mini|250px|desno|Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan. Prema kineskoj podjeli gradova, smatra se pod-provincijskim gradom. Chengdu je jedan od najvažnijih središta gospodarstva, prometa i veza u zapadnoj Kini. Prema javnoj procjeni o najboljim kineskim gradovima za ulaganje iz 2007., Chengdu je uvršten kao jedan od deset najboljih gradova za ulaganje od ukupno 280 gradskih središta u Kini. Grad je nastao na današnjem prostoru prije više od 4.000 godina u predpovijesno brončano doba dinastije Jinsha (kin. 金沙; pinyin: Jīnshā). Plodne ravnice na kojima se Chengdu nalazi, nazivaju se Tianfuzhi guo (kin. 天府之国; pinyin: Tiānfǔzhi Guó), što u doslovnom prijevodu znači: "zemlja s neba", dok je značenje u prenesenom smislu: "zemlja obilja". Kineske dnevne novine China Daily nedavno su proglasile Chengdu 4. najboljim velikim kineskim gradom za život.Beijing drops out of top 10 'best city' list U gradu je 1. srpnja 2013. otvoren New Century Global Centre, najveća zgrada na svijetu.
Nadimci grada Ime Chengdu je izvorno ime grada koje potječe od vremena kada je grad osnovan te nikada nije mijenjano. Međutim, grad ima nekoliko nadimaka:
Brokatni grad (kin. 锦城; pinyin. Jinchéng)
U vrijeme Zapadne dinastije Han (206. pr. Kr. - 23. posl. Kr.) grad je uživao veliku popularnost među kraljevskom i elitnom klasom u Kini. U Jin Guanu (kin. 锦官) je kineski kralj otvorio ured kojem je zadaća bila nadgledanje proizvodnje u Chengduu. Tada je Chengdu nazvan Jin Guan Cheng (kin. 锦官城) što znači "Službeni brokatni grad", odnosno u skraćenom obliku Jin Cheng (kin. 锦城), tj. Brokatni grad.
Grad hibiskusa (kin. 蓉城; pinyin. Róngchéng)
Tokom razdoblja vladavine Pet dinastija i Deset kraljevstva (907. – 960.), kralj Mengchang, kralj kraljevstva Later Shu, naredio je da se na zidu tvrđave koja okružuje grad posadi hibiskus. Nakon toga, Chengdu je dobio nadimak "Grad hibiskusa". Danas je hibiskus službeni cvijet grada Chengua, no posljednji ostaci gradskih zidina su srušeni tokom 1960-ih godina zajedno s Kraljevskom palačom smještenom u središtu grada. Tamo danas stoji kip Mao Ce Tunga. mini|100px|lijevo|"Pjesnički bog" Li Baí
Povijest Početkom 4. st. pr. Kr., 9. Kaiming kralj drevne države Shu je preselio svoju prijestolnicu na lokaciju pokraj današnjeg Pixiana. Kralj je kasnije rekao da je bio inspiriran pričama o kralju Tai od Zhou, te je zbog toga preselio svoju prijestolnicu. Kralj Tai od Zhou bio je djed kralju Wu od Zhou a povijest bilježi da mu je trebala godina dana da stvori grad i tri godine da on postane prijestolnica. Kralj Kaiming je grad nazvao imenom Cheng Du, što u doslovnom prijevodu znači "postao je prijestolnica", jer na kineskom jeziku riječ "cheng" znači "postati", a riječ "du" znači "prijestolnica, središnjica". Također, postoji nekoliko verzija zašto se kralj preselio u Chengdu dok novije teorije o porijeklu imena grada upućuju na ne-Hansko stanovništvo i/ili njihove jezike.
Nakon što je država Quin osvojila državu Shu 316. godine pr. Kr., novi grad je osnovao general Zhang Yi (koji se zapravo protivio invaziji na Shu). Ta godina može se smatrati početkom grada Chengua. U vrijeme kineske dinastije Han, grad je preimenovan u Yìzhou (kin. 益州).
Tijekom pada Istočne dinastije Han, odnosno u razdoblju Tri kraljevstva, osnovan je Liu Bei na jugozapadu kraljevstva Shu-Han (kin. 蜀汉) s Chengduom kao glavnim gradom. Pjesnik Zuo Si oko godine 280. proslavio se zahvaljujući pjesmi Rapsodija o prijestolnici Shua (蜀都赋) posvećenoj gradu Chengdu.
Tijekom dinastije Tang, "pjesnički bog" Li Baí (kin. 李白) i "pjesnik mudrac" Dù Fǔ (kin. 杜甫) proveli su jedan dio svojih života u Chengduu. Dù Fǔ tamo je živio četiri godine (758. – 762.) te je u svojoj drugoj godini u Chenguu živio u Caotángu, tj. kućici od trave. Danas je Caotáng raskošna kuća izgrađena u tradicionalnom stilu 1078. u spomen na pjesnika. Početkom vladavine dinastije Tang, prije više od 1.200 godina, Chengdu je postao jedan od najistaknutijih poslovnih gradova u Kini, dok je drugi bio Yangzhou.
U Chengduu je izumljen i prvi široko korišten papirni novac na svijetu, u vrijeme Sjeverne Song dinastije (960.). Taoistički hram Qingyang Gong izgrađen je u gradu u 9. stoljeću.
Dvije pobunjeničke vođe, jedan iz vremena oko kraja dinastije Song, a drugi iz vremena pred kraj dinastije Ming imali su na području Chengdua glavne gradove za svoja kratkotrajna kraljevstva. Nazivi gradova bili su Dàshu (kin. 大蜀) i Dàxi (kin. 大西).
U 13. stoljeću Marko Polo je pisao o nekoliko mostova u Kini kao i mostu Anshun (ili o njegovoj starijoj verziji) u Chengduu. U svojim bilješkama se osvrnuo na grad nazvavši ga Sindafu (Cheng-Tu Fu) kao glavnom gradu istoimene pokrajine.Quian, Jack, Chengdu: A City of Paradise, E-book, 2006., 109. str.The Travels of Marco Polo, v.2, the complete Yule-Cordier editionMayhew, Bradley; Miller, Korina; English, Alex, South-West China, Lonely Planet Publications, E-book, 1998. (2. izdanje 2002.). 19. str. - Mongul Reign: Yuan Dynasty
Godine 1249. Mongoli su opljačkali Chengdu, ubivši pritom 1,4 milijuna stanovnika.
Tijekom Drugog svjetskog rata, vođa Kineske nacionalne stranke, Čang Kaj-šek, je pobjegao u provinciju Sečuan kako bi izbjegao invaziju japanske vojske. Sa sobom je poveo poslovne ljude, radnike i akademski obrazovane ljude, te je u Chengduu osnovao mnogo industrija i kulturnih ustanova čime je grad postao važno središte.
1944. je američko 10. bombardersko zapovjedništvo započelo Operaciju Matterhorn, ambiciozni plan o izgradnji zračne baze za avione B-29 Superfortress, kako bi s nje polijetali / slijetali američki avioni tokom operacija strateškog bombardiranja otoka u japanskom arhipelagu. Budući da je operacija zahtijevala veliku potrebu za gorivom i materijalom koji bi se prevozili preko Himalaja, nije bilo značajnijih vojnih uspjeha, ali grad nije pretrpio potencijalnu japansku odmazdu.
Tijekom 3. Kineskog građanskog rata (1946. – 1949.), Chengdu je bio zadnji grad na kineskom kopnu, kojeg je kontrolirala vlada Kuomintanga. Predsjednik Republike Kine, Čang Kaj-šek i njegov sin, Chiang Ching-kuo, zapovijedali su operacijama obrane grada u Chengduškoj središnjoj vojnoj akademiji do 1949., kada je grad pao u ruke kineskih komunista. 10. prosinca kineska Narodno - oslobodilačka vojska ulazi u grad a ostatak nacionalističke kineske Vlade bježi na otok Tajvan.
Danas je Chengdu važan industrijski grad, a raspon industrija je veoma širok, uključujući laku i tešku industriju, taljenje aluminija i kemijsku industriju. Važnu ulogu ima i tekstilna industrija, jer su pamuk i vuna dodani u tradicionalnu proizvodnju svilenog brokata i satena.
Osim industrije, grad ima i svoje razvojne baze koje se baziraju na razvoju visokih tehnologija, softvera te na izvoz.
Grad ima i vojnu važnost na području regije.
12. svibnja 2008. okolicu grada je pogodio snažan potres magnitude 8,0 po Richteru te je nanio veliku štetu, ubivši oko 80.000 i ozlijedivši 26.413 ljudi. Najveću materijalnu štetu su pretrpili Dujiangyan i Pengzhou, dva grada pod upravom i okriljem Chengdua. Sam grad Chengdu nije pretrpio značajnu štetu.News.sina.com.cn Razlog tome je što je mnogo ljudi poginulo u okolnim područjima. Iako je Chengdu bio 75 km od epicentra potresa, grad je građen kako bi bio otporan na potres, tako da je većina zgrada ostalo netaknuto.
Administrativna podjela Chengdu se u Kini smatra pod-provincijskim gradom, kao primjerice Jinan, Harbin ili Shenyang. Grad ima jurisdikciju nad 9 okruga (kin. 区, pinyin: qu), 4 grada na provincijskoj razini (kin. 市, pinyin: shi) i 6 provincijska područja (kin. 县, pinyin: xian)
Administrativna podjela grada prikazana je na sljedećoj tablici:
Mapa podjele Chengdua # Ime Ime (Hanzi) Ime (Hanyu Pinyin Br. stan. (2004.) Veličina (km²) Gustoća (/km²)Grad1Qingyang青羊区Qīngyáng Qū480.000667.2732Jinjiang锦江区Jǐnjiāng Qū390.000616.3933Jinniu金牛区Jīnniú Qū660.0001086.1114Wuhou武侯区Wǔhóu Qū650.000778.4425Chenghua成华区Chénghuá Qū590.0001095.412Prigradsko naselje6Longquanyi龙泉驿区Lóngquányì Qū530.0005589507Qingbaijiang青白江区Qīngbáijiāng Qū400.0003921.0208Xindu新都区Xīndū Qū610.0004811.2689Wenjiang温江区Wēnjiāng Qū320.0002771.155Ruralno naselje10Dujiangyan都江堰市Dūjiāngyàn Shì600.0001.20849711Pengzhou彭州市Péngzhōu Shì780.0001.42054912Qionglai邛崃市Qiónglái Shì640.0001.38446213Chongzhou崇州市Chóngzhōu Shì650.0001.09059614Jintang金堂县Jīntáng Xiàn850.0001.15673515Shuangliu双流县Shuāngliú Xiàn910.0001.06785316Pi郫县Pí Xiàn490.0004381.11917Dayi大邑县Dàyì Xiàn500.0001.32737718Pujiang蒲江县Pújiāng Xiàn260.00058344619Xinjin新津县Xīnjīn Xiàn290.000330879
Klima mini|250px|desno|Sustav za navodnjavanje Dujiangyan u neposrednoj blizini grada. Smatra se UNESCO-ovom svjetskom baštinom Klima u gradu je vlažno sutropska te je uglavnom blaga i vlažna. Chengdu se nalazi na zapadnom rubu tzv. Sečuanskog bazena te je zbog toga zaklonjen od sjeverozapadnih vjetrova sa Sibira tokom zime. Sama zima u gradu je kratka i blaga u odnosu na donji dio rijeke Jangce. Snijeg je rijedak ali postoji nekoliko razdoblja mraza tokom svake zime. Ljeta su vruća i vlažna, ali ne u toj mjeri kao u gradovima Wuhan, Nanjing i Chongqing koji zbog vrućih ljeta imaju zajednički naziv "Tri peći" (kin. 三大火炉).
Najveće prosječne dnevne temperature su tokom srpnja i kolovoza te iznose oko 30 °C, dok poslijepodne temperatura zna narasti na 33 °C. Najniža prosječna temperatura je u siječnju te iznosi 2,8 °C.
Kiše su najčešće u srpnju i kolovozu kada u prosjeku padne između 200 – 225 mm kiše po četvornom metru. S druge strane, kiša je najrijeđa početkom i krajem godine.
Chengdu je jedan od kineskih gradova s najmanje sunčanih sati godišnje a dani su većinom oblačni. Usporedbe radi, u gradu ima manje sunčanih sati nego u Londonu. Vrijeme je takvo posebice tokom zimskih mjeseci kada je nebo sivo, što stvara turobnu atmosferu. Također, tu je i loša kvaliteta zraka.
Proljeće (ožujak - travanj) je u gradu znatno sunčanije i toplije od jeseni (listopad - studeni).
Klimatski podaci za Chengdu (1971. – 2000.)Mjesec Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro. God.Prosječna najviša temp. °C (°F) 9,3(48,7) 11,2(52,2) 15,9(60,6) 21,7(71,1) 26,0(78,8) 28,0(82,4) 29,5(85,1) 29,7(85,5) 25,2(77,4) 20,6(69,1) 15,8(60,4) 10,7(51,3) 20,3(68,5)Prosječna najniža temp. °C (°F) 2,8(37) 4,7(40,5) 8,2(46.8) 12,9(55,2) 17,2(63) 20,5(68,9) 22,0(71,6) 21,7(71,1) 18,6(65,5) 14,6(58,3) 9,5(49,1) 4,5(40,1) 13,1(55,6)Prosjek pada kiše u mm (inč) 7,9(0,311) 12,1(0,476) 20,0(0,787) 44,2(1,74) 78,5(3,091) 106,8(4,205) 224,5(8,839) 201,1(7,917) 118,8(4,677) 35,2(1,386) 15,9(0,626) 5,2(0,205) 870,2(34.26)Br. sunčanih sati god. 53,3 51,4 83,1 113,9 121,7 117,2 131,9 155,0 77,6 59,4 57,2 51,6 1.073,2
Kultura i folklor mini|250px|desno|Tradicionalno jelo Mapo doufu Materinski jezik većine stanovništva Chengdua je sečuansko-mandarinski jezik (kin. 四川话), odnosno mandarinski jezik sa sečuanskim dijalektom. Mnogo precizniji naziv bi bio chengduški dijalekt (kin. 成都话/成都方言) zbog uglavnom različitih naglasaka sečuanskih govornika koji žive na velikom području pokrajine Sečuan.
Stanovništvo Chengdua najčešće jede začinjenu hranu. Lokalni specijaliteti su Mapo doufu, Chengdu Hot pot i Dan Dan Mien. Sva tri jela su veoma začinjena. Mapo doufu i Dan Dan Mien se sastoje od sečuanskih ljutih paprika (huājiāo: 花椒; doslovno: cvijet papra) te jelu daju dodatnu aromu.
U članku objavljenom u Los Angeles Timesu iz 2006., Chengdu se naziva "kineskim party gradom" zbog bezbrižnog stila života. Chengdu premašuje Šangaj po broju čajnih kuća i barova, unatoč tome što ima upola manje stanovnika nego Šangaj. Stanovnici imaju u Kini reputaciju ljudi koji znaju uživati u životi.
Gospodarstvo