Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u sjevernodalmatinskom i južnoličkom prostoru. Sjedište županije je u gradu Zadru.
Upravno-teritorijalni ustroj Županiju čini 6 gradova i 28 općina:
Gradovi: Grad Benkovac Grad Biograd na Moru Grad Nin Grad Obrovac Grad Pag Grad Zadar (sjedište županije)
Općine: Općina Bibinje Općina Galovac Općina Gračac Općina Jasenice Općina Kali Općina Kolan Općina Kukljica Općina Lišane Ostrovičke Općina Novigrad Općina Pakoštane Općina Pašman Općina Polača Općina Poličnik Općina Posedarje Općina Povljana Općina Preko Općina Privlaka Općina Ražanac Općina Sali Općina Stankovci Općina Starigrad Općina Sukošan Općina Sveti Filip i Jakov Općina Škabrnja Općina Tkon Općina Vir Općina Vrsi Općina Zemunik Donji
Stanovništvo thumb|300px|Dobno-spolna piramida Zadarske županije 2011.|alt=
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine na prostoru Zadarske županije živjelo je 159.766 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 43,82 stanovnika/km2.
Etnički sastav 2021.: Hrvati 93,6 %, Srbi 3,7 %, Albanci 0,5 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,3 % i drugi.
Županijska uprava U razdoblju 1993. – 1997. godine, županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke te dio Južne Like (općina Gračac).
Rezultati županijske skupštine alt=Skupština Zadarske županije|mini|300x300px|Skupština Zadarske županije
Stranka Postotak glasova HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU 62,99 % SDP, HNS, DSU 24 % DSU 6,87 %
Zemljopis Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.
Povijest Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja tog prostora bilo je plodno područje Ravnih kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, djelomičnim gubitkom nezavisnosti Kraljevine Hrvatske, važnost tog prostora oslabila je. U 15. stoljeću, Zadar i njegova okolica su prodajom Dalmacije postali posjed Mletačke Republike, a već početkom 16. stoljeća počeli su osmanski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je bježalo na zadarske otoke te dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko-osmanskih ratova krajem 17. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske, odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.
Znamenitosti Grad Pag – (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz 15. stoljeća hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin (povijesne jezgre) Nacionalni park Paklenica povijesna jezgra Zadra s mnogobrojnim spomenicima iz raznih povijesnih razdoblja (crkva Svetog Donata, Forum, Zadarska katedrala i dr.) Cerovačke špilje PP Vransko jezero (veći, sjeverozapadni dio) PP Telašćica planirani PP Povljansko polje, ornitološki rezervati Velo blato i Malo blato na otoku PaguZadarski list kanjon rijeke Zrmanje vrelo rijeke Zrmanje vrelo rijeke Une kod Srba stari Maslenički most kaštel Benković otok Ugljan: rimske iskopine, dvorac Callifi, samostan utvrda Sveti Mihovil, Preko Utvrda Kličevica, Šopot samostan Galovac, Preko franjevački samostan, Kraj samostan Ćokovac, Tkon crkva sv. Pelegrina, Savar svjetionik Veli rat hipodrom, Polača značajni krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava – Hanzine, otok Pag kanjon Kupe Kolansko blato - blato Rogoza, ornitološki rezervat kula, Ražanac kula, Zaton Maškovića Han mirila, Starigrad Modrič špilja, Rovanjska palača Petricioli, Sali palača Rančić, Sali ravnokotarska vinska cesta stare gradine, Obrovac Tulove grede nadbiskupski ljetnikovac Palac, Sukošan ljekovito blato Segal, otok Pag crkva sv. Nikole, Perilo crkva sv. Martina u Povljanskom polju uvala Stara Povljana
Partnerska županija Baranjska županija
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice županije
Kategorija:Hrvatske županije