Svit se konča srednjovjekovna je hrvatska pjesma zabilježena u glagoljskom kodeksu Pariška pjesmarica iz 1380. Riječ je o satiri na život klera napisana u dvanaesteračkim stihovima.Povijest hrvatske književnosti: knj. Od početaka do Krbavske bitke... Slobodan Prosperov Novak, str. 200 Karakteristike Svit se konča dio je zbirke duhovnih i crkvenih pjesama unutar Pariške pjesmarice, pod oznakom Code slave 11, koja je i ujedno najstarija takva zbirka na hrvatskom jeziku, datirana u 1380. Pjesma je nastala u glagoljaškoj sredini, dio je hrvatske duhovne lirike i pjesničke dikcije, te se bavi temom potrage za reformama u crkvi, naglašavajući pokvarenost svijeta.Odjeci najstarije hrvatske pjesmarice u Marulićevim stihovima, Dragica Malić Jezik se opisuje kao mješavina narodnog (kajkavsko-čakavskog) i crkvenoslavenskog.Kriza i eshatološki motivi u starohrvatskoj pjesmi Svit se konča, Đurđica Garvanović-Porobija Neki ju ubrajaju kao dio začinjavačke pjesničke djelatnosti. Kritika i utjecaji Pjesma se smatra najistaknutijim primjerom ranog sekularnog hrvatskog pjesništva.Journal of Croatian Studies, Volumes 28–29, Croatian Academy of America., 1988 Eduard Hercigonja smatra pjesmu najboljom pjesmom hrvatske književnosti srednjeg vijeka, tvrdeći da pokazuje "mogućnost estetičkih dosega naše srednjovjekovne sredine i medievističke književnosti". I drugi kritičari, poput Radoslava Katičića, Dragice Malić, i Hamma priklanjaju se ovom mišljenju, opisujući pjesmu kao primjer zahtjevne forme i autorskog umjeća, te kao "iznimno svjedočanstvo intimnog doživljaja jednog svijeta što tone u mrak, potirući znane kršćanske ideale". S druge strane, Mihovil Kombol tvrdi da su stihovi neskladni i loše prepisani, nazivajući pjesmu prozaičnom.
Radoslav Katičić tvrdi da je pjesma imala znatan utjecaj na Miroslava Krležu i njegove Balade Petrice Kerempuha.
Izvori
Vanjske poveznice Svit se konča na Glagoljica.hr
Kategorija:Hrvatske lirske pjesme Kategorija:Hrvatski glagoljični tekstovi Kategorija:Srednjovjekovna književnost