Hidroelektrane u Hrvatskoj

Hidroelektrane u Hrvatskoj čine više od polovice elektrana u strukturi našeg elektroenergetskog sustava. Nazivna snaga svih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj 2008. iznosila je 2097 MW, što je 55% ukupne snage svih elektrana na području Republike Hrvatske. Hrvatska zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane su proizvele 4357 GWh električne energije u 2007., a 5277 GWh u 2008., što čini približno 25%, odnosno 29% električne energije preuzete u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske, zato što još uvijek dobar dio električne energije uvozimo. Danas je u Hrvatskoj u pogonu 17 velikih hidroelektrana (više od 10 MW), akumulacijskog i protočnog tipa, oko 20 malih hidroelektrana (od 0,5 do 10 MW) i nekoliko mini (od 0,1 do 0,5 MW) i mikro hidroelektrana (od 5 do 100 kW). Najveća hidroelektrana je HE Zakučac, s ukupnom instaliranom snagom 486 MW, a isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj.

Povijest hidroelektrana u Hrvatskoj 1884. izgrađena Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa na rijeci Mrežnici, s dvije vodne turbine snage 662 kW. Kasnije je elektrana proširena s 3 vodne turbine ukupne snage 824 kW i parnom turbinom snage 1000 kW. 1895. prva hidroelektrana izgrađena na Skradinskom buku na rijeci Krki, današnja HE Jaruga (pad 10 m, 1 vodna turbina, jednofazni generator 300 kVA); 1904. izgrađena nova HE Jaruga snage 5,4 MW; 1906. HE Miljacka (snaga 17,7 MW, pad 105 m i instalirani protok 24 m3/s); 1908. MHE Ozalj 1 na rijeci Kupi (snaga 2,5 MW); 1912. HE Kraljevac na rijeci Cetini (2 agregata, snaga 25,6 MW, pad 100 m i instalirani protok 30 m3/s); 1913. u MHE Ozalj 1 ugrađen i stavljen u rad treći agregat, ukupno instalirana snaga 3,3 MW; 1921. proradila MHE Zeleni Vir (1,7 MW) na potoku Curak; 1932. 2. faza HE Kraljevac (2 agregata, snaga 41,6 MW, instalirani protok 50 m3/s); 1936. u pogonu drugi agregat (5,6 MW) u HE Jaruga; do Drugog svjetskog rata 153 male hidroelektrane u Hrvatskoj; 1952. proradila HE Vinodol (94,5 MW), koja koristi vode u slivu Gorskog kotara. Izgrađena MHE Ozalj 2 s dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW (sveukupno 5,5 MW); 1953. u pogonu HE Zavrelje (2 MW) koja koristi vode sliva Trebišnjice (BiH); 1957. proradila CHE Fužine (turbinski pogon 4,6 MW; crpni pogon 4,8 MW), koja koristi vode u slivu Gorskog kotare; 1959. izgrađena HE Gojak (48 MW) na rijekama Mrežnici i Dobri; 1960. u pogonu HE Peruča na rijeci Cetini, snage 41,6 MW; 1962. prva faza HE Zakučac (216 MW) na rijeci Cetini; 1965. u pogonu HE Dubrovnik (216 MW) koja koristi vode sliva Trebišnjice (BiH). Proradila HE Senj koja koristi vode sliva Gacke i Like, snage 216 MW; 1968. u pogonu HE Rijeka 36,8 MW koja koristi vode Rječine; 1970. u pogonu HE Sklope (22,5 MW) koja koristi vode sliva Gacke i Like; 1974. proradila Crpna stanica Buško blato (BiH) 10,8 MW. U pogonu HE Orlovac (237 MW) koja koristi vode sliva umjetnog jezera Buško blato; 1975. puštena u pogon HE Varaždin na rijeci Dravi (86,6 MW); 1981. u pogonu MHE Golubić (7,5 MW) koja koristi vode rijeka Krke i Butišnice. Proradio drugi agregat (270 MW) u HE Zakučac; 1982. izgrađena HE Čakovec na rijeci Dravi (76 MW); 1984. u pogonu RHE Velebit (276 MW) koja koristi vode rijeka Zrmanje i Štikade; 1985. u pogonu RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotare; 1988. U pogonu mHE Krčić na rijeci Krki (0,375 MW); 1989. izgrađena HE Dubrava na rijeci Dravi (76 MW). U pogonu HE Đale (40,8 MW) koja koristi vode sliva Cetine; 1998. obnovljena MHE Roški slap (1,76 MW); 2010. je HE Lešće (42,3 MW) puštena u rad; 2012. izgrađena Mini hidroelektrana Pleternica na rijeci Orljavi snage 0,22 MW, prva hidroelektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj (grad Pleternica). U dogledno vrijeme u planu je izgradnja: HE Podsused (43 MW) HE Kosinj (28 MW) HE Novo Virje (138 MW) HE Ombla (68,5 MW) HE Dubrovnik 2

Velike hidroelektrane u Hrvatskoj U priloženoj tablici nalazi se popis svih velikih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj (HE znači hidroelektrana, RHE znači reverzibilna hidroelektrana, CS znači crpna stanica, CHE znači crpna hidroelektrana).

+ Velike hidroelektrane u Hrvatskoj (više od 10 MW) Velike hidroelektrane Raspoloživa snaga (MW) Prosječna proizvodnja (GWh) HE Zakučac 576 1 441 HE Senj 216 972 HE Dubrovnik 216 (108 HR + 108 BiH) 660,5 HE Varaždin 86,5 447 HE Orlovac 237 360 RHE Velebit 276/-240 357 HE Čakovec 82 349 HE Dubrava 82,4 349 HE Gojak 48 191 HE Vinodol 94,5 139 HE Đale 40,8 128 HE Miljacka 24 122 HE Peruća 41,6 120 HE Rijeka 36,8 87 HE Sklope 22,5 85 HE Kraljevac 46,4 55 HE Lešće 42,3 31

Male hidroelektrane u Hrvatskoj Male hidroelektrane imaju instaliranu snagu od 0,5 MW do 10 MW (oznaka MHE), mini hidroelektrane imaju instaliranu snagu od 0,1 MW do 0,5 MW (oznaka mHE), mikro hidroelektrane imaju instaliranu snagu od 5 kW do 100 kW (oznaka μHE) i piko hidroelektrane imaju instaliranu snagu manju od 5 kW. Trenutačno je u Hrvatskoj u pogonu dvadesetak malih hidroelektrana. Postoji i nekoliko malih hidroelektrana koje su izgrađene pa napuštene, a moguće ih je staviti u rad uz relativno mala ulaganja. Planiranje i izgradnja malih hidroelektrana u nas prepuštena je privatnoj inicijativi. Unatoč činjenici da se ulaganjem u izgradnju takvih objekata financijska sredstva ne vraćaju brzo, točnije tek nakon 10 do 15 godina, zanimanje investitora za to područje je veliko. S obzirom na to da je riječ o izvoru energije koji ne treba kupovati i na koji ne utječu promjene na svjetskim tržištima energenata, on je vrlo zanimljiv kao stabilan i strateški neovisan domaći izvor energije. Tehničko rješenje izvedbe male hidroelektrane, a time i investicija, značajno ovisi o geomorfološkim karakteristikama same lokacije, količini vode, ograničenjima zaštite prirode i okoliša, zaštite kulturne baštine, udaljenosti objekta od elektroenergetske mreže preko koje se prenosi proizvedena električna energija, te o tipu objekta, vidljivo je da od lokacije do lokacije početna ulaganja mogu značajno varirati, tako da se ne može dati generalna procjena koliko izgradnja jedne male hidroelektrane stvarno stoji.

U Hrvatskoj postoje sljedeće male hidroelektrane:

+ Male hidroelektrane u Hrvatskoj (manje od 10 MW) Male hidroelektrane Raspoloživa snaga (MW) Prosječna proizvodnja (GWh) MHE Jaruga 7,2 28 MHE Ozalj 5,5 23 MHE Golubić 7,5 21 MHE Zeleni Vir 1,7 7,7 MHE Roški Slap 1,764 7,5 MHE Dubrava 1,1 7,3 MHE Čakovec 1,1 6,8 CHE Fužine 4,6 MW/-4,8 MW 4,7 MHE Zavrelje 2 4,0 mHE Dubrava 0,68 MW = 2 x 0,34 MW 4,0 MHE Varaždin 0,58 3,8 MHE Tvornica cementa Majdan 1,2 3,5; ne radi trenutno MHE Finvest 1 3,2 mHE Čakovec 0,34 2,2 MHE Pamučna industrija Duga Resa 1,1 2,0 mHE Krčić 0,375 2,0 mHE Pleternica 0,22 1,1? RHE Lepenica 1,14/-1,25 0,5 μHE Bujan – Kupčina. 0,03 0,1 μHE Finvest 0,03 0,1 μHE Mataković 0,015 0,1 μHE Urh – Čabranka 0,008 0,05

Hidroelektrane na Cetini Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac. "PP HE Jug", www.hep.hr, 2012.

HE Peruća

Perućko jezero prvo je veliko umjetno jezero u krškom terenu i prva daljinska akumulacija elektroenergetskog sustava rijeke Cetine. Korisni obujam jezera značajno utječe na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama od Sinjskog polja do Jadranskog mora. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom brane Peruća koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruća.

HE Orlovac

HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: umjetno jezero s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog tunela su u Bosni i Hercegovini, a drugi dio dovodnog tunela, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u Republici Hrvatskoj. Osim umjetnog jezera Buško blato, postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s Livanjskog polja veći od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom Lipa – Buško blato prebacuje se u umjetno jezero Buško blato pomoću reverzibilnog postrojenja Crpne stanice Buško blato (CS Buško blato).

HE Đale

HE Đale je smještena u klancu rijeke Cetine nizvodno od Trilja, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići. Za proizvodnju koristi već regulirane vode rijeke Cetine.

HE Kraljevac

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od ušća Cetine u more i nakon što je 1932. izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge faze HE Zakučac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj.

HE Zakučac

HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje.

Hidroelektrane na Lici i Gackoj Hidroenergetski sustava Senj (HES Senj) sačinjavaju HE Senj i HE Sklope, a koristi hidroenergetski potencijal ponornica Like i Gacke, te potoka Bakovac na potezu od Ličke visoravni do mora, gdje je smještena podzemna strojarnica. Ovaj hidroenergetski sustav čine još umjetno jezero Kruščica na rijeci Lici, kompenzacijsko jezero u Gusić polju i složeni derivacijski trakt koji se sastoji od 3 tunela duljine blizu 33 kilometara i 20 kilometara kanala i otvorenih riječnih tokova.

Hidroelektrana Senj

Hidroelektrane u Hrvatskoj

Źródło i licencja