Pitagoreion (Pythagoreio, Πυθαγόρειο), antički Samos, a današnji grad i luka otoka Samosa, bio je najstarijom antičkom lukom na Mediteranu s grčkim i rimskim građevinama i Eupalinovim tunelom, najstarijim pravilnim tunelom koji je kopan s obje strane brda. Današnji grad se zvao Tigani sve do 1955. godine kada je u čast svog najslavnijeg građanina, matematičara i filozofa Pitagore. On je najveće naselje na grčkom otoku Samosu i graniči s ostalim općinama Vathy, Karlovasi i Marathokampos. Pitagoreion i Heraion na otoku Samosu upisana su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1992. godine.UNESCO-ov popis spomenika u Pitagoreionu
Antički grad Samos
Pitagoreion je bio utvrđenom antičkom lukom za vrijeme klasičnog razdoblja stare Grčke i starog Rima. Tu su ostaci mnogih građevina, uključujući izvanredan antički akvedukt, slavni Eupalinov tunel (Efpalinio orygma, Ευπαλίνειο όρυγμα). U gradu su rođeni slavni matematičar i filozof Pitagora (oko 580. pr. Kr.) i astronom Aristarh sa Samosa (310. – 230. pr. Kr.).
Eupalinov tunel mini|lijevo|<center>Tlocrt tunela mini|lijevo|<center>Presjek tunela Eupalinov tunel projektiran je prema uzoru na iranski sustav kanata,Roman Aqueducts: Samos Eupalinos dug je 1036 m i dovršen je u 6. stoljeću pr. Kr. kroz brdo Kastro čime je drevni grad Samos dobio akvedukt. On je jedan od dva takva tunela u starom svijetu koji su kopani s oba kraja,Prvi je bio Ezekijev tunel u Jeruzalemu iz oko 700. godine. i jedini koji je bio zasnovan prema geometrijskom planu. Iskopao ga je arhitekt Eupalinos iz Megare za vrijeme vladavine samoskog tiranina Polikrata, a trebao je gradu Samosu osigurati pitku vodu s druge strane brda, te učniti ga nemogućim za osvojiti tako da neprijatelji ne mogu gradu spriječiti dotok vode.
Tunel je kopan iz grada, ali i sa strane izvora. Ulazi su im bili skriveni, a dva tunela su se susrela u sredini brda zahvaljujući genijalnoj tehnici arhitekta Eupalina. Naime, on se koristio geometrijskim načelom kutova s bazama u zvijezdama, koje je prvi opisao Euklid nekoliko stoljeća ranije. Kako su se tuneli u sredini promašili za par metara, Eupalin je naredio da obje ekipe kopaju na istu stranu i tako su se konačno spojili. Eupalin se bojao da mu tuneli imaju i vertikalnu grešku, te je naredio na kraju da ekipe šire tunel u zadnjoj fazi; no kako se pokazalo, njegova greška je bila samo 4 cm i tuneli su se poklopili gotovo savršeno. Prema arheološkim nalazima ovaj akvedukt se koristio stoljećima.
Bilješke
B. L. Van der Waerden, “Eupalinos and His Tunnel,” Isis, Vol. 59, No. 1. (proljeće, 1968.), str. 82. – 83.
Vanjske poveznice
UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” Engineering and Science, No.1 (2004.), str.30-40 (PDF)
Kategorija:Gradovi u Grčkoj Kategorija:Starogrčki gradovi u Grčkoj Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Grčkoj Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj Kategorija:Rimski gradovi
cs:Pythagoreion es:Pitagoreión fr:Pythagoréion he:הפיתגוריון בסאמוס sk:Pythagoreion vi:Pythagoreion