Konstantinova bazilika (njemački: Konstantinbasilika) ili Aula Palatina u Trieru, je bazilika rimske palače, koja je izgrađena za cara Konstantina (306. – 337.) na početku 4. stoljeća. Danas je UNESCO-ova svjetska baština i njena je najveća antička dvorana koja još stoji; ima dužinu od 67 metara, širinu 26,05 m i visinu od 33 m. mini|lijevo|Konstantinova bazilika u Trieru Aula Palatina je izgrađena oko 310. god. u sklopu kompleksa palače. Izvorno nije bila samostojeća zgrada, već je imala mnoge manje pripojene zgrade poput trijema, predvorja, vestibula i nekih uslužnih prostorija, a imala je i podno i zidno grijanje (hipokaust). Tijekom srednjeg vijeka je korištena kao rezidencija trierskih biskupa. Za to je apsida preoblikovana u stambeni prostor, a na vrhu zidova apside dodani su šiljasti tornjići. U 17. stoljeću, nadbiskup Lothar von Metternich dao je napraviti svoju palaču odmah do bazilike, koju je uvelike obnovio i spojio s palačom. Kasnije, u 19. stoljeću, pruski kralj Fridrik Vilim IV. je naredio da se građevina vrati u svoj prvobitni rimski oblik, što je i učinjeno pod nadzorom vojnog arhitekta Carla Schnitzlera. God. 1856., Aula Palatina je postala protestantskom crkvom. God. 1944., izgorjela je u požaru izazvanom zračnim napadom savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Kada je sanirana, nakon rata, nisu obnovljene povijesne unutarnje dekoracije iz 19. stoljeća, tako da su iznutra dobro vidljivi izvorni zidovi od opeke.
Vanjske poveznice
Panoramski pogled na baziliku
Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Njemačkoj Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj Kategorija:Građevine u Trieru Kategorija:Luteranske crkve u Njemačkoj Kategorija:Bazilike Kategorija:Rimske građevine