Odbor za svemirska istraživanja (Committee on Space Research, skraćeno COSPAR ) osnovan je 1958. godine. Njegov osnivač je Međunarodno vijeće za znanstvene unije (ICSU). Glavni ciljevi COSPAR-a su promicanje znanstvenog istraživanja u svemiru na međunarodnoj razini, s naglaskom na slobodnu razmjenu rezultata, informacija i mišljenja, te osiguravanje foruma, otvorenog za sve znanstvenike, za raspravu o problemima koji mogu utjecati na istraživanje svemira. Ti se ciljevi postižu organizacijom simpozija, publikacijama i drugim sredstvima. COSPAR je stvorio niz istraživačkih programa o različitim temama, nekoliko u suradnji s drugim znanstvenim zajednicama.
Svake dvije godine COSPAR saziva Generalnu skupštinu (koja se naziva i Znanstvena skupština). Riječ je o konferencijama koje trenutno okupljaju gotovo tri tisuće istraživača svemira. Generalna skupština u Istanbulu otkazana je zbog pokušaja turskog državnog udara 2016. godine.
Znanstvena struktura
Znanstvene komisije Znanstvena komisija A bavi se istraživanje zemljine površine, meteorologijom i klimom.
Radna skupina za GEO Potkomisija A1 za atmosferu, meteorologiju i klimu Potkomisija A2 za dinamiku oceana, produktivnosti i kriosferu Potkomisija A3 za zemaljske procese i morfologiju
Znanstvena komisija B bavi se istraživanjem sustava Zemlja-Mjesec, planeta i malih tijela Sunčevog sustava.
Potkomisija B1 za mala tijela Potpovjerenstvo B2 za međunarodnu koordinaciju svemirskih tehnika za geodeziju (zajednička potkomisija s IUGG/IAG Komisijom I za referentne okvire) Podkomisija B3 za Mjesec Potkomisija B4 za terestričke planete Potkomisija B5 za vanjske planete i satelite Potkomisija B6/E4 za otkrivanje, karakterizaciju i modeliranje egzoplaneta
Znanstvena komisija C navi se istraživanjem gornjih slojeva atmosfere Zemlje i planeta, uključujući referentne atmosfere.
Potkomisija C1 za gornju Zemljinu atmosferu i ionosferu Potkomisija C2 za Zemljinu srednju atmosferu i donju ionosferu Potkomisija C3 za planetarne atmosfere i aeronomiju Radna skupina za referentne atmosfere planeta i satelita (RAPS) Radna skupina URSI/COSPAR za međunarodnu referentnu ionosferu (IRI) COSPAR/URSI radna skupina za referentne atmosfere, uključujući ISO WG4 (CIRA) Potkomisija C5/D4 za teoriju i opažanja aktivnih eksperimenata
Znanstvena komisija D bavi se istraživanjem plazme u Sunčevom sustavu, uključujući planetarne magnetosfere.
Potkomisija D1 za heliosferu Potkomisija D2/E3 o prijelazu sa Sunca u heliosferu Potkomisija D3 za magnetosfere Potkomisija C5/D4 za teoriju i opažanja aktivnih eksperimenata
Znanstvena komisija E bavi se astrofizičkim istraživanjima iz svemira.
Potkomisija E1 za galaktičku i ekstragalaktičku astrofiziku Potkomisija E2 za Sunce Potkomisija D2/E3 za Sunce i heliosferu Potkomisija B6/E4 za otkrivanje, karakterizaciju i modeliranje egzoplaneta
Znanstvena komisija F bavi se znanosti o životu u vezi sa svemirom.
Potkomisija F1 za gravitacijsku i svemirsku biologij Potkomisija F2 za radijacijsko okruženje, biologiju i zdravlje Potkomisija F3 za astrobiologiju Potkomisija F4 za prirodne i umjetne ekosustave Potkomisija F5 za gravitacijsku fiziologiju u svemir
Znanstvena komisija G bavi se znanosti o materijalima u svemiru. Znanstvena komisija H bavi se fundamentalnom fizikom u svemiru.
Politika planetarne zaštite Odgovarajući na zabrinutost znanstvene zajednice da bi svemirske misije na Mjesec i druga nebeska tijela mogle ugroziti njihova buduća znanstvena istraživanja, 1958. Međunarodno vijeće znanstvenih unija (ICSU) osnovalo je ad-hoc Odbor za kontaminaciju izvanzemaljskim istraživanjem (CETEX) koji će pružiti savjete o tim pitanjima. Sljedeće godine taj je mandat prebačen na novoosnovani Odbor za svemirska istraživanja (COSPAR), koji se kao interdisciplinarni znanstveni odbor ICSU-a (danas Međunarodno znanstveno vijeće - ISC ) smatrao prikladnim mjestom za nastavak rada. CETEX-a. Od tog vremena, COSPAR je osigurao međunarodni forum za raspravu o takvim pitanjima pod terminima "planetarna karantena" i kasnije "planetarna zaštita", te je formulirao COSPAR-ovu politiku planetarne zaštite s pripadajućim zahtjevima implementacije kao međunarodnog standarda za zaštitu od međuplanetarne biološke i organskom kontaminacijom, a nakon 1967. kao vodič za poštivanje članka IX Ugovora Ujedinjenih naroda o svemiru u tom području (UNOOSA 2017, Report of the Committee on the Peaceful Use of Outer Space, 60th Session, A/72/20, United Nations, New York ).
Politika planetarne zaštite COSPAR-a i njeni zahtjevi nisu pravno obvezujući prema međunarodnom pravu, već je međunarodno dogovoreni standard s provedbenim smjernicama za usklađenost s člankom IX Ugovora o svemiru. Države stranke Ugovora o svemiru odgovorne su za nacionalne svemirske aktivnosti prema članku VI. ovog Ugovora, uključujući aktivnosti vladinih i nevladinih tijela. Država je ta koja će u konačnici biti smatrana odgovornom za nezakonite radnje koje su počinili njezini subjekti jurisdikcije.
Ažuriranje politike planetarne zaštite COSPAR-a, nastalo kao odgovor na nova otkrića ili temeljem posebnih zahtjeva, proces je koji uključuje imenovane članove COSPAR panela za planetarnu zaštitu koji predstavljaju, s jedne strane, svoje nacionalno ili međunarodno tijelo odgovorno za usklađenost s Ugovorom Ujedinjenih naroda o svemiru iz 1967. te s druge strane, COSPAR-ove znanstvene komisije B – svemirska istraživanja sustava Zemlja-Mjesec, planeta i malih tijela Sunčevog sustava i F – znanosti o životu u vezi sa svemirom. Nakon postizanja konsenzusa među uključenim stranama, predloženu preporuku za ažuriranje Politike formulira COSPAR Panel za planetarnu zaštitu te ju dostavlja Uredu COSPAR na pregled i odobrenje.
Nedavno ažurirana COSPAR politika o zaštiti planeta objavljena je u izdanju COSPAR-ovog časopisa Space Research Today u kolovozu 2020. Sadrži neka ažuriranja u odnosu na prethodno odobrenu verziju (Kminek, G., Conley, C., Hipkin, V., Yano, H., 2017. COSPAR’s Planetary Protection Policy. Space Res. Today, vol. 200, December 2017. ) na temelju preporuka koje je formulirao Panel i odobrio COSPAR ured.
Izvori
Kategorija:Astronomske organizacije