230px|desno|thumb|Armenska visoravan Armenska visoravan (arm. Հայկական լեռնաշխարհ) – središnje planinsko područje, od tri planinska područja u sjevernom dijelu Bliskog istoka.
Na istoku, Armenska visoravan nastavlja se na Anadolijsku visoravan, na jugu je Iranska visoravan, a na sjeveru Veliki Kavkaz. Ovom planinskom sustavu pripadaju i planinski lanci Malog Kavkaza i Ararat koji je ujedno i najviši dio visoravni (visok 5165 m). Nadmorska visina raste idući prema središnjim dijelovima visoravni, i prosječno iznosi 1,500 do 3,000 metara.
Visoravan obuhvaća cijelo područje današnje Armenije, jug Gruzije, zapadni dio Azerbajdžana (uključujući Nahičevan), sjeverozapad Irana i istočni dio Turske. Ukupna površina iznosi oko 400,000 km².
Izrazito jaka vulkanska aktivnost u mezozoiku ostavila je na ovom području brojne ugašene vulkanske kupe (Ararat, Nemrut, Aragac). U području se nalaze i tri velika tektonska jezera: Urmija, Van i Sevan.
Iz ovog područja izvorno potječu pšenica i marelica, koje su se poslije proširile po svijetu.
Značajni vrhovi thumb|200px|Artos, Van s otoka Akdamar. # Vrh Visina Lokacija 1. Ararat 5,137 m Ağrı 2. Aragac 4,095 m Aragacotn 3. Süphan 4,058 m Bitlis 4. Kapudžuh 3,906 m Sjunik/ Ordubadski rajon 5. Kezelbogaz 3,594 m Sjunik 6. Aždahak 3,597 m Geharkunik 7. Artos 3,515 m Van
Vanjske poveznice
Kategorija:Reljefni oblici u Armeniji Kategorija:Reljefni oblici u Gruziji Kategorija:Reljefni oblici u Azerbajdžanu Kategorija:Reljefni oblici u Iranu Kategorija:Reljefni oblici u azijskom dijelu Turske Kategorija:Visoravni u Aziji