Interlingua (ISO 639-3: ina; interlingua de iala; prema 'internacionalni, međunarodni' + lingua, 'jezik') umjetni jezik čiji je projekt 1951. izdao jezikoslovac Alexander Gottfried Friedrich Gode-von-Aesch (Alexander Gode; 1906. – 1970.). Broj govornika nije poznat.
Povijest
Nakon Prvog svjetskog rata došlo je do porasta zanimanja za ideju o međunarodnom pomoćnom jeziku. Mnogi lingvisti, poduzetnici i znanstvenici bili su zainteresirani za razvoj optimalnog pomoćnog jezika. Uz njihovu potporu, 1924. godine osnovano je udruženje International Auxiliary Language Association (IALA) uz financiranje Alice Vanderbilt Morris kako bi se proučilo to pitanje. Naposljetku, nakon neuspjeha u postizanju kompromisa između postojećih međunarodnih pomoćnih jezika, IALA je odlučila stvoriti vlastiti pomoćni jezik koristeći se znanstvenim načelima. Ideja nije bila izmisliti pomoćni jezik, već izdvojiti njegov rječnik iz zajedničkih međunarodnih riječi među glavnim europskim jezicima i standardizirati ga. Kako se govorilo: „Nije potrebno izmisliti pomoćni jezik. Potrebno ga je samo izdvojiti.”
Istraživanje i razvoj započeli su 1936. u Liverpoolu u Engleskoj, no zbog ratne prijetnje IALA je 1939. godine preselila svoja istraživanja u New York pod vodstvom E. Clarka Stillmana. Te je godine okupio tim lingvista za obavljanje tog posla. Godine 1943. E. Clark Stillman i njegov pomoćnik dr. Alexander Gode dovršili su priručnik „Interlinguistic Standardization” koji je opisivao njihov koncept načina izdvajanja riječi iz jezika za koje su vjerovali da sadrže najveću koncentraciju međunarodnih riječi: engleskog, francuskog, talijanskog i španjolskog/portugalskog.
Rad se nastavio tijekom Drugog svjetskog rata, no Stillman je napustio IALA-u 1943. kako bi služio u vladi Sjedinjenih Američkih Država. Dr. Gode postao je privremeni direktor istraživanja. Godine 1945. Opće izvješće IALA-e otkrilo je da je tim sastavio rječnik s više od 20.000 međunarodnih riječi.
U međuvremenu su poduzeta istraživanja i eksperimenti kako bi se istražilo nekoliko varijanti međunarodnog pomoćnog jezika koristeći međunarodni rječnik. Te su varijante bile:
Naturalistička varijanta, potpuno prototipna. Varijanta s minimalnom regularizacijom i shematizacijom. Varijanta sa srednjom regularizacijom.
Godine 1946. poznati francuski lingvist dr. André Martinet zaposlen je kao direktor istraživanja kako bi izradio rječnik i konačni oblik pomoćnog jezika. Martinet je proveo anketu o obliku pomoćnog jezika, a rezultati su pokazali da bi većina ljudi preferirala jezik koji se nalazi između potpuno naturalističke varijante i minimalno regularizirane varijante.
Krajem 1948. godine dr. Alexander Gode preuzeo je konačnu odgovornost za izradu rječnika pomoćnog jezika nakon što se dr. Martinet vratio akademskom radu na Sveučilištu Columbia. Alice V. Morris, koja je bila glavna pokretačka snaga i financijerka IALA-e, umrla je u kolovozu 1950. godine, dok je konačni oblik rječnika bio u pripremi za tisak.
Gramatika i rječnik interlingue objavljeni su prvenstveno 1951. godine.
Dr. Gode je vlastitim novcem objavio konačni proizvod, rječnik Interlingua-English Dictionary (IED) 1951. godine, s oko 27.000 natuknica, čiji su oblici između onih iz čisto prototipne varijante i varijante s minimalnom regularizacijom i modernizacijom.
Alexander Gode bio je jedan od glavnih pokretača ovog pothvata. Objavio je sažetak gramatike, jednosmjerni rječnik (interlingua-engleski) i uvodnu knjigu pod naslovom Interlingua a Prime Vista.
Alexander Gode i Hugh Blair, koji je bio osobni pomoćnik Alice V. Morris u njezinom vlastitom istraživanju pomoćnih jezika, istovremeno su objavili Interlingua Grammar, što je dalo konkretan oblik međunarodnom jeziku.
Gramatika
Gramatika interlingue trebala bi odražavati pojednostavljenu gramatiku engleskoga i romanskih jezika.
Član Određeni član je uvijek le, neodređeni član u jednini je uvijek un, a neodređeni član u množini ne postoji. Članovi se ne slažu u obliku s imenicom koja slijedi (ne mijenjaju se u množini niti po rodu).
određeni član neodređeni član le patre un patre le matre un matre le infantes infantes le amicas amicas
Imenica Velika većina imenica završava na jedan od samoglasnika -o (fructo), -a (pagina), -e (libertate). -o se često pojavljuje.
Kada se nastavak -o nalazi u riječi koja označava muško biće, odgovarajući ženski oblik može se izraziti istom riječju u kojoj je nastavak zamijenjen s -a.
Množina se tvori dodavanjem nastavka -s. Ako imenica završava na suglasnik, dodaje se -es; no ako je taj suglasnik c, dodaje se -hes.
jednina množina fructo fructos planta plantas generation generationes albricoc albricoches
Pridjevi Velika većina pridjeva završava na samoglasnik -e (delicate, parve) ili na jedan od suglasnika -l, -n, -r, -c (equal, american, par, cyclic). Pridjevi smješteni neposredno uz imenicu dolaze iza nje (što je uobičajeno i najčešće). Pridjev nema sklonidbu niti se slaže s imenicom. (Le parve femina es belle. Parve feminas es belle.).
Stupnjevanje pridjeva izražava se prilozima plus i minus.
pridjev komparativ superlativgrande plus grande le plus grandebon minus bon le minus bon
Glagoli Glagoli u interlingui nemaju konjugaciju po zamjenicama. Svi oblici glagola za sve zamjenice: io, tu, illo, nos, vos, illos identični su.
Glagoli u interlingui u infinitivu završavaju na -r, u prezentu završavaju na -a, -e ili -i, a particip se tvori s nastavkom -te.
zamjenica infinitiv prezent prošlo vrijeme futur kondicionalio, tu, illo nos, vos, illos(složeni oblici) crear crea creava(ha create) creara(va crear) crearea(velle crear)
Književnost Književnost na interlingui započela je uglavnom lingvističkim djelima, poput rječnika i gramatika objavljenih 1954. godine. Iako je Alexander Gode ostavio samo nekoliko znanstvenih sažetaka i nekoliko kratkih priča, književna se scena proširila 1960-ih godina prijevodima Erica Ahlströma.
Sven Collberg postao je jedan od najplodnijih autora, objavljujući izvorne pjesme i mnoge prijevode između 1950. i 1980. godine. Tijekom 1970-ih, autori poput Carola Salicta i samog Godea pridonijeli su izvornim djelima i novim prijevodima, a Collberg je nastavio svoj književni rad.
Tijekom 1990-ih pojavilo se nekoliko prijevoda klasika, među kojima su bila djela Goldonija, Andersena i Bunyana. Posljednjih godina izvorno se stvaralaštvo nastavlja: Vicente Costalago objavio je nekoliko djela između 2022. i 2023. godine, a 2025. godine Posta Mundi predstavila je nove pjesme i prijevode Eduarda Ortege, Martina Lavalléea i drugih.
Izvori
Vanjske poveznice Informacije o interlingvi na hrvatskom Interlingua - internacionalni jezik dvadesetprvog vijeka
Kategorija:Jezici po abecedi:I Kategorija:Interlingua