Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.
Životopis Mladost i obrazovanje Osnovnu školu i matematičku gimnaziju (MIOC) završio je u Zagrebu.Ranko Matasović, lingvist. Kroatistika ne prati dovoljno lingvističku teoriju , razgovarao Ivica Matičević, Vijenac, broj 206 , 24. siječnja 2002., pristupljeno 26. siječnja 2020. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici kod Radoslava Katičića (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics).
Znanstveni rad Stručno se usavršavao na sveučilištima u Beču (1993.) i Oxfordu (1995.). Bio je stipendist Fulbrightove zaklade za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin–Madison za 1997./1998. godinu, a koristio je i stipendiju zaklade Alexander von Humboldt za 2002./2003. na Sveučilištu u Bonnu.
Predstojnik je Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje kao redoviti profesor predaje kolegije iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije.
Bavi se pitanjima poredbene gramatike indoeuropskih jezika (osobito keltskih i baltoslavenskih), jezičnom tipologijom i sintaksom, te latinskom, keltskom i hetitskom filologijom. Sudjeluje u projektu izrade indoeuropskoga etimološkoga rječnika Sveučilišta u Leidenu.
Dobitnik je nagrade HAZU za 2002. za trajan doprinos znanosti na području filologije. Član je Europske akademije znanosti od 2022. godine. Godine 2007. postao je član suradnik HAZU-a, a od 2012. redovitim je članom.Akademik Ranko Matasović , HAZU, info.hazu.hr
Privatni život Nećak je kroatista Dalibora Brozovića i povjesničarke Nevenke Košutić Brozović i bratić Dunje Brozović-Rončević. Oženjen je i ima tri sina.
Djela Najznačajnija Matasovićeva djela jesu:Podrobnija bibliografija dostupna je na Ranko Matasović, CROSBI, bib.irb.hr, ili na Ranko Matasović, mudrac.ffzg.hr.
Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti (Antibarbarus, Zagreb, 1995.) Teorija rekonstrukcije teksta u indoeuropskoj lingvistici (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Frankfurt a/M & New York, 1996.) Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 1997.) Kultura i književnost Hetita (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) Uvod u poredbenu lingvistiku (Matica hrvatska, Zagreb, 2001.) Kamen kraljeva: srednjovjekovne irske sage (Ex Libris, Zagreb, 2004.) Rod u indoeuropskome (Gender in Indo-European, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2004.) Jezična raznolikost svijeta (Algoritam, Zagreb 2005.) Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 2008.) Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika , www.matica.hr Etimološki rječnik prakeltskoga (Etymological Dictionary of Proto-Celtic, Brill, Leiden i Boston, 2009.) Slavenska imenska tvorba riječi (Slavic Nominal Word-Formation. Proto-Indo-European Origins and Historical Development, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2014.)
Arealna tipologija sustava sročnosti (An Areal Typology of Agreement Systems, Cambridge University Press, Cambridge, 2018.) ISBN 9781108420976
Neprobuđeni. Roman (Ibis grafika, Zagreb, 2022.) ISBN 978-953-363-099-1
Objavio je i dvjestotinjak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu, te brojne prijevode sa staroirskoga, srednjovelškoga, hetitskoga, engleskoga, ruskoga, kabardinskoga i drugih jezika.
Nagrade 2002.: Nagrada HAZU, za trajan doprinos znanosti na području filologije 2019.: Nagrada "Bulcsú László"U Križevcima održani 2. Dani Bulcsúa Lászlóa , radiokrizevci.hr, studenoga 2019., pristupljeno 26. siječnja 2020.
Izvori Bilješke i literatura
Ranko Matasović , Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr
Vanjske poveznice Mrežna mjesta Ranko Matasović, osobno mrežno mjesto Ranko Matasović, Što je srednjojužnoslavenski?, Jezik 3/2011., Hrčak Razgovor: Ranko Matasović, lingvist. Srpsko-hrvatski nikada nije ostvaren, jer nije postojao. Razgovarala Laura Mihaljević. Vijenac, br. 383., 6. studenoga 2008. Ranko Matasović, Glavni bi arbitri o jeziku trebali biti pisci, www.mvinfo.hr, 13. veljače 2006.
Kategorija:Hrvatski jezikoslovci Kategorija:Akademici HAZU Kategorija:Indoeuropeisti Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU Kategorija:Akademici Academiae Europaeae Kategorija:Zagrebački profesori