Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom. Središte je Imotske krajine.
Zemljopisni položaj Imotska krajina smjestila se iza planine Biokovo, u dalmatinskom zaleđu na granici Hercegovine (turske Dalmacije ili Bekije) s (mletačkom) Dalmacijom. Zauzima prostor od oko 600 km2. Sa sjeveroistoka je omeđena bosanskohercegovačkom granicom, s juga Makarskim primorjem, a sa sjeverozapada sinjsko-omiškim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad Imotski).
Grad Imotski ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. Prostor Imotske krajine možemo podijeliti u tri prirodne cjeline: krško područje uz obod polja, te prostrane krške površine i uvale na širem prostoru – Imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnuće, te planinski masiv Biokovo.
Klima i vegetacija Grad Imotski i Imotsko polje imaju izmijenjenu sredozemnu klimu, dok se Imotska krajina iznad 600 metara (Aržano, Kljenovac, Gornji Vinjani, Studenci itd.) nalazi u pojasu kontinentalne klime, ali je maritmni utjecaj još izražen pa je režim padalina submediteranski te zračenje mora i dalje ublažava temperature. Krajevi iznad 900 metara koji su rijetki na području Imotskog (planina Biokovo) imaju pretplaninsku i umjereno kontinentalnu klimu pa je i sami utjecaj jadranskog mora skoro zanemariv.
Imotski je ljeti jedan od najtoplijih gradova Hrvatske kada se najviše dnevne temperature mogu kretati i oko 40 °C. Najniža zabilježena temperatura u gradu Imotskom od početka službenih mjerenja je –12 °C.
S druge strane, u obližnjem Posušju te dijelovima Imotske krajine iznad 600 metara temperature se ponekad spuste i ispod –20 °C. Tako je npr. u Posušju tijekom zime 1999. godine zabilježena temperatura od –24 °C, stoga u Posušju, Studencima i Aržanu ima malo ili nimalo mediteranskih zimzelenih stabala kao u samom Imotskom.
Specifičnost mikroklime grada Imotskog jest da su noćne i jutarnje temperature značajno više od onih u okolici (osim za vrijeme puhanja jače bure), prije svega radi pozicije samog grada. Upravo iz tog razloga, u Imotskom nema jutarnjeg mraza (slane) za razliku od Imotskog polja te naselja u polju.
Česti su vjetrovi bura, te manje izraženo jugo.
Oborinski je ovaj kraj zbog orografije i reljefa jedan od najvlažnijih dijelova Dalmacije.
Od vegetacije ovdje rastu uglavnom šume hrasta medunca, bijelog graba te crnike.
Ima i čempresa, alepskog te dalmatinskog crnog bora.
Od raslinja prevladava submediteranska i makija – zimzelena šikara, a ima i dosta smilja.
Povijest Povijesno je Imotski središte starohrvatske župe Imote.
Turci su zauzeli Imotski 1493., a do 1498. godine u njihove ruke pali su utvrđeni gradovi: Proložac, Vrgorac, Zadvarje i sva veća mjesta ovih dviju krajina i Makarskog primorja. Dana 2. kolovoza 1717., na dan Gospe od Anđela, Imotski je oslobođen od turske vlasti.Dobranje Župa sv. Ivana KrstiteljaNarod.hr: (FOTO, VIDEO) Imotski obilježava 300. obljetnicu oslobođenja od Turaka, narod.hr, 2. kolovoza 2017. Pristupljeno 15. kolovoza 2017. Posada tvrđave i sve muslimanske obitelji koje nisu htjele ostati pod mletačkom okupacijom, preko noći su pobjegli u Mostar, Trebinje i druga mjesta Hercegovine, a neke su odselile čak u Banju Luku u Bosni. Više muslimanskih obitelji iselilo je u Vitinu, Ljubuški, Mostar i druga mjesta Hercegovine. Iseljavanje muslimana iz Imotske krajine počelo je za vrijeme Kandijskog rata, a završeno je mletačkom okupacijom 1717. godine. Svi muslimani koji su nakon mletačke okupacije ostali na svojim ognjištima, bili su pokršteni.
Po Požarevačkom miru, mletačkoj Dalmaciji je trebala pripasti cijela Imota/Imotsko polje, međutim prilikom utvrđivanja granica su Turci potplatili mletačkog mjernika, tako da je preko pola Imotskog polja ostalo u današnjoj BiH. Kraj oko Gruda, Posušja i Širokog Brijega tj. Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Kočerin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Aržano, Turska Vinica, Turske Ričice, Turski Cvitića most, Tursko Posušje i Turska Gorica sačinjava Općinu Imotski, nazvano Bekija (tur. ostatak). vidi: Imotska bekija.
U novijoj povijesti Imotski nije izravno bio poprište ratnih zbivanja, iako je dao mnoštvo dragovoljaca koji su branili hrvatsku domovinu, naročito u Domovinskom ratu.
Skupljači i zapisivači narodne lirike imotskog kraja Skupljači i zapisivači koji su zapisali usmenu narodnu liriku ovog kraja:Knjigu piše Ivan Ban. Usmene lirske pjesme iz Imotske krajine , ur. Mladen Vuković, prir. Ante Žužul, na njem. preveo Jozo Mršić, HKD Napredak, Split, 2007. Alberto Fortis fra Šimun Gudelj (1714. – 1804.) Ante Franjin Alačević (1781. – 1856.) Vuk Karadžić (1787. – 1864.) Luiđi Jeronim Vrdoljak (1802. – 1860.), Mihovil Pavlinović (1831. – 1887.) Šimun Milinović (1835. – 1910.) Ante Ostojić (s Brača)Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća Mate Ostojić (1861. – 1929.) (brat Ante Ostojića) fra Silvestar Kutleša (1876. – 1943.) (Život i običaji u Imockoj krajini) fra Josip Virgil Perić Jovan Sundečić fra Rajmond Rudež Đuro Margetić Julije Derossi Anka Petričević fra Vjeko Vrčić Žarko Peša (1958. – 2020.) Zlatko Tomičić i drugi
mini|300px|Imotski stećci
Gospodarstvo Gospodarstvo Imotske krajine već dugi niz godina nije proizvodno orijentirano, posebice nakon propasti velikih pogona u društvenom vlasništvu koji su zapošljavali velik broj stanovnika (npr. Trimot/Pionirka, Imostroj/Bratstvo, Agrokoka itd.) te se oslanja isključivo na privatni sektor uslužnih djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, te u novije vrijeme i turističkih djelatnosti. Značajan dio današnjeg posrnulog gospodarstva čine i građevinske tvrtke i brojni obrti vezani za građevinsku struku, koji su svoj djelokrug rada proširili na daleko veće područje od same Imotske krajine.
Od poljoprivrednih kultura uzgajaju se vinova loza krumpir, paprika, smokve i masline te pršut. Vinova loza kujundžuša je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.
Stanovništvo Popis 2021. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine grad Imotski ima 1452 stanovnika manje nego 2011. godine, ukupno 9312 stanovnika.
Popis 2011. Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Imotski ima 10 764 stanovnika, do čega je 96,78 % Hrvata, a 96,17 % stanovnika se izjasnilo pripadnicima katoličke vjere.Rezultati popisa 2011.
Popis 2001. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Imotski ima 10 213 stanovnika. Po narodnosti, 95,51 % čine Hrvati.
Ukupno 95,07 % Imoćana se izjasnilo kao pripadnici katoličke vjere; 3,17 % se izjasnilo pripadnicima drugih vjera.
300px|desno|thumb|Zgrade u Imotskom
Popis 1991.
Narodnosni sastav stanovništva prijeratne općine Imotski:
godina popisa ukupno Hrvati Srbi ostali 1991. 39 052 37 130 1140 782 1981. 41 496 39 023 1290 1183 1971. 47 354 45 359 1426 569
Narodnosni sastav stanovništva naseljenog mjesta (grada) Imotskog:
godina popisa ukupno Hrvati Srbi ostali 1991. 4000 3699 152 149 1981. 3234 2908 127 199 1971. 2422 2140 172 110
Šport 300px|thumb|desno|Nogometni stadion Gospin Dolac Športski klubovi Imotskog:
NK Imotski NK Imotski 1991 boćarski klub "Imotska krajina" Košarkaški klub "Imotski" ženski košarkaški klub Rhea Ronilački klub Crveno jezero Kuglački klub Imotski Kuglački klub Imotska krajina Taekwondo klub Imotski Hrvatsko planinarsko društvo Imotski Ženski rukometni klub "Imota" Klub ritmične gimnastike "Aurora" Auto klub "Imota-Racing" Triatlon klub Imotski
Športski turniri i druga natjecanja: Nogometni turnir "Ante Bruno Bušić" BlueRedGreen Triathlon
Kultura Hrvatski puhački orkestar – Gradska glazba Imotski Gradska knjižnica "Don Mihovil Pavlinović" Mandolina Imota Mandolinski orkestar Udruga IMOart Foto klub Imota Botterijevi vitraji u Imotskom Zvonko Madunić: Križni put KUD Seljačka sloga – Vinjani Zavičajni muzej Imotski. Zgrada Zavičajnog muzeja je kulturno dobro. Imotska sila Cvit razgovora Bakove svečanosti Imota Family Day Susret klapa Pismo mojaRadio Imotski Treći susret klapa "Pismo moja" oduševio sve ljubitelje klapskog pjevanja, 1. svibnja 2010. ženska klapa Neviste ženska klapa Galluna Blue Jazzero – jazz festival
Obrazovanje Osnovne škole Osnovna škola "Stjepan Radić" Imotski Osnovna škola "Josip Vergilije Perić" Imotski Glazbena škola "Dr. fra Ivan Glibotić" Imotski
Srednje škole Gimnazija Dr. Mate Ujevića Imotski Ekonomska škola Imotski Tehnička škola Imotski Obrtničko-industrijska škola u Imotskom Glazbena škola "Dr. fra Ivan Glibotić" Imotski
Poznate osobe
Ante Babaja, hrvatski filmski redatelj i scenarist Zvonimir Boban, hrvatski nogometaš Zdravka Bušić, hrvatski političar Gabre Gabric, talijanska atletičarka Vlado Gotovac, hrvatski političar i pisac Veljko Kadijević, posljednji ministar obrane SFRJ Ivan Gudelj, hrvatski nogometaš Tomislav Jonjić, hrvatski odvjetnik, povjesničar, diplomat, političar Ivan Radeljić, bosanskohercegovački nogometaš Ivan Rendić, hrvatski kipar Josip Smodlaka, hrvatski pravnik i političar Dinko Šakić, ustaški časnik, ratni zločinac Silvija Talaja, hrvatska tenisačica Neda Ukraden, pjevačica Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, redatelj i političar Žarko Domljan, hrvatski političar
Spomenici i znamenitosti mini|300px|Crveno jezero kod Imotskog mini|300px|Modro jezero kod Imotskog Crveno jezero Modro jezero Topana, smještena na klisuri nad Modrim jezerom (vidi Hasanaginica) Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog, sagrađeni u drugoj polovici 19. stoljeća Zgrada Zavičajnog muzeja u Imotskom, djelo arhitekta Augusta Thare Stambeno-gospodarski sklop Radovinović (Bitanga), monumentalna stambena kamena višekatnica s gospodarskim objektima i prostranom okućnicom u posjedu obitelji Radovinović (Bitanga), izgrađena 1891. – 1892. godine Arheološko nalazište Gradina na Crvenom jezeru, na istočnom rubu Crvenog jezera, nastala oko 2000. pr. Kr. Kompleks objekata Režije duhana, odnosno Dogane, skupina gospodarskih zgrada koje je projektirao njemačko-hrvatski arhitekt August Thara Kompleks stare Zdravstvene stanice, kompleks od tri kuće izrazitih stilskih figura, smještene u terasastom vrtu, ograđenom kamenim zidom u koji se ulazi kroz troja vrata Kuća Benzon, ožbukana dvokatnica, izrazitih secesijskih obilježja s ukrasom na reprezentativnom zapadnom pročelju te s djelomično sačuvanim interijerom iz istog razdoblja Kulturno-povijesna cjelina Imotski
Mediji Radio NU Imotski Radio Imotski Imotski danas Imotske novine Sport Imotski Imotska krajina – lokalni list, bez mrežne stranice Radio X (više ne emitira) ITV (više ne emitira)
Izvori
Vanjske poveznice
Službena stranica TZ Imotski
Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji