Dubravka je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.
Zemljopisni položaj Dubravka se nalazi iznad jadranske turističke ceste, u konavoskim brdima, oko 40 km jugoistočno od Dubrovnika, u blizini granice prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Naziv Mjesto je dobilo naziv po šumi hrasta koju mjesno stanovništvo naziva dubravom. Prije se naselje zvalo Mrcine.
Povijest U Dubravci je crkva sv. Barbare, jedna od najstarijih crkvica u Konavlima. Oko te je crkve najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ondje su 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Od 2016. godine lokalitet sv. Barbare sa stećcima našao se na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Uvršten je kad i lokaliteti Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj u općini Cisti Provu.HINA/Laudato/E.D.: Lokalitet sv. Barbare sa stećcima na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, laudato.hr, 22. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
Dubravka je smještena na prirodnom prolazu koji povezuje Konavle sa susjednom Hercegovinom. Ovuda je prolazila stara prometnica kojom su se kretale trgovačke karavane iz unutrašnjosti prema Dubrovniku i obratno. Mjesto je bilo poznato po pograničnom sajmu. Za vrijeme Dubrovačke Republike bilo je jedna od konavoskih kaznačina koja u 16. stoljeću ima 50 do 60 kuća u kojima živi oko 160 stanovnika.Radoslav Grujić, Kaznačine u Konavlima XVI veka, Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o sedamdesetoj godišnjici života, Dubrovnik 1931., str. 93.-94. U idućem stoljeću (1673.) Dubravka je imala 24 stanovnika, a njeni dijelovi Pičete 85, Vatasi 45 i Butkovina 102 stanovnika.Zdravko Šundrica, Popis stanovništva dubrovačke republike iz 1673/74. godine, "Arhivski vjesnik", 1959., 431.-432. Za Republike ovo selo u crkvenom pogledu pripada župi Gruda, a zaselak Vatasi župi Pločice. Utemeljenjem župe Mrcine 1731. sva četiri naselja pripala su novoj župnoj zajednici. Niža muška pučka škola u selu spominje se prvi put 1840., ali će zbog nedostatka prostora, školovanih učitelja i pitanja financiranja uskoro biti zatvorena.Schematismo dell'imperial regio governo della Dalmazia per l'anno 1840, 174. i Manuale provinciale della Dalmazia per l'anno 1848, 208. Katastarska općina Dubravka prema provjeri zemljišta 1837. obuhvaća 927 hektara, 37 ara i 31 metar četvorni površine.Arhiv Republičke geodetske uprave SRH Split, Operat porezne procjene općine Mrcine iz 1844. Zemlja je uglavnom crljenica ispunjena vrtačama i docima. Tada je 75% zemlje bilo neobrađeno, 23% obrađeno, a 2% se odnosilo na putove, potoke, vode, površine koje pokrivaju stambene i gospodarske zgrade itd. Na oranicama se najviše sijala pšenica, ječam, zob, kukuruz, crveni sijerak, bob i grahorica. Na čistim pašnjacima najviše su zastupljeni vinova loza i masline.
Prehrana stanovništva se obično sastojala od ječmenog i kukuruznog kruha ili pak onog od crvenog sijerka (rjeđe od pšenice), rijetko svježeg, a više slanog mesa, zelja začinjenog maslinovim uljem i dodataka (luk, kapula, soljene masline i slani sir). U vrtovima oko kuća uzgaja se verzot, karfiol, blitva, ponešto smokava, bresaka, trešanja i rjeđe limuna. Stanovništvo oko dva puta tjedno ide na sajam u Cavtat ili u Dubrovnik, te najčešće prodaje vino, a kupuje stoku i vunu. Godine 1837. u selu je zabilježeno 390 koza, 337 ovaca, 192 svinje, 55 volova, 33 mazge, 15 magaraca, 3 krave i 1 konj.
Tijekom Domovinskog rata Dubravku je bila okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno. Nakon rata mjesto je u cijelosti obnovljeno.
Gospodarstvo Gospodarstvo je u Dubravci nerazvijeno, a jedina grana gospodarstva je poljoprivreda.
Stanovništvo Dubravka, prema popisu stanovništva 2021. godine, broji 261 stanovnika, pretežno Hrvata katoličke vjere.
Župa sv. Nikole lijevo|mini|Župna crkva sv. Nikole Župa sv. Nikole (do 1959. nazivala se župa Mrcine) ustanovljena je 1731. godine, a obuhvaća mjesta Mrcine, Vataje, Pičete, Butkovinu i Dunave. Župna crkva sv. Nikole biskupa sagrađena je na mjestu starijih crkava, iz 1600. te 1731. godine. Građena je od 1935. do 1941., a posvećena 11. srpnja 1990. godine.
Znamenitosti 200px|mini|desno|Stećak na sv. Barbari Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare, izvorno je sačuvana srednjovjekovna sakralna cjelina. Nalazi se na UNESCO-vom popisu 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.
Literatura
1. Konavoski zbornik, Konavle, Dubrovnik, 1982.
Izvori
Kategorija:Naselja u sastavu Općine Konavle