Troodon (Troödon u starijim izvorima) je rod relativno malenih dinosaura nalik pticama iz perioda kasne krede (prije 75-65 milijuna godina). Otkriven 1855. godine, bio je među prvim dinosaurima otkrivenim u Sjevernoj Americi. Bio je rasprostranjen, a njegovi fosili su otkriveni od Aljaske do Wyominga, moguće i u Texasu i Novom Meksiku.
Njegov naziv na starogrčkom znači "zub koji ranjava", što se odnosi na njegove zube, koji su drugačiji nego kod većine drugih teropoda. Na zubima se nalaze istaknuta nazubljenja usmjerena prema gore. Ta nazubljenja su, međutim, sličnija onima kod gmazova biljoždera, što znači da je mogao biti svežder.Holtz, Thomas R., Brinkman, Daniel L., Chandler, Chistine L. (1998) Denticle Morphometrics and a Possibly Omnivorous Feeding Habit for the Theropod Dinosaur Troodon. Gaia number 15. December 1998. pp. 159-166. Otkriven je nepotpun skelet Troodona s tragovima proboda.Jacobsen, A.R. 2001. Tooth-marked small theropod bone: An extremely rare trace. p. 58-63. In: Mesozioc Vertebrate Life. Ed.s Tanke, D. H., Carpenter, K., Skrepnick, M. W. Indiana University Press.
Opis thumb|left|Veličina T. inequalis u odnosu na čovjeka Troodon je bio malen dinosaur, dug oko 2,4 mHoltz, Thomas R. Jr. (2008) Dinosaurs: The Most Complete, Up-to-Date Encyclopedia for Dinosaur Lovers of All Ages Supplementary Information i težak oko 50 kg. Po veličini se mogao usporediti s rodovima Deinonychus i Unenlagia. Troodon je najveći poznati trudontid. Imao je vrlo duge i vitke zadnje udove, što znači da je mogao brzo trčati. Imao je veliku pandžu u obliku srpa na drugom prstu noge koju je držao iznad tla dok je trčao.
Oči su mu bile velike (što možda znači da je živio noću) i lagano okrenute prema naprijed, što mu je davalo neku razinu percepcije dubine. U njegovoj laganoj lubanji nalazila se kapsula slično kao i kod ornitomimida.
Mozak i unutrašnje uho Troodon je imao jedan od najvećih mozgova u odnosu na težinu tijela od svih dinosaura (usporedivo s današnjim pticama). Stopa zapremine velikog mozga u odnosu na cijeli mozak Troodona bio je 31,5% do 63%, između gmazovskog i zaista ptičjeg.Larsson, H.C.E. 2001. Endocranial anatomy of Carcharodontosaurus saharicus (Theropoda: Allosauroidea) and its implications for theropod brain evolution. pp. 19-33. In: Mesozioc Vertebrate Life. Ed.s Tanke, D. H., Carpenter, K., Skrepnick, M. W. Indiana University Press.
Povijest i klasifikacija Troodona je Joseph Leidy 1856. godine nazvao Troödon, ali ga je Sauvage 1876. godine službeno izmijenio na sadašnji naziv. Nomenklaturalni tip izazivao je probleme u klasifikaciji, s obzirom na to da se cijeli rod temelji na jednom jedinom zubu iz formacije Judith River.
Taj zub je isprva opisan kao gušterski zub, ali ga je Nopcsa 1901. godine opisao kao megalosauridskog (porodica Megalosauridae je inače bila odlagalište za većinu dinosaura mesoždera). Gilmore je 1924. godine pretpostavio da je zub pripadao biljoždernom pahicefalosauru Stegocerasu i da je Stegoceras zapravo mlađi sinonim za Troodon (sličnost zuba trudontida onima kod dinosaura biljoždera i dalje navodi mnoge paleontologe na pomisao da su bili svežderi). Klasifikaciju Troodona kao pahicefalosaura ljudi su slijedili dugo vremena, tijekom kojega je porodica Pachycephalosauridae bila poznata kao Troodontidae. Charles Mortram Sternberg je 1945. godine odbio mogućnost da je Troodon bio pahicefalosaur zbog svoje veće sličnosti zubima drugih dinosaura mesoždera. Pošto je sada Troodon klasificiran kao teropod, porodica Troodontidae se više nije mogla koristiti za dinosaure s "kacigom" na glavi, pa ih je Sternberg preimenovao u Pachycephalosauridae.
thumb|left|Holotipni zub
Prvi primjerak za koji se sada zna da pripada rodu Troodon, a nije bio zub, Sternberg je 1932. godine nazvao Stenonychosaurus; bazirao se na stopalu, dijelovima ruke i nekim repnim kralješcima iz Alberte. Neobična osobina ovih ostataka bila je povećana pandža na drugom nožnom prstu, što je danas poznato kao prepoznatljiva osobina pripadnika Deinonychosauria. Sternberg je isprva klasificirao Stenonychosaurus kao pripadnika porodice Coeluridae. Kasnije je, 1951. godine, Sternberg spekulirao da su, s obzirom na to da je Stenonychosaurus imao "vrlo neobično stopalo", a Troodon "jednako neobične zube", možda bili u bliskom srodstvu. Nažalost, tada nisu postojali komparabilni primjerci uz pomoć kojih bi se ta ideja testirala.
thumb|upright|Glava i vrat skulpture Stenonychosaurusa, napravio Dale Russell
Dale Russell je 1969. godine opisao jedan potpuniji skelet Stenonychosaurusa iz formacije Dinosaur Park, nakon čega su formirani znanstveni temelji za poznatu skulpturu Stenonychosaurusa u pravoj veličini s njegovim izmišljenim humanoidnim potomkom, "dinosauroidom". Stenonychosaurus je tijekom 1980-ih postao poznat teropod, kada su detaljnije opisana stopala i moždana šupljina. Zajedno s rodom Saurornithoides formirao je porodicu Saurornithoididae. Na osnovu razlika u strukturi zuba i izuzetne nepotpunosti prvih primjeraka Troodona, za saurornitoidide se smatralo da su bliski srodnici, dok je Troodon smatran mogućim srodnikom te porodice. Phil Currie je 1987. godine, pregledajući pertinentne primjerke, pokazao da su se pretpostavljene razlike u strukturi zuba i čeljusti među trudontidima i saurornitoidima bazirale na dobi i poziciji zuba u čeljusti, a ne na razlici među vrstama. Ponovo je klasificirao Stenonychosaurus inequalis kao i Polyodontosaurus grandis i Pectinodon bakkeri kao mlađe sinonime za Troodon formosus. Currie also made Saurornithoididae a junior synonym of Troodontidae. Ovu sinonimnost su drugi paleontolozi naširoko prihvatili, pa se sada u znanstvenoj literaturi svi primjerci koji su prije spadali u Stenonychosaurus svrstavaju kao Troodon.
Međutim, koncepta da svi trudontidi iz grupe Judith River pripadaju istoj vrsti postala je upitna nakon št je Currieevo istraživanje iz 1987. godine objavljeno. Currie i kolege (1990.) su primijetili da, iako su vjerovali da su svi trudontidi iz rijeke Judith pripadali T. formosus, fosili trudontida iz drugih formacija, kao što su formacije Hell Creek i Lance, možda pripadaju drugim vrstama. George Olshevsky je 1991. godine pripisao sve fosile iz formacije Lance vrsti Troodon bakkeri (prije Pectinodon), a neki drugi istraživači (kao što je Currie) su promijenili mišljenje i zadržali fosile iz formacije Dinosaur Park kao zasebnu vrstu Troodon inequalis (prije Stenonychosaurus).Currie, P. (2005). "Theropods, including birds." in Currie and Koppelhus (eds). Dinosaur Provincial Park, a spectacular ecosystem revealed, Part Two, Flora and Fauna from the park. Indiana University Press, Bloomington. Pp 367–397.
Gregory S. Paul je 1988. godine u svojoj knjizi Predatory Dinosaurs of the World uključio mongolske primjerke Saurornithoides mongoliensis u rod Troodon kao T. mongoliensis. Do dan danas ovu reklasifikaciju, zajedno s mnogim drugim sinonimizacijama poznatih rodova u spomenutoj knjizi, znanstvenici još uvijek nisu prihvatili.
Rasprostranjenost Troodon je poznat iz formacije Judith River i gornje formacije Two Medicine u Montani, iz grupe Judith River u Alberti, formacije Horseshoe Canyon u Alberti, formacije Prince Creek na Aljaski i iz poznatih formacija Lance i Hell Creek u SAD-u. Postoje dokazi da je Troodon više volio hladnije klime na osnovu toga što su njegovi fosili izrazito česti na sjevernim, pa čak i arktičkim područjima, ali i iz hladnijih perioda, kao što je Maastrihij. Mogući zubi roda Troodon pronađeni su u donjoj formaciji Javelina (Texas) i u formaciji Kirtland (Novi Meksiko).Langston, Standhardt and Stevens, (1989). "Fossil vertebrate collecting in the Big Bend - History and retrospective." in Vertebrate Paleontology, Biostratigraphy and Depositional Environments, Latest Cretaceous and Tertiary, Big Bend Area, Texas. Guidebook Field Trip Numbers 1 a, B, and 49th Annual Meeting of the Society of Vertebrate Paleontology, Austin, Texas, 29 October - 1 November 1989. 11-21.Weil and Williamson, (2000). "Diverse Maastrichtian terrestrial vertebrate fauna of the Naashoibito Member, Kirtland Formation (San Juan Basin, New Mexico) confirms “Lancian” faunal heterogeneity in western North America." Geological Society of America Abstracts with Programs, 32: A-498.
Vrlo je nevjerojatno da svi ti fosili, koje dijele tisuće kilometara i milijuni godina, pripadaju jednoj te istoj vrsti roda Troodon. Ipak, potrebno je još istraživanja i još fosila kako bi se utvrdilo koliko je vrsta Troodona postojalo.
Paleobiologija Smatra se da je Troodon bio grabežljivac kao i ostali teropodi. Takav pogled podržavaju pandža u obliku srpa na nozi i očito dobar binokularni vid.
Njegovi zubi su, međutim, drugačiji nego kod većine drugih teropoda. Jedno poredbeno istraživanje čeljusti pokazalo je da je Troodon možda bio svežder. Čeljusti su se susretale u širokoj simfizi oblika slova U, slično kao kod iguane, koja se hrani biljem. Uz to, zubi Troodona imali su i velika nazubljenja. Postoje udubine na intersekcijama tih nazubljenja, a vrhovi nazubljenja okrenuti su prema vrhu zuba. Zubi sa strane pokazuju tragove trošenja. Holtz (1998.) je također primijetio da su osobine koje su služile kao dokaz da je Troodon bio grabežljivac - velike ruke, mozak i stereoskopski vid - bile prisutne i kod sveždernih/biljoždernih primata i sveždernog rakuna.
Jedno istraživanje baziralo se na velikom broju zuba Troodona pronađenih u starokredskim stijenama na sjeveru Aljaske. Ti zubi su mnogo veći od onih skupljenih na južnijim lokacijama, što je dokaz da su sjeverne populacije u prosjeku bile veće. Istraživanje je zaključilo da je aljaski Troodon možda imao pristup većim životinjama kao plijenu zato što u tom staništu nisu postojali nikakvi tiranosauridi koji bi mu bili konkurencija. U tom istraživanju također je napravljena analiza proporcija i tragova trošenja zuba na jednom primjerku. Zaključeno je da tragovi trošenja na svim zubima Troodona ukazuju na ishranu mekšim tvarima - odnosno, ne kostima, kukcima s tvrdim egzoskeletom ili žilavim biljem. Umjesto toga, vjerojatno se hranio mesom.Fiorillo, Anthony R. (2008) "On the Occurrence of Exceptionally Large Teeth of Troodon (Dinosauria: Saurischia) from the Late Cretaceous of Northern Alaska" Palaios volume 23 pp.322-328
Istraživanja starosne dobi fosiliziranih ostataka Troodona uz pomoć prstenova rasta pokazala su da je vjerojatno dostizao odraslu veličinu u roku od 3-5 godina.Varricchio, D. V. (1993). Bone microstructure of the Upper Cretaceous theropod dinosaur Troodon formosus. J. Vertebr. Paleontol. 13, 99-104.
Patologija Parijetalna kost katalogirana kao TMP 79.8.1 i koja pripada vrsti Troodon formosus ima "patološku aperturu". Godine 1985. Phil Currie je hipotezirao da je tu aperturu izazvala cista, ali su 1999. godine Tanke i Rothschild to protumačili kao mogući ranu. Jedan tek izlegnuti primjerak je možda patio od malformacija pa mu ej prednji dio čeljusti bio izokrenut.Molnar, R. E., 2001, Theropod paleopathology: a literature survey: In: Mesozoic Vertebrate Life, edited by Tanke, D. H., and Carpenter, K., Indiana University Press, p. 337-363. Bruce Rothschild i drugi paleontolozi su 2001. godine pregledali 21 kost stopala Troodona i nisu pronašli nikakve tragove loma.Rothschild, B., Tanke, D. H., and Ford, T. L., 2001, Theropod stress fractures and tendon avulsions as a clue to activity: In: Mesozoic Vertebrate Life, edited by Tanke, D. H., and Carpenter, K., Indiana University Press, p. 331-336.
Razmnožavanje thumb|Jaja vrste Troodon formosus