Gospić je grad u gorskoj Hrvatskoj. Nalazi se u središnjem dijelu Like, a političko je i gospodarsko sjedište Ličko-senjske županije.
Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od pretpovijesti (u starijemu kamenom dobu te kontinuirano tijekom brončanoga i željeznoga doba). Sam grad Gospić, jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj, dobio je fizionomiju grada za vrijeme Vojne krajine početkom 18. stoljeća od kada je upravno sjedište Like. Proživio je burnu prošlost, posebice za vrijeme Drugoga svjetskog i Domovinskoga rata.
Prostire se na površini od 967 km², oko 42 km u smjeru jugoistok-sjeverozapad i oko 33 km u smjeru sjeveroistok – jugozapad.
Zavičaj je mnogih velikana od kojih se ističu Ante Starčević, otac domovine, svjetski poznati znanstvenik Nikola Tesla i slikar Miroslav Kraljević. Spomen-dom doktora Ante Starčevića u Velikom Žitniku sagrađen je 1998., a Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu djeluje od 2006. godine.
Na širem području Gospića nalazi se velik broj vrijednih prirodnih znamenitosti kao što su Nacionalni park Paklenica, Park prirode Velebit, rijeke Lika, Novčica i Bogdanica, spilje Ostrovica i Pčelina, Kruščićko jezero, poučna staza Terezijana, paleontološki spomenik prirode Velnačka glavica, park šume Jasikovac i Vujnovića brdo te vrijedne velebitske preborne šume. Godine 1900. u gospićkoj park šumi Jasikovac bilo je tenisko igralište, prvo u Hrvatskoj i ovome dijelu Europe. U Jasikovcu je osnovan i najstariji teniski klub u Hrvatskoj.
Gospićko-senjska biskupija sa sjedištem u Gospiću djeluje od 2000. godine. Ekonomski poticaj napretku Gospića dala je izgradnja moderne autoceste A1 koja prolazi Gospićem i Likom otvorena 26. lipnja 2005. godine. Lička pruga također povezuje Gospić sa Zagrebom i Splitom.
Gradska naselja
Gradu Gospiću pripada 50 naselja (u 2011. godini):
Aleksinica Barlete Bilaj Brezik Brušane Budak Bužim Debelo Brdo I Debelo Brdo II Divoselo Donje Pazarište Drenovac Radučki Kalinovača Kaniža Gospićka Klanac Kruščica Kruškovac Kukljić Lički Čitluk Lički Novi Lički Osik Lički Ribnik Lipe Mala Plana Medak Mogorić Mušaluk Novoselo Bilajsko Novoselo Trnovačko Ornice Ostrvica Oteš Pavlovac Vrebački Počitelj Podastrana Podoštra Popovača Pazariška Rastoka Rizvanuša Smiljan Smiljansko Polje Široka Kula Trnovac Vaganac Velika Plana Veliki Žitnik Vranovine Vrebac Zavođe Žabica
Zemljopisni položaj Grad Gospić je grad u središnjem dijelu Like, smješten na ocjeditoj zaravni uz rijeku Novčicu. Prostire se na površini od čak 967 km², dimenzija oko 42 km u smjeru jugoistok-sjeverozapad i oko 33 km u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Od toga, samo mali dio stvarno se odnosi na sam grad Gospić, a ostalo se odnosi na okolna slabo naseljena i raštrkana sela, koja su administrativno u sastavu Grada Gospića, jer u blizini nema drugoga općinskoga mjesta. Površina Grada Gospića (kao općine) veća je od površine Grada Zagreba, čak i od Međimurske županije, a također veća i od površine Pariza i Berlina.Ovo sigurno niste znali: Najveći grad Hrvatske nije Zagreb, poslovni.hr, 26. siječnja 2016., preuzeto 30. kolovoza 2016.
Usred Ličkog polja, jednog od najvećih krških polja u Hrvatskoj, na nadmorskoj visini od 562 m nad morem, na raskrižju putova i na obalama triju rijeka Like, Novčice i Bogdanice smješten je grad Gospić, koji je, kako se pretpostavlja dobio ime od latinske riječi "hospitium", što znači konačište, svratište.
Podneblje je povoljno za stočarstvo, posebno za ovčarstvo. Lička pramenka je pasmina ovce, koja je nastala u planinskim područjima Like i Gorskog kotara. Danas se uzgaja oko 5000 ovaca i ovnova ličke pramenke, a postoje i druge pasmine ovaca u Lici.Lička pramenka , hpa.hr, preuzeto 20. srpnja 2017. Od mlijeka se rade tradicionalni sirevi lički škripavac i basa. Tradicionalno govedo je lička buša, naviknuto na život u ličkim uvjetima, a odgovara mu ekstenzivan način uzgoja koji podrazumijeva uzgoj na pašnjacima, u skromnim uvjetima. Otporna je na bolesti, ljeto i zimu provodi vani, bilo na pašnjaku ili u toru. U staju se goveda zatvaraju samo za najveće zime i nevremena. Buša se teli sama, u prirodi.Marina Borovac, U pustoj Ostrvici pasu planinska goveda OPG-a Čačić, living.vecernji.hr, 29. srpnja 2016., preuzeto 20. srpnja 2017.
Klimatske prilike, sastav tla, očuvan okoliš te dobrim dijelom zadržan tradicionalni način proizvodnje jedinstveni su uvjeti za uzgoj ličkog krumpira. Razlikuje se od običnog krumpira po većem postotku suhe tvari, minerala i vitamina.Marijan Biruš, Lički krumpir kao robna marka s geografskim porijeklom, geografija.hr, 3. ožujka 2006., preuzeto 20. srpnja 2017. Upisan je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla EU od 2015. godine.Ivana Nađ, Lički krumpir zaštićen na EU razini!, agroklub.com, 30. rujna 2015., preuzeto 20. srpnja 2017.
Klima Gospić ima umjereno kontinentalnu klimu, Cfb po Köppenovoj klasifikaciji klime, s prosječnim temperaturama koje variraju od –0.9 °C u siječnju do 18,1 °C u srpnju. Budući da se nalazi više od 500 metara iznad razine mora, područje doživljava velike dnevne raspone, posebno u ljetnim mjesecima, a mraz je zabilježen u svakom mjesecu, osim za srpanj. Rekord niske i visoke temperature je –33,5 °C i 38,7 °C. Gospić je također vrlo kišni grad, uz blagi ljetni minimum, doživljava mnogo oborina tijekom cijele godine, a maksimalno na jesen. Tijekom zime, u Gospić mogu biti jake snježne oborine, u prosjeku ima 5 dana godišnje, kada je više od 50 cm snijega, a 16 dana, kada je više od 30 cm. Rekord sniježnoga pokrivača je 285 cm izmjerena je u veljači 1916. godine.
Stanovništvo mini|upright|Ličanin početkom 19. stoljeća. mini|upright|Ličanka početkom 19. stoljeća.
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Gospić, sljedećeg etničkog sastava:
godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali 1991. 29 049 18 613 (64,07 %) 8976 (30,89 %) 513 (1,76 %) 947 (3,26 %) 1981. 31 263 18 525 (59,25 %) 9283 (29,69 %) 2907 (9,29 %) 548 (1,75 %) 1971. 37 383 24 307 (65,02 %) 11 801 (31,56 %) 635 (1,69 %) 640 (1,71 %)
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Gospić ima stanovnika.
Hrvati – 11 860 ostali – 885
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utvrđen je naziv, područje i sjedište Grada Gospića, kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinice lokalne samouprave. Granice područja Grada idu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. Naselje Gospić ima 6575 stanovnika. U sastavu Grada uključena su i prigradska naselja koja s gradskim naseljima čine gospodarsku cjelinu te su s njima povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značaja.
Gospić (gradsko naselje)
2021. – (Hrvati: , 94,34 %, Srbi: 412, 3,58 %, ostali: 506, 4,39 %) 2011. – (Hrvati: , Srbi: 609, ostali: 276) 2001. – 1991. – 9025 (Hrvati: 5015, Srbi: 3243, Jugoslaveni: 282, ostali: 485) 1981. – 8725 (Hrvati: 4250, Srbi: 2718, Jugoslaveni: 1516, ostali: 241) 1971. – 8046 (Hrvati: 4622, Srbi: 2888, Jugoslaveni: 336, ostali: 200)
Uprava Trenutačni gradonačelnik Gospića je Darko Milinović.
Dan Grada Gospića
Dan Grada Gospića je 22. srpnja, blagdan Svete Marije Magdalene, i obilježava se svečano. Lokalno se naziva „Mandalina”.
Grb i zastava Grada Gospića mini|Zastava Grada Gospića.
Grb Grada Gospića ima oblik poluokruglog štita. U poluokruglom štitu, na crvenom polju, nalazi se srebrni vuk u borbenom položaju. Vuk u desnoj šapi drži mač srebrne oštrice i zlatne drške.
Zastava Grada Gospića je pravokutnog oblika. Odnos dužine i širine je 2:1. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se obostrano grb Grada Gospića. Visina grba je 2/3 širine zastave.
Povijest Prije nastanka grada Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od pretpovijesti (u starije kameno doba, te u kontinuitetu u brončano i željezno doba). Dokaz tomu su brojni arheološki nalazi, što se posebice odnosi na željeznodobno pleme Japoda. Lika obliluje kamenom i drvo pa su se od toga radile kuće, a stanovništvo se stoljećima bavilo stočarstvom, jer nije bilo uvjeta za zemljoradnju.
mini|Stanovnici Like stoljećima su se bavili stočarstvom, najviše uzgojem ovaca. Karakteristična je pasmina lička pramenka. U antičko doba, ovaj je prostor obilježen jednom od najznačajnijih prometnih komunikacija što je iz unutrašnjosti (Siscia), kontinentalnim pravcem vodila prema jugu i morskoj obali (Salona). Na ovom području i prije dolaska Hrvata živjelo je autohtono domorodačko stanovništvo kojeg su činili potomci Japoda i rimski doseljenici, koji su vladali Likom, koja je bila u sklopu Rimskog Carstva. Rimljani su gradili puteve, postaje, širili svoju kulturu i običaje.
Pokazatelji o razdoblju hrvatskih narodnih vladara i stvaranju hrvatske države su ulomci starohrvatskog pletera, pronađeni u nekoliko stilskih i vremenskih odrednica na nekoliko lokaliteta u neposrednoj blizini Gospića. Oni nas ujedno upućuju i na brojne sakralne građevine i kršćansku pripadnost stanovništva ovog prostora u srednjem vijeku.
Od 11. stoljeća jačaju plemenitaške obitelji, koje uz gospodarski razvitak, grade svoje dobro utvrđene gradove – burgove, te u njima razvijaju kulturne i duhovne tekovine ondašnjeg doba. Obitelji su to Tolimirovića, Mogorovića, Tugomirića, Disislavića i drugih.
Začetke naselja današnjeg grada otkrivamo u ispravi iz 1263. godine, u kojoj kralj ugovara zamjenu posjeda s ličkim županom Petrom Tolimirovićem, u kojoj se između ostalih, spominje i naselje Kaseg, a kasnije Kasezi, na lijevoj obali rijeke Like, pored potoka Novčice. Poznato je da je kralj Bela IV., s ličkim županom Petrom Tolimirovićem ugovorio zamjenu toga grada. Kralj je za Počitelj dao ličkom županu sela Kaseg (današnji grad Gospić), Sičevo, Grebenar i Brotnjan. Iz nešto kasnijih isprava doznajemo da su u Kasegu živjeli lički rodovi Mogorovići, Korini, Vidasi, Prohočići, Ljutčid i Lukšići.
Od turskih prodora do 20. stoljeća lijevo|mini|150px|Grb Ličko-krbavske županije
U vrijeme turskih prodora Kasezi se raseljavaju, te nanovo naseljavaju, sudeći po riječima putopisca koncem 18. stoljeća koji spominjući Gospić, govore o gradu koji "bijaše prije kukavni turski grad", u kojem "Grci" imaju malu crkvu s kipom Gospe, a po čemu je Gospić dobio ime.
Brojne su legende o nastanku naziva Gospić. Jedna je priča o dvije kneginje od kojih je jedna Gospava osnovala ovdje grad, do teorije da naziv dobiva po hospitiumu u Kaniži kojeg su osnovali karlobaški kapucini (1721. g.), no tada je poznati naziv već ustaljen.
U prvom popisu na području današnjeg grada ili sasvim blizu njega, nalazi se selo Gospojina u nahiji (kotaru) Novi, a 1604. godine kao naselje Gospić.
Temelj današnjeg grada, udaraju dvije turske kule – kula age Senkovića na prijelazu preko rijeke Novčice (danas najstarija kuća u gradu), te kula age Alića, na kojoj se i danas vide ostatci kružnog tlocrta na lokaciji Kulina (poznat kao Rajčić-grad). Od 1527. do 1689. bio je pod vlašću Turaka.Gospić , mirjanadetelic.com, preuzeto 18. srpnja 2017.
Prije dolaska Turaka, u Lici su živjeli uglavnom Hrvati. Iako je na području Like bilo mnogo utvrđenih gradova, nije bilo vojske ni stanovništva koji bi ih branili od Turaka u vrijeme napada. Zbog opasnosti od Turaka i mnogobrojnih upada, mnogobrojno stanovništvo se povuklo u sigurnije krajeve pa su Turci osvojili cijelu Liku. Opustjelu Liku, Turci su naseljavali Vlasima, koji su većinom ostali i nakon odlaska Turaka. Središte Ličkog sandžaka bilo je u Širokoj Kuli kraj Gospića.Područje Like u razdoblju vladavine Turaka , cro-eu.com, preuzeto 18. srpnja 2017.
mini|160px|Poštanska marka Kraljevine Mađarske s pečatom Gospić 1896. godine.