Rijeka Drava teče kroz Podravinu u duljini oko 80 km. Od te duljine oko 65 km pripada Koprivničko-Križevačkoj županiji. Geoportal.DGU. RH, slojevi TK25, TK100 i DOF2018., pristupljeno 17. prosinca 2020. To je ujedno i dio zaštićenog područja "Regionalni park Mura–Drava" koji se proteže još i kroz susjedne županije uz rijeku Dravu do Dunava čineći veliki Rezervat Mura–Drava–Dunav. Na tom putu Drava stalno oblikuje puno zavoja i promjena glavnog korita te nastaju rukavci (meandri) sa stalnom ili povremenom protočnošću. Na više mjesta, ovako velika i silovita rijeka, oblikuje čitave mreže malih vodenih tijekova koji ograđuju riječne otoke i otočiće. Nekadašnji dravski rukavci, "Stare Drave", danas se na više mjesta u reljefu Podravine ističu kao udubljenja potkovastog oblika čiji su kraci okrenuti prema današnjem dravskom koritu. To su mrtvice ili mrtvaje, neteče, od kojih su neke još vezane uskim vodenim prolazima uz dravsko korito, poglavito za višeg vodostaja. Usporedno uz maticu rijeke u Podravini ima i nekoliko manjih stalno protočnh rukavaca koji se također nazivaju "Stara Drava". Širina rukavaca mjestimično je takoreći dnevno promjenljiva (zbog uzvodnih hidroelektrana) jer ovisi o vodostaju rijeke Drave. Ti rukavci stvaraju riječne otoke. Oni su najčešće pošumljeni niskom vegetacijom i šikarom, rjeđe su to livade i druga obradiva tla.Radovan Kranjčev, Podravski zbornik 1999., str. 227-236 Hrčak srce.hr Bare, mrtvice i rukavci Koprivničko-Đurđevačkog dravskog zaobalja.PDF, pristupljeno 21. prosinca 2020. U Koprivničko-Đurđevačkoj Podravini to je vidljivo primjerice kod naselja Selnice Podravske, Legrada, Komatnice, Repaša, Gabajeve Grede, Gotalova, Molve Greda, Novog Virja, Ferdinandovca i Podravskih Sesveta. Pokraj Selnice Podravske doista teče rijeka Drava koja izlazi iz hidroelektrane pa daje izgled kao protočni rukavac, jer veći dio vodene mase protječe odvodnim kanalom pokraj hidroelektrane. Flora i fauna Flora mini|300px|Stara Drava - obala Obale rukavaca obrasle su niskim raslinjem (bijelom vrbom, bršljanima i dr.), visokim raslinjem (pojedinačna stabla crne topole, crne johe, bagrema-akacije, i dr.) i šikarom i prilično su nepristupačne, ovisno o vremenskim prilikama. Riječni otoci i obale rukavaca prošarani su vrbicima ili pojedinačnim stablima vrba i crnih topola, trskom, rogozom, šašom, ježincom, čičkom, šikarom i ostalom trnovitom i močvarnom vegetacijom. Neki dijelovi oko rukavaca, mrtvica i bara su potpuno nepristupačni i predstavljaju netaknutu divlju prirodu. Dno je šljunkovito i djelomično muljevito, djelomično obraslo vodenom travom (krocanj, mrijesnjak, mekana i tvrda voščika), trskom, vodenim orašcem, vodenim lećem, vodenom kugom, vodenom paprati a ima i bijelog lopoča, žutog lokvanja i druge vodene vegetacije. U mrtvicama ima puno više trske, vodenih trava i trulog lišća u mulju pa je na većem dijelu pristup vodi gotovo nemoguć. Fauna Mjestimično širok pojas guste visoke i niske vegetacije sa šikarom, uz vodenu vegetaciju, je dobro stanište i zaštita za mnoge životinjske vrste ovog područja: dlakavu i pernatu divljač (jelen, srna, patka, fazan, roda), divlje životinje (divlja svinja, vidra, kuna), gmazove (bjelouška, kornjača), ribe (štuka, šaran, amur, babuška), vodozemce (žaba), dvojezupce (zec), glodavce (dabar kod Legrada) i druge. U vodi osim žaba ima i velik broj različitih vrsta riba. Dva od četiri najveća podravska mrijestilišta žaba nalaze se uz rijeku Dravu u slabije protočnim rukavcima, posebno mrtvicama i barama. Jedno je između Selnice Podravske i Legrada, a drugo nekoliko km južno od Gabajeve Grede. S prvim toplijim danima u proljeće tisuće žaba koje se nalaze u krugu oko 2 km oko svojih mrijestilišta, većinom obična krastača, zelena krastača, močvarna smeđa žaba i druge, kreću iz zimovališta na mriješćenje. Na tom putu nalaze se prometne ceste Selnica Podravska-Legrad i Gabajeva Greda-Molve pa žabama u prelasku pomažu Ekološko društvo Koprivnica i volonteri. Žabe, ali još više i one male žabice zbog svojih dnevnih ljetnih aktivnosti stradavaju na prometnici, a i kasnije kad se vraćaju u zimovališta. Miroslav Samardžić, Podravski zbornik 2003., str. 269-276 Hrčak srce.hr Stradavanje vodozrmaca na prometnicama u okolici Koprivnice PDF, pristupljeno 24. prosinca 2020. Rukavci i mrtvice ("Stare Drave") u Podravini Rukavci Rukavac / Stara Drava koordinate N. V. (m) duljina (km) naselje Stružice 122 ≈ 10 Gotalovo i Otočka Sigečki zaton * 120 ≈ 0,5 Sigetec Virki 119 ≈ 3 Komatnica i Gabajeva Greda Čep 116 ≈ 1 Gabajeva Greda Zeleni brijeg 114 ≈ 0,7 Repaš Đurtanovo 113 ≈ 1 Novo Virje Čarda 112 ≈ 4 Novo Virje Crnec Rog Strug kanal * 103 ≈ 1,6 Podravske Sesvete*-nije tipičan primjer "Stare Drave". Duljina rukavaca ovisi o vodostaju rijeke Drave i može biti dnevno promjenljiva. Stružice Rukavac Stružice (pokraj otoka Stružice) je protočno korito starog toka rijeke Drave. Dug je oko 10 km i širok mjestimično do 50 m, prosječno 15 do 20 m. Nalazi se oko 600 m južno od naselja Gotalovo i oko 1 km jugozapadno od Otočke. Vodom gospodare ŠRK "Šaran" Gotalovo i ŠRK "Otočka" Otočka. Uz manji dio lijeve obale rukavca prolazi poljski put koji na nekoliko mjesta prelazi korito rukavca i tu se nalazi više ribičkih mjesta. Kopno između rukavca i glavnog toka rijeke Drave čini otok Stružice. Na oko polovici otočne površine razvijena je šumska vegetacija čiji dijelovi se povremeno plave a drugu polovicu otoka Stružice čine dolinske livade košanice, a najviša tla čine oranice. Sigečki zaton Sigečki zaljev je dravsko sidrište (obilježeni prostor na vodnom putu namijenjen za sidrenje plovila) i nema sva obilježja kao stara Drava. Dug je oko 500 m i većim dijelom širok oko 100-150 m. Sjeverni dio je nizak i šumovit a južno su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Za većeg vodostaja je protočan. Virki Rukavac Virki (pokraj otoka Vrbik/Virke) je protočno korito starog toka rijeke Drave. Nalazi se oko 500 m sjeverno od naselja Gabajeve Grede i 500 m istočno od Komatnice. Dug je oko 3 km i širok mjestimično do 50 m, prosječno 10 do 20 m. Desna (zapadna) obala mu je znatno viša od lijeve, mjestimično 4 do 5 m i izložena je stalnoj eroziji. U zapadni dio rukavca svojim širokim utokom ulijeva se potok Gliboki. S obzirom na raznolikost prostora i vegetacije, upravo ovaj dio rukavca i njegovog zaleđa prema rijeci Dravi predstavlja najljepši dio krajolika u ovom dijelu tijeka rijeke Drave. Više ribičkih mjesta nalazi se duž korita nedaleko od ceste s jugozapadne strane gdje su uglavnom poljoprivredne površine. Istočni dio, koji predstavlja otok Vrbik (Virke) površine oko 1,2 km2, od rukavca/starog korita do glavnog korita rijeke Drave je gusto šumovit, djelomično poplavljen i prilično nepristupačan. Čep Rukavac Čep nalazi se oko 1,6 km jugoistočno od naselja Gabajeva Greda. Kod prosječnog vodostaja rijeke Drave dug je oko 1 km i širok od par metara do nekoliko desetaka metara što je bliže rijeci. Za vrijeme višeg vodostaja je protočan. Južna obala je uređena i vrlo pristupačna s više desetaka ribičkih mjesta i tu se oko rukavca nalaze poljoprivredne površine, uglavnom livade. Tlo između rukavca i Drave je samo malo iznad vodene površine pa je dijelom močvarno područje. Zeleni brijeg Repaški rukavac Zeleni brijeg (površine oko 1,3 hektara – površina ovisi o vodostaju rijeke Drave) nalazi se oko 450 m južno od naselja Repaš. Rukavac je kod prosječnog vodostaja rijeke Drave dug oko 700 m i širok od par metara do nekoliko desetaka metara što je bliže rijeci. Rukavcem gospodari ŠRK "Bistra" Repaš. Južna obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Sjeveroistočna obala je uređena i vrlo pristupačna s više desetaka ribičkih mjesta. Južni dio oko rukavca je više šumovit a sjeverno su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Đurtanovo Rukavac Đurtanovo (povezan s rukavcem Čarda i pokraj otoka Karaš) je dijelom protočno korito starog toka rijeke Drave. Dug je oko 1 km i širok prosječno 10 do 15 m. Nalazi se oko 1 km sjeverno od naselja Novo Virje. Vodom gospodari ŠRK "Drava" Novo Virje.Zajednica športsko ribolovnih klubova Đurđevac, pristupljeno 24. prosinca 2020. Uz cijeli dio desne južne obale rukavca prolazi poljski put i tu se nalazi najviše ribičkih mjesta. Južno od rukavca su poljoprivredne površine. Kopno između rukavca i glavnog toka rijeke Drave za višeg vodostaja čini mali otok Vrbak površine oko 13 hektara. Na otoku je uglavnom razvijena niska šumska vegetacija čiji dijelovi su povremeno poplavljeni. Čarda Rukavac Čarda dug je oko 4 km i širok prosječno 10 do 20 m. Nalazi se oko 1 km sjeveroistočno od naselja Novo Virje i naselja Crnec. Vodom gospodari ŠRK "Drava" Novo Virje. Uz velik dio desne južne obale rukavca prolazi poljski put i tu se nalazi najviše ribičkih mjesta. Južno od rukavca su poljoprivredne površine. Kopno između rukavca i glavnog toka rijeke Drave čini otok Karaš (Karas) površine oko 1,3 km2. Na otoku je uglavnom razvijena šumska vegetacija čiji dijelovi su povremeno poplavljeni. Dio otoka prošaran je vrbicima ili pojedinačnim stablima vrba i crnih topola, trskom, rogozom, šikarom i ostalom močvarnom vegetacijom. Rog Strug kanal Kanal Rog Strug (Rogstrug) nalazi se oko 2 km jugoistočno od naselja Podravske Sesvete i nema sva obilježja kao stara Drava. Nastaje pokraj naselja Batinske spajanjem kanala Čivićevac i kanala Bistra (prije se spominje i kao potok Katalenec) i tekući desetak km utiče u rijeku Dravu. Kanal, kojim gospodari ŠRK "Kečiga" Podravske Sesvete, je širok od nekoliko metara do desetak i više metara prije ušća u Dravu. Cijelim tokom je prokopan, uređen i reguliran a nastao je zbog smanjenja mogućnosti poplava okolnih naselja jer je još nedugo istočno od grada Đurđevca sve do rijeke Drave bilo močvarno područje. Pri svom kraju, nadalje od utoka kanala Kopanjek, u duljini od oko 1,6 km ima skoro sve osobine kao dravski rukavac. Popis ribolovnih voda podravsko-prigorskog kraja, pristupljeno 26. prosinca 2020. * Osim ovih navedenih poznati su rukavac pokraj Selnice Podravske na lijevoj obali Drave, možda najpoznatiji je onaj u Legradu s plažom Halaš Čarda (Halasz Csarda) i sidrištem, pa "Keter" 500 m sjeverno od jezera i vikend naselja Šoderica, "Sekuline" sjeverno pokraj Molve Grede, rukavac pokraj Širina Virovskih i drugi.
Mrtvice Mrtvica / Stara Drava koordinate N. V. (m) površina (ha) naselje Đelekovečka 128 ≈ 6,5 Đelekovec Autoput 3* 124 ≈ 2,6 Gotalovo i Botovo Ješkovo 116 ≈ 20 Novačka Osredek 115 ≈ 2,5 (?) Gabajeva Greda i Molve Loĉica (Širine Virovske)? 114 ≈ 3,6 Novo Virje (Širine) Čambina (velika i mala) 110 ≈ 35 Ždala Lijepa Greda 109 ≈ 8 Ferdinandovac Bakovci 108 ≈ 3 Ferdinandovac*- Sjeverno jezero u skupu Autoput 3 jezera je dio nekadašnjeg rukavca na kojem su još vidljivi ostaci nekadašnjeg mlina i brane. Površina mrtvica ovisi o vodostaju rijeke Drave i ponegdje može biti i dnevno promjenljiva. Ješkovo