mini|300px|Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe) u Parizu (1806. – 1836.). Slavoluk ili trijumfalni luk je osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani. U početku su podizani u čast vojnih pobjeda i trijumfalnih dočeka (kako bi vojskovođa mogao s pobjedničkom vojskom kroz trijumfalni luk ujahati u grad). Najčešće su s jednim ili tri zasvođena prolaza, ukrašena stupovima ili polustupovima koji stoje na visokoj bazi. Ukrašeni su brojnim reljefima koji su i bit slavoluka.
Rimski slavoluci
mini|lijevo|200px|Konstantinov slavoluk u Rimu iz 312. g. je najveći rimski slavoluk: 21 x 25.7 x 7.4 m. Za rimske slavoluke vidi Popis slavoluka staroga Rima.
Najpoznatiji rimski slavoluci su u Rimu: Titov slavoluk, Slavoluk Septimija Severa i Konstantinov slavoluk; te u Francuskoj u Nimesu; u Alžiru u Timgadu; u Hrvatskoj u Puli, itd.
Konstantinov slavoluk, Podignut u neposrednoj blizini Koloseja je najveći i najsloženiji slavoluk u Rimskom Carstvu. Ukrašen je najvećim dijelom skulpturama uzetih sa starijih spomenika carskog doba (Trajanovih, Hadrijanovih i od Marka Aurelija). To je najočitije u kontrastu između velikih Hadrijanovih medaljona i Konstantinovog friza koji se nalazi odmah ispod njih. Dok su prvi rađeni sa svim prednostima i vještinom klasične skulpture, drugi su rađeni novim, jednostavnim stilom bez perspektive, kosih linija, skraćenja i dosta je plići.
Novovjekovni slavoluci
Popis slavoluka mini|<center>Trajanov slavoluk u Timgadu, Alžir. mini|<center>Brandenburška vrata u Berlinu. mini|<center>Moskovska trijumfalna vrata u Petrogradu. mini|<center>Puerta de Alcalá su trijumfalna vrata koja usmjeravaju prema Madridu. mini|<center>Trijumfalna vrata Narva u Petrogradu. mini|<center>Hadrijanov slavoluk u Antaliji iz 2. st. mini|<center>Vojnički i mornarski slavoluk na Grand Army Plazi, Brooklyn, New York. mini|<center>Slavoluk na Washington trgu, New York. Alžir Timgad - Trajanov luk, djelomično obnovljen u obližnjem Rimskom kolonijalnom gradu.
Australia Ballarat, Victoria, Slavoluk pobjede.
Austrija Heldentor, rimski slavoluk u Carnutumu. Siegestor u Innsbrucku. Äußeres Burgtor (Vanjski portal na dvorcu), Beč.
Belgija Slavoluk Cinquantenaire u Bruxellesu (podignut od 1880. – 1905.). Meninska vrata, Ypres.
Bugarska Radomirov slavoluk.
Kina Slavoluk u Guangzhou.
Kanada Prinčeva vrata, Toronto, Ontario. Memorijalni lukiz 1923. na Kraljevskom vojnom sveučilištu Kanade u Kingstonu, Ontario. Državni ratni spomenik u Ottawi. Luk mira, Washington Blaine & Surrey. Kanadski spomenik u Vimyju, Francuska.
Francuska. Aix-les-Bains. Besançon. Carpentras: Augustov slavoluk. Cavaillon. Vrata sv. Macela. Vrata sv. Petra. Dijon: Porte Guillaume. Marseille: Porte d'Aix iz 1825. Montpellier: Porte du Peyrou iz 1692. Nancy: a trgu Place Stanislas. Orange. Nimes: Porte d'Auguste (Augustov slavoluk). Pariz: Arc de Triomphe (1806. – 1836.). Arc du Carrousel (1806. – 1808.). Veliki luk, La Défense (1982. – 1989.). Porte Saint-Denis. Porte Saint-Martin. Reims: Marsov slavoluk. Saint Rémy de Provence: Rimski slavoluk Glanuma. Saintes: Germanicusov slavoluk. Vienne: Četvrtostruki ("piramidni") slavoluk, mjesto negdašnjeg amfiteatra.
Gambija Luk 22., Banjul. Grčka Galerijev luk, Solun. Hadrijanov luk, Atena.
Hrvatska Luk Sergijevaca u Puli.
Mađarska Trijumfalni luk, Vác.
Njemačka Brandenburška vrata, Berlin, usprkos uvriježenom vjerovanju ovo nije slavoluk. Siegestor, München (1843. – 1850.) Triumphtor, Potsdam. Mainz: Luk Dativius Victor.
Indija Vrata Indije, New Delhi. Vrata Indije, Mumbai.
Irak Ruke pobjede, Bagdad.
Irska Fusilijerov luk, Dublin.
Italija Rim: Konstantinov slavoluk, podignut od 312. – 315. g. Druzijev slavoluk, podignut u čast Nera Claudiusa Drususa Galijanov slavoluk. Slavoluk Septimija Severa, podignut 203. g. Titov slavoluk iz 81. g. Janusov slavoluk, Rim. Trajanov slavoluk u Anconi podignut 113. g. Augustov slavoluk, Aosta. Trajanov slavoluk, Benevento tzv. Porta Aurea, podignut 114. g. Slavolouk Campano, Capua. Augustov slavoluk, Fano. Slavoluk u vili Lorraine, Firenca, podignut od 1738. – 1759. g.; prvi podignuti slavoluk u Italiji poslije antike. Slavoluk mira, Milano, podignut od 1807. – 1838. g. Trijumfalni luk galerije Vittorija Emanuela II., Milano. Augustov slavoluk u Riminiju iz 27. g. Augustov slavoluk, Susa, podignut 7. g. pr. Kr. Gavijev slavoluk, Verona. Monumento ai caduti, Genova. Arco romano a colle San Giusto, Trst.
Laos Patuxay, Vientiane.
Libija Tiberijev slavoluk, Leptis Magna, podignut 35. g. Luk Marka Antonija i Lucija Vera , Tripoli. Slavoluk Septimija Severa, Leptis Magna. Maroko Trijumfalni luk, Volubilis.
Moldavija Trijumfalni luk Chişinău.
Portugal Trijumfalni luk, Lisabon.
Rumunjska Trijumfalni luk, Bukurešt.
Rusija Crvena vrata, Moskva - uništen. Trijumfalni luk, na brdu Poklonaja, Kutuzovski prospekt, Moskva. Moskovska trijumfalna vrata, Petrograd. Trijumfalna vrata Narva, Petrograd. Tara slavoluk, Omsk Trijumfalni luk generalštaba na dvorskom trgu. Kozački slavoluk u Novočerkasku. Orlova vrata, Gatčina.
SAD Monumentalni luk, Galveston, Teksas, podignut od 1987. – 1990. g. Slavoluk pobjede, Newport News, Virginia. Slavoluk mira, Washington & British Columbia. Slavoluk vojnika i mornara, Trg velike armije, Brooklyn. Memorijalni slavoluk u Tiltonu, New Hampshire. Slavoluk na trgu Washington, New York.
Sirija Slavoluk Septimija Severa, Latakija. Palmira.
Sjeverna Koreja Slavoluk pobjede (Pjongjang), Pjongjang. Ova kopija pariškog slavoluka je najveći slavoluk na svijetu.
Španjolska Slavoluk pobjede (Madrid), Madrid. Posvećen 1956. g. nakon građanskog rata (1936. – 1939.) da obilježi Francovu pobjedu. Slavoluk pobjede (Barcelona), Barcelona, napravljen kao ulaz za Svjetsku izložbu 1888. g.
Turska Anazarbus. Hadrijanova vrata u Antaliji. Zlatna vrata, Yedikule.
Ukrajina Slavoluk Katarine Velike, Novgorod.
Velika Britanija Mramorni luk, London. Wellingtonov slavoluk, Hyde Park, London.
Galerija
Vanjske poveznice
Lacus Curtius website: "Trijumfalni lukovi", William Smith, A Dictionary of Greek and Roman Antiquities, John Murray, London, 1875. Signa Romanorum: website rimskih spomenika.
Kategorija:Rimski spomenici Kategorija:Rimska arhitektura