vinska kuća Jana, Restoran Ivančić, Branko Pušćak, Robert Braje, Dvorska vina Šoškić, Ljubomir Kunović itd.
Tradicionalna turističko-gospodarska manifestacija „Jaskanske vinske svečanosti“ već gotovo dva desetljeća svake jeseni promovira vina i vinare ovoga kraja te najavljuje novu berbu. Događanja pod šatorom na jaskanskom Sajmištu počinju tradicionalnom povorkom od Strossmayerovog trga do šatora gdje se vatrometom obilježava otvaranje svečanosti. Događaj obuhvaća bogat kulturno-umjetnički program tijekom dana, degustacijsko-prodajna izložba vina uz kulinarsku ponudu te zabavne večernje sadržaje. U posljednjih nekoliko godina manifestacija je obogaćena Dionizovim večerima koje se održavaju na gospodarstvima vinara Plešivičke vinske ceste uz prigodan kulturno-zabavni program i nastupe renomiranih imena hrvatske glazbene scene. Osim događanja na Plešivičkoj vinskoj cesti i u šatoru na Sajmištu, Jaskanske vinske svečanosti upotpunjuju i otvaranja izložbi na temu vina, konjički i biciklistički maratoni Plešivičkom vinskom cestom, teniski turnir i mnoga druga događanja. Jaskanske vinske svečanosti su i tradicionalno mjesto predstavljanja kandidatkinja za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije.
2012. je godine ugledni časopis Financial Times Jastrebarsko je svrstao na zavidno sedmo mjesto ljestvice najuspješnijih gradova Južne Europe zbog uspješnosti u promoviranju strategije za privlačenje izravnih stranih investicija.
Poznate osobe mini|150px|Spomenik Vlatku Mačeku Ljubo Babić (1890. – 1974.), slikar, scenograf, književnik, povjesničar umjestnosti, kritičar i likovni pedagog, rođen u Jastrebarskom gdje je imao i prvi atelje Vladko Maček (1879. – 1964.), vođa hrvatskog naroda i predsjednik Hrvatske seljačke stranke, zaslužni političar i mirotvorac, rođen u Jastrebarskom, živio na svom imanju u Kupincu Franjo Kuharić (1919. – 2002.), kardinal, rođen u prigorskom selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić Nino Škrabe, dramaturg, osnivač i voditelj Gradskog kazališta Jastrebarsko Tomaš Mikloušić (1767. – 1833.), dramaturg, pisac, prevodilac, gramatičar, nakladnik, bibliofil, rođen i umro u Jastrebarskom Vatroslav Rožić, jezikoslovac rođen u Prodin Dolu Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.), književnica, kao dijete živjela u Jastrebarskom Josip Restek (1915. – 1987.), likovni umjetnik i pedagog, rođen u Volavju Stjepan Bakšić (1889. – 1963.), teolog, stručnjak za dogmatiku, rođen u Cvetkoviću Branimir Bratanić (1910. – 1986.), etnolog, rođen u Jastrebarskom Drago Gervais (1904. – 1957.), pjesnik, kao dijete živio u Jastrebarskom Antun Bauer (1856. – 1937.), zagrebački nadbiskup, veliki zaštitnik hrvatskog naroda za vrijeme Aleksandrove diktature, polazio školu u Jastrebarskom Martin Borković (1597. – 1697.), pavlin, misionar, zagrebački biskup, utemeljitelj sirotišta, rođen u Domagoviću Vladimir Vlaisavljević (1900. – 1943.), pjesnik, rođen i umro u Jastrebarskom. Pjesme mu se nalaze u nekoliko atologija. Rafael Levaković (1590. – 1653.), povjesničar, diplomat, ohridski nadbiskup, rođen u Jastrebarskom Dragutin Nežić (1908. – 1995.), istarski biskup, rođen u Donjoj Reki pokraj Jastrebarskog Josip Lang (1857. – 1924.), biskup i Sluga Božji, živio u Novakima, polazio školu u Jastrebarskom David Starčević (1840. – 1906.), političar i rodoljub, dulje vrijeme živjio i djelovao kao odvjetnik u Jastrebarskom Benedikt Vinković (1581. – 1642.), doktor filozofije, teologije i crkvenog prava, pečujski i zagrebački biskup, rođen u Jastrebarskom Branimir Štulić (* 1953.), rock glazbenik iz generacije zagrebačkog novog vala, osnivač grupe Azra, polazio školu u Jastrebarskom Ivan Volarić Zak (* 1979.), pop-glazbenik, kantautor i poduzetnik Davorin Štetner (1981.), hrvatski poduzetnik i investitor Mihael Zmajlović (1978.), hrvatski političar, zastupnik u Hrvatskom saboru, ministar zaštite okoliša Zlatko Rendulić (1920. – 2021.), testni vojni pilot, inženjer i general-pukovnik zrakoplovstva Jugoslavije.
Spomenici i znamenitosti mini|150px|Crkva Sv. Nikole U Jastrebarskom se od znamenitosti može vidjeti dvorac Erdődy i park oko dvorca s ribnjakom župna crkva sv. Nikole biskupa franjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije kapela svetog Duha grkokatolička crkva Preobraženja GospodnjegIKA Blagoslov grkokatoličke crkve Preobraženja Gospodnjeg, 19. svibnja 2012. Nakon 100 godina prva novoizgrađena crkva u hrvatskom dijelu Križevačke biskupije! Napoleonova bolnica crkva sv. Duha zgrada ljekarne Znamenitosti gradske okolice: župna crkva Sv. Petra u Petrovini Proštenjarska kapela Marije Snježne u Volavju dvorac Oršića i župna crkva svetog Antuna Pustinjaka u Slavetiću župna crkva Svete Ane u Gorici Svetojanskoj župna crkva svetog Jurja i kapela svetog Franje Ksaverskog u Plešivici župna crkva svetog Ivana Krstitelja u Gornjem Desincu