Berak je selo u općini Tompojevci, nedaleko od Vukovara (11 km).
Zemljopisni položaj Berak se nalazi na 45° 13' 54" sjeverne zemljopisne širine i 19° 1' 40" istočne zemljopisne dužine, nekoliko km južno od Vukovara i nekoliko km istočno od Nuštra i Vinkovaca.
Povijest Berak je staro naselje čiji se razvoj u dokumentima spominje u 15. stoljeću.Općina Tompojevci: Naselje Berak, preuzeto 7 svibnja 2012. U pisanim dokumentima za njega postoje imena Perecke ili Perethe. Staro naselje Berak ležalo je jugoistočno od današnjeg mjesta, na polju "Staro selo". Plemićka obitelj Berački posjedovala je ovo područje oko godine 1405. uz imanje Mikluševci a velikaš Filip Korođ oko 1420. godine u području Berka sazidao je franjevački samostan kojeg su Osmanlije 1526. godine poharali, no redovnici su ga kasnije obnovili. Samostan je ponovo razoren 1533. godine i nakon toga napušten. Mjesto gdje se nekada nalazio samostan i danas se naziva "Svetinja".
Ime Berak je hrvatskog podrijetla, a znači "zemljište u nizini".
Na širem području spominju se posjedi: Trinčil, Samašin i Karaševo. Berak je kao selo opstao za vrijeme Osmanlija, tako da je pred kraj osmanske vladavine, selo imalo 30 hrvatskih kuća. Pod Osmanlije mjesto je palo 1526. godine i pod njima ostalo neprekidno do 1687. godine. Nakon istjerivanja Osmanlija Kraljevska komora je kao vlasnik sela, početkom 18. stoljeća u Berak naselila tri pravoslavne obitelji. Prilikom popisa sela vukovarskog vlastelinstva 1736. godine u Berku je bilo 39 naseljenih kuća u kojima je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko.Mirko Marković, Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., , str. 54.-55.
Oko 1790. godine u Berku je dovršena gradnja crkve Sv. Ivana Krstitelja. Selo je do 1807. spadalo pod župu u Sotinu, a od 1807. ima posebnu samostalnu župu Mučeništva Sv. Ivana Krstitelja pod koju spadaju još sela Čakovci i Orolik. Berak je 1846. dobio pučku školu. Sredinom 19. stoljeća u Berak se naseljavju njemački i mađarski doseljenici. Do 1866. godine Berak se povećao i u njemu je bilo 108 naseljenih kuća sa 630 stanovnika od kojih je najviše bilo Hrvata, potom Nijemaca i Mađara te šest pravoslavnih Vlaha. Župna crkva se obnavljala 1886. i 1889., da bi 1945. godine bila razorena. Do uspostave Jugoslavije, oko 60% stanovništva Berka bili su Nijemci, oko 25% Hrvati, a oko 20% Mađari. U ovaj kraj su 1942. došli grkokatolički Hrvati iz Žumberka na nagovor biskupa dr. Janka Šimraka. 35 siromašnih obitelji iz župa Grabara, Pećna i Mrzlog Polja, kolonizirale su na biskupsko imanje Berkasovo nedaleko od Šida. Titov režim je 1944. i 1945. protjerao skoro sve Nijemce i mnoge Mađare. Na njihova imanja i kuće doseljeni su Srbi.Petar Horvatić: 2. rujna 1991. Berak – selo gdje su četnici počinili jedne od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu Narod.hr. 2. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020. Titov režim je 1945. oduzeo zemlju Hrvatima u Berkasovu, te je Žumberčanima ponuđeno useliti u napuštena odnosno ispražnjena folksdojčerska imanja. Žumberčani su tako došli u Berak, a prekrajanjem republičkih granica na štetu Hrvatske a u korist Srbije, Berkasovo je ostalo u Vojvodini. Za Srbe su doseljeni Žumberčani bili “ustašama” te su se tako prema njima i odnosili.
Nova župna crkva građena je od 1969. do 1970. godine, te je ponovno opustošena 1991. godine. Dugo je Berak pripadao upravnoj općini u Negoslavcima, da bi se 1894. odcijepio i postao središtem posebne upravne općine.
Uoči velikosrpske agresije 1991. u Berku su bile 33 obitelji podrijetlom iz Žumberka.Petar Horvatić: (VIDEO) 2. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Berak, Srijem) – u pokoljima ubijeno 45 Hrvata rimokatolika i grkokatolika Narod.hr. 2. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020. Za vrijeme Domovinskog rata, 56 Berčana Hrvata (rimokatolika i grkokatolika) je bilo žrtvom ratnog zločina kojeg su počinili domaći Srbi i crnogorski četnici (prema svjedočenjima preživjelih svjedoka). 96 Berčana su srpski agresori zatočili od listopada 1991. godine. U zatočeništvu su proveli tri i pol mjeseca, a 56 ih se nije živo vratilo iz zatočeništva. Brojne žene su bile silovane.Vjesnik Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica Kao početak agonije Berka uzima se nadnevak 2. rujna 1991., kad su srpsko-crnogorski osvajači pobili 5 Berčana, a druge odveli u logore u kojima su mnogi ubijeni. Mnogo Berčana pronađeno je u masovnim grobnicama i mnogi se i 30 godina poslije vode kao nestale osobe.Petar Horvatić: (VIDEO) 2. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Berak, Srijem) – u pokoljima ubijeno 45 Hrvata rimokatolika i grkokatolika Narod.hr. 2. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.Petar Horvatić: 2. rujna 1991. Berak – selo gdje su četnici počinili jedne od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu Narod.hr. 2. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
Danas je Berak u sastavu općine Tompojevaca. Po popisu stanovništva iz 2001. godine imao je 476 stanovnika.
Stanovništvo Godine 1991. u Berku je živilo 63 posto Hrvata i 37 posto Srba.
Šport U Berku je od 1963. do 1991. godine postojao nogometni klub Jedinstvo.Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880.-1980., Zagreb 1981., str. 125 Nakon Domovinskog rata osnovan je, 2001. godine, NK Sokol Berak koji se 6 sezona natjecao u 3. županijskoj nogometnoj ligi.Panorama Vukovar: Priča iz Berka: Rad i zajedništvo pobjeđuju sve prepreke!, preuzeto 7. svibnja 2012. Trenutačno se natječe u 2. ŽNL.
Vidi još Pokolj u Lovasu Ovčara Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu
Izvori
Vanjske poveznice Općina Tompojevci Vjesnik Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica, 11. svibnja 1999. Vjesnik Od utorka ekshumacija u Berku, 11. svibnja 1999.
Kategorija:Naselja u sastavu Općine Tompojevci Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu