thumb|Šah je primer igre savršenih informacija.
U ekonomiji, savršena informacija (koja se ponekad naziva „bez skrivenih informacija“) je karakteristika savršene konkurencije. Sa savršenim informacijama na tržištu, svi potrošači i proizvođači imaju potpuno i trenutno znanje o svim tržišnim cenama, sopstvenoj korisnosti i sopstvenim funkcijama troškova.
U teoriji igara, sekvencijalna igra ima savršene informacije ako je svaki igrač, prilikom donošenja bilo kakve odluke, savršeno informisan o svim događajima koji su se prethodno desili, uključujući „događaj inicijalizacije“ igre (npr. početne ruke svakog igrača u kartaškoj igri).Archived at Ghostarchive and the Wayback Machine: Perfect information defined at 0:25, with academic sources and .
Savršene informacije se bitno razlikuju od potpunih informacija, što podrazumeva opšte poznavanje korisnih funkcija, isplata, strategija i „tipova” svakog igrača. Igra sa savršenim informacijama može, ali ne mora imati potpune informacije.
Igre u kojima je neki aspekt igre skriven od protivnika – kao što su karte u pokeru i bridžu – su primeri igara sa nesavršenim informacijama.
Reference
Literatura
Fudenberg, D. and Tirole, J. (1993) Game Theory, MIT Press. (see Chapter 3, sect 2.2) , Harvester-Wheatsheaf. (see Chapter 2) Luce, R.D. and Raiffa, H. (1957) Games and Decisions: Introduction and Critical Survey, Wiley & Sons (see Chapter 3, section 2) The Economics of Groundhog Day by economist D.W. MacKenzie, using the 1993 film Groundhog Day to argue that perfect information, and therefore perfect competition, is impossible. , W.W. Norton and Co.
Категорија:Теорија игара