mini|desno|250px|Spomenik sv. Klimentu Ohridskom u Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., , str. 311.Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izd., Školska knjiga, 1996., Zagreb, , , str. 301.Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., , str. 315. (Kliment Ohridski) Stjepan Babić, , Milan Moguš, Hrvatski pravopis, VIII. izd., Školska knjiga, 2004., Zagreb, , , str. 315.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., , str. 125., Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., , str. 283., Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., , , str. 126. (840. – Ohrid, 916.) najpoznatiji i najznačajniji sedmočislenik, tj. učenik Svete Braće, Ćirila i Metoda, pisac, prosvjetitelj Slavena i svetac.
Životopis
Nakon Metodove smrti 885. prognan je iz Moravske. Pobjegao je pod zaštitu bugarskog vladara Borisa I. U Ohridu je osnovao 886. prvo slavensko učilište i 893. postao je ohridski episkop.
Kliment Ohridski je nakon Metodove smrti (885.) s Naumom, Angelarom i Savom morao pobjeći iz Panonije te prošao kraj Beograda na područje tadašnje bugarske države. Na dvoru kneza Borisa prognanici su bili srdačno primljeni, a Kliment je upućen na krajnji zapad bugarske države, u današnju Sjevernu Makedoniju, gdje je na Ohridu ustrojio slavensku crkvenu pokrajinu i nastavio rad svojih učitelja. Okupio je učenike i, prema suvremenim izvorima, kroz njegovu školu, prvo slavensko sveučilište, prošlo ih je 3.500. Godine 889. imenovan je biskupom Veličkim (ne znamo točno gdje je grad Velica bio), ali njegova književna i prosvjetna djelatnost nije time stala. Kliment je izvorni stvaralac, ali njegov je rad u prvom redu prevoditeljski i priređivački.
Djela Pisao je pjesme himničkoga značaja, životopise svetaca, kao i djela u čast svojih učitelja Ćirila i Metoda. Prevodio je s grčkoga jezika. Pripisuje mu se Žitje Konstantina Ćirila i Žitje Metodija, a barem ovo posljednje moglo bi biti njegovo.
Zanimljivosti Po Klimentu Ohridskome nazivaju se sveučilišta u Sofiji i u Bitolju. Na Antarktici je 1988. osnovana bugarska Znanstvena baza Sv. Klementa Ohridskog.
Izvori
Vanjske poveznice Župa sv. Križ, Dubrovnik Sveti Klement Ohridski i prijatelji, spomendan
Kategorija:Jezikoslovci Kategorija:Slavenska kultura Kategorija:Pravoslavni sveci Kategorija:Prevoditelji Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija Kategorija:Životopisi, Ohrid