mini|200px|desno| 91 kotar krajem 1958. Kotarevi u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bili su upravna područja nad nekoliko općina pod republičkom, odnosno autonomijskom upravom. Prvotno kao administrativno-teritorijalne jedinice, što je 1952. zamijenjeno nazivom političko-teritorijalna jedinica.
U Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini Banja Luka Bihać Brčko Derventa Doboj Goražde Jajce Livno Mostar Prijedor Sarajevo Trebinje Tuzla Zenica Zvornik
U Narodnoj Republici Crnoj Gori Cetinje Ivangrad (danas Berane) Nikšić Pljevlja Titograd (danas Podgorica)
U Narodnoj Republici Hrvatskoj: Bjelovar Čakovec Daruvar Dubrovnik Gospić Karlovac Koprivnica Krapina Križevci Kutina Makarska Našice Nova Gradiška Ogulin Osijek Pula Rijeka Sisak Slavonska Požega Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Vinkovci Virovitica Zadar Zagreb
U Narodnoj Republici Makedoniji: Bitola Kumanovo Ohrid Skopje Štip Tetovo Titov Veles
U Narodnoj Republici Sloveniji Celje Gorica Kočevje Kopar Kranj Ljubljana Maribor Murska Sobota Novo Mesto Ptuj Trbovlje
U Narodnoj Republici Srbiji (područje izvan autonomija) Beograd Čačak Kragujevac Kraljevo Kruševac Lazarevac Leskovac Loznica Mladenovac Negotin Niš Novi Pazar Obrenovac Pirot Požarevac Prijepolje Prokuplje Smederevo Svetozarevo (Jagodina) Šabac Titovo Užice Valjevo Vranje Zaječar
U Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti (uključena u Narodnu Republiku Srbiju) Gnjilane Kosovska Mitrovica Peć Priština Prizren
U Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (uključena u Narodnu Republiku Srbiju) Bačka Palanka Bačka Topola Kikinda Novi Sad Pančevo Senta Sombor Srijemska Mitrovica Stara Pazova Subotica Vrbas Vršac Zrenjanin
U NR Srbiji, NR Crnoj Gori i možda nekim dijelovima Bosne i Hercegovine kotar se nazivao srez. Prije 1955. godine postojalo je čak 338 kotareva (uključeni i gradovi), nakon toga Republičkim je propisima njihov broj smanjen na ovdje navedenih 107 kotareva. Broj im se dalje smanjivao, krajem 1958. bilo ih je 91. Na dan 1. siječnja 1960. bilo ih je 75. Razlog smanjenju bile su republičke odluke, tako su u NR Crnoj Gori 1957. ukinuti svi kotarevi (srezovi), zatim u Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti 31. prosinca 1959. U Autonomnoj Pokrajini Vojvodini u isto vrijeme zadržano je samo šest kotareva (srezova). Ostatak kotareva postupno je prestao postojati od 1963. do 1967. godine. U Makedoniji, Sloveniji i Vojvodini - 1965. U Hrvatskoj i Srbiji - 1967.
Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik upravnoprostorne ustrojbe, no kotare su ubrzo 1974. zamijenile zajednice općina odnosno međuopćinske regionalne zajednice.
Vidi još Kotar Zajednica općina Gradski kotar
Izvori Geografski atlas, V. prošireno izdanje, Seljačka sloga, Zagreb, 1956. Ivo Krbek: Pravo javne uprave FNRJ, I. knjiga, Birozavod, Zagreb, 1960. Branko Kubović: Regionalni aspekt privrednog razvoja Jugoslavije, Biblioteka »Ekonomskog pregleda« - časopisa Društva ekonomista Hrvatske, Zagreb, 1961. Ivo Bertić: Veliki geografski atlas Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1987.
Kategorija:Administrativna podjela SFRJ Kategorija:Administrativne jedinice drugog reda po bivšim državama