Nuklearnu i radijacijsku nesreću je definirala Međunarodna agencija za atomsku energiju kao događaj koji je doveo do značajnih posljedica za ljude, okoliš ili postrojenja. Primjeri uključuju smrtne posljedice za ljude, visoko otpuštanje radioaktivnosti u okoliš ili topljenje jezgre reaktora. Najvažniji primjer velike nuklearne nesreće je ona koja se dogodila u Černobilu 1986. godine kada je došlo do otpuštanja velike količine radijacije.
Djelovanje nuklearnih nesreća bila je glavna tema rasprava praktički od dana kada je konstruiran prvi nuklearni reaktor. Ono je i ključan faktor zabrinutosti javnosti oko nuklearnih postrojenja. Usvojene su neke tehničke mjere za smanjenje rizika od nesreća i minimiziranje količine radioaktivnog otpuštanja u okoliš. Usprkos korištenju tih mjera bilo je mnogo nesreća s različitim posljedicama kao i za malo izbjegnutih nesreća i incidenata.
Benjamin K. Sovacool je izvijestio da je bilo 99 nesreća u nuklearnim centralama. 57 nesreća dogodilo se nakon tragedije u Černobilu, a 57 % svih dogodilo se u SAD-u. Ozbiljne nuklearne nesreće uključuju nuklearnu katastrofu u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi (2011.g.), černobilsku katastrofu (1986.g.) nesreću na Three Mile Island (1979.g.) i SL-1 nesreću (1961.g.). Stuart Arm je izjavio da osim u Černobilu nigdje od posljedica izloženosti radijaciji kod nesreća nuklearnih centrala nisu umrli zaposleni ili civili.
Nesreće nuklearnih podmornica uključuju nesreću nuklearne jezgre na podmornicama K-19 (1961.g.), K-27( 1968.g.) i K-431 (1985.g.) Ozbiljne radijacijske nesreće uključuju Kyshtym katastrofu, požar u elektrani Windscale, radioterapijsku nesreću u Kostarici, radioterapijsku nesreću u Zaragozi, radijacijsku nesreću u Maroku, nesreću u Goianiji, radijacijsku nesreću u Mexico City, nesreću radio terapijske jedinice u Tajlandu i radiologijsku nesreću u Mayapuri, Indija.
Međunarodna agencija za atomsku energiju održava web stranicu koja izvještava o nedavnim nesrećama.
Nesreće nuklearnih elektrana
Jedna od najgorih nuklearnih nesreća do danas je katastrofa u Černobilu koja se dogodila 1986.g. u Ukrajini. Nesreća je ubila 30 osoba odmah i uzrokovala oko 7 milijardi dolara štete na imovini. Studija objavljena 2005.g. tvrdi da će biti do 4.000 dodatnih smrti od raka i to među onima koji su bili izloženi značajnoj razini radijacije. Radioaktivne padaline iz nesreće su bile koncentrirane na području Bjelorusije, Ukrajine i Rusije. Oko 350.000 ljudi bilo je prisiljeno evakuirano brzo nakon nesreće.
Banjamin K. Sovacool je izvijestio da je širom svijeta bilo 99 nesreća na nuklearnim elektranama od 1952.g. do 2009.g. (definiranih kao incidenti čija je posljedica ili izgubljeni ljudski životi ili više od 50.000 dolara imovinske štete, iznos koji vlada SAD-a koristi da definira velike energetske nesreće koje se moraju prijaviti) s 20,5 milijardi dolara materijalne štete. 57 nesreća se dogodilo nakon katastrofe u Černobilu, a gotovo dvije trećine (56 od 99) svih nuklearnih nesreća dogodile su se u SAD-u. + Nesreće i incidenti nuklearnih elektrana s više smrtnih slučajeva ili više od 100 milijuna dolara materijalne štete, 1995.-2011. Datum Lokacija Opis Smrtni slučajevi Trošak (u milijunima 2006 $US) INES levelTimeline: Nuclear plant accidents BBC News, 11 July 2006. 10. listopada 1957.Sellafield, Cumberland,Velika Britanija Požar kod projekta britanske atomske bombe uništio je jezgru i otpustio je otprilike 750terabekerela (20.000 kiria) radioaktivnog materijala u okoliš. 0 5 3. siječnja 1961. Idaho Falls,Idaho,SAD Eksplozija na prototipu SL-1 u National Reactor Testing Station. Sva tri operatora su poginula kada je kontrolna šipka pomaknuta predaleko 3 22 4 5. studenoga 1966. Frenchtown Charter Township, Michigan, SAD Djelomično topljenje jezgre Fermi 1 reaktora na Enrico Fermi nuklearnoj generatorskoj stanici. Nije bilo curenja radijacije u okoliš. 0 21. siječnja 1969. Lucens reaktor, Vaud, Švicarska Nesreća gubljenja hlađenja koja je dovela do djelomičnog topljenja jezgre i masivne radioaktivne kontaminacije kaverne koja je nakon toga zapečaćena. 0 4 1975.g. Sosnovyi Bor, Lenjingrad Oblast, Rusija Prema izvještajima došlo je do djelomičnog topljenja na reaktoru 1 7. prosinca 1975. Greifswald, Istočna Njemačka Električna greška uzrokovala je požar u glavnom koritu koji je uništio kontrolne linije i pet glavnih pumpi za hlađenje 0 443 3 5. siječnja 1976. Jaslovske, Bohunice, Čehoslovačka Kvar tijekom zamjene goriva. 2 4 22. veljače 1977. Jaslovske, Bohunice, Čehoslovačka Teška korozija na reaktoru i otpuštanje radioaktivnosti u područje elektrane koja je zahtijevala potpunu dekomisiju 0 1,700 4 28. ožujka 1979. Three Mile Island, Pennsylvania, SAD Gubitak rashladne tekućine i djelomično topljenje jezgre radi pogreške operatora. Bilo je malog otpuštanja radioaktivnih plinova. 0 2,400 5 15. rujna 1984. Athens Athens, Alabama, SAD Kršenja pravila sigurnosti,greška operatera i konstrukcijski problemi stvorili su šestogodišnji prekid rada na Browns Ferry jedinici 2 0 110 9. ožujka 1985. Athens, Alabama, SAD Kvar sistema instrumenata tijekom pokretanja, koja je dovela do prestanka rada . 0 1,830 11. travnja 1986. Plymouth, Massachusetts, SAD Problemi s opremom koji su se ponavljali doveli su do hitnog zatvaranja bostonske Edisonove Pilgrim Nuklearne elektrane 0 1,001 26. travnja 1986. Černobil, Ukrajina, SSSR Pregrijavanje, eksplozija pare, požar i topljenje doveli su do nužne evakuacije 300.000 ljudi iz Černobila i disperziju radioaktivnog materijala diljem Europe 56 odmah, 4.000 rak 6,700 7 4. svibnja 1986. Hamm-Uentrop, Njemačka Eksperimentalni THTR-300 reaktor otpustio je malu količinu fizijakih produkata (0,1 GBq Co-60, Cs-137, Pa-233) u okolno područje 0 267 31. ožujka 1987. Delta, Pennsylvania ,SAD Isključivanje Peach Bottom jedinice 2 i 3 radi kvara hlađenja i neobjašnjenih problema s opremom 0 400 19. prosinca 1987. Lycoming, New York, SAD Kvar je prisilio korporaciju Niagara Mohawk Power da zatvori Nine Mile jedinicu 1 0 150 17. ožujka 1989. Lusby, Maryland, SAD Inspekcija na Calvert Cliff jedinicama 1 i 2 otkrila je pukotine na kanalima grijanja pod pritiskom uzrokujući daljnja zatvaranja rada 0 120 Ožujak 1992. Sosnovyi Bor, Lenjingrad Oblast, Rusija Nesreća na nuklearnoj elektrani Sosnovy Bor otpustila je radioaktivne plinove i jod u zrak kroz probijen kanal od goriva 20. veljače 1996. Waterford,Connecticut, SAD Ventil koji je curio uzrokovao je zatvaranje jedinica 1 i 2 nuklearne elektrane Milstone, nađeno je više kvarova na opremi 0 254 2. rujna 1996. Crystal River, Florida SAD Kvar na ravnoteži opreme elektrane uzrokovalo je zatvaranje i produžene popravke na jedinice 3 0 384 30. rujna 1999. Ibaraki, Japan Tokaimura nuklearna nesreća ubila je dva radnika, i izložila još jednoga razini radijacije iznad dozvoljenih ograničenja 2 544 16. veljače 2002. Oak Harbor, Ohio, SAD Teška korozija na kontrolnom štapu uzrokovala je 24-mjesečni prekid rada reaktora Davis-Besse 0 143 3 9. kolovoza 2004. Fukui, Japan Eksplozija pare na nuklearnoj elektrani Mihama ubila je 5 radnika i ozlijedila 6 5 91 25. srpnja 2006. Forsmark, Švedska Električna pogreška na nuklearnoj elektrani Forsmark prouzročila je zatvaranje jednog reaktora 0 100 2 11. ožujka 2011. Fukushima, Japan Tsunami je poplavio i oštetio 5 aktivnih reaktora elektrane. Dva radnika su se utopila. Gubitak električne energije doveo je do pregrijavanja, topljenja i evakuacije. Jedan je čovjek iznenada umro dok je prenosio opremu. 1 uzrokovan nenuklearnom nesrećom 7IAEA Briefing on Fukushima Nuclear Accident (12 April 2011)
Napadi na nuklearne reaktore Nuklearni reaktori postali su omiljena meta tijekom vojnih sukoba i, u posljednja tri desetljeća, su bili uzastopno napadani tijekom vojnih zračnih napada, okupacija, invazija i pothvata:
Između 18. prosinca 1977. i 13. lipnja 1979. ETA je izvela nekoliko napadana nuklearnu elektranu Lemoniz u Španjolskoj dok je ona još bila u gradnji. U rujnu 1980., Iran je bombardirao nuklearni kompleks Al Tuwaitha u Iraku, u operaciji Plamteći mač. U lipnju 1981. g. izraelski zračni napad uništio je u potpunosti iračke nuklearne istraživačke objekte u Osiraku. 8. siječnja 1982. g. Umkhonto we Sizwe napao je nuklearnu elektranu Koeberg u gradnji u Južnoj Africi. Između 1984. g. i 1987.g. Irak je šest puta bombardirao iransku nuklearnu elektranu Bushehr. U Iraku 1991. g. SAD je bombardirao tri nuklearna reaktora i jedno obogaćeno pilot postrojenje. U 1991. g. Irak je lansirao Scud projektile na Izraelsku nuklearnu elektranu Dimona. U rujnu 2003. g. Izrael je bombardirao sirijski reaktor u izgradnji.
Radijacijske i ostale nesreće Ozbiljne radijacijske i ostale nesreće uključuju: 1950. 13. veljače 1950.g. Convair B-36B srušio se u sjevernoj Britanskoj Kolumbiji nakon ispuštanja atomske bombe Mark IV. Ovo je bilo prvo takvo gubljenje nuklearnog oružja u povijesti. 12. prosinca 1952. g. AECL Chalk River labaratoriji, Chalk River, Ontario, Kanada. Djelomično taljenje jezgre, otpušteno je oko 10.000 kirija. Rujan 1957.g.: dogodila se plutonijska vatra na nuklearki Rocky Flats koja je rezultirala kontaminacijom Zgrade 71 i otpuštanjem plutonija u atmosferu uzrokujući 818.600 $ štete. Rujan 1957.g.: eksplozija spremnika nuklearnog otpada Mayak u Čeljabinsku. Brojka od više od 200 smrti smatra se konzervativnom procjenom. 270 000 ljudi je bilo izloženo opasnoj razini radijacije. Preko trideset malih zajednica bile su izbrisane sa sovjetskih mapa između 1958. i 1991. g. (INES razina 6) Listopad 1957.g. : Požar u nuklearnoj elektrani Windscale, Velika Britanija. Vatra je zapalila gomile plutonija i kontaminirala okolne mljekarske farme. Procjenjeno je 33 smrtnih slučajeva od raka. Ožujak 1959.g. Santa Susana Field labaratorij, Los Angeles, Kalifornija. Vatra u postrojenju prerade goriva. Srpanj 1959.g. Santa Susana Field labaratorij, Los Angeles, Kalifornija. Djelomično taljenje jezgre. 1960. 24. siječnja 1961.g. Goldsboro B-52 nesreća dogodila se blizu Goldsboroa, Sjeverna Karolina. B-52 Stratotvrđava je pukla u zraku noseći dvije nuklearne bombe Mark 39 istovremeno ispuštajući svoj nuklearni teret. Srpanj 1961.: nesreća sovjetske podmornice K-19. Osam smrtnih slučajeva i prekomjerna izloženost radijaciji više od 30 ljudi. Ožujak, 21. kolovoza 1962.g.: radijacijska nesreća u Mexico City., četiri smrtna slučaja 1964.g., 1969. g. Santa Susana Field labaratorij, Los Angeles, Kalifornija. Djelomično taljenje jezgre. 1965.g. Filipinsko more A-4 nesreća, Skyhawk je napao avion s nuklearnim oružje i ovaj je pao u more. Pilot, avion i nuklearne bombe B-43 nisu nikad pronađene. Pentagon je tek 1980-tih otkrio da je izgubio jednomegatonsku bombu. 17. siječnja 1966.: Palomares B-52 nesreća dogodila se kada se B-52G bombarder američkih zračnih snaga sudario s KC-135 tankerom tijekom zračnog punjenja goriva kod španjolske obale. KC-135 je bio potpuno uništen kada mu se zapalio gorivo, ubijeno je svih četvero članova posade. B-52G se raspao ubijajući tri od sedam članova posade. Od četiri hidrogenskih bomba tipa Mk28 koje je B-52G bombarder nosio tri je nađeno na zemlji blizu Almerije u Španjolskoj. Nenuklearni eksploziv u dva oružja detoniran je dodirom s tlom uzrokujući kontaminaciju radioaktivnim plutonijem područja od 2 četvorna kilometra (490 jutara) (0,78 četvornih milja). Četvrta bomba, koja je pala u Sredozemno more, pronađena je neoštećena nakon potrage od dva i pol mjeseca. 21. siječnja 1968.g.: U 1968 Thule zračna baza B-52 nesreću bio je uključen bombarder američkih zračnih snaga B-52. Avion je nosio četiri hidrogenske bombe. Zbog vatre u pilotskoj kabini posada je morala napustiti zrakoplov. Šest članova posade izbačeni su sigurno, ali jedan koji nije imao sjedalo za izbacivanje je poginuo dok se pokušavao izbaviti. Bombarder je pao na zaleđeno more u Grenlandu, a nuklearni teret je puknuo i rasprsnuo se što je uzrokovalo rasprostranjenu radioaktivnu kontaminaciju.