mini|desno|300px|Alkiona i Keik pretvoreni u halkione U grčkoj mitologiji, Alkiona (Halcyone)) i Keik (Ceyx) bili su supružnici koji su navukli gnjev boga Zeusa zbog svoje romantične oholost i.

Mitologija mini|300px| Herbert James Draper, Halcyone, 1915. Alkiona je bila tesalijska princeza, kći kralja Eola iz Eolije, ili s EnaretomApolodor, 1.7.3 ili Egijalom. Bila je sestra Salmoneja, Atama, Sizifa, Kreteja, Perijera, Dejonej a, Magnesa, Kalike, Kanake, Pisidike i Perimede.

Kasnije je Alkiona postala kraljica Trahisa nakon što se udala za kralja Keika. Potonji je bio sin Eosfora (često prevođenog kao Lucifer).Ovidije, Metamorfoze 11.271 Par je bio jako sretan zajedno u Trachisu.

Prema Pseudo-Apolodorovom izvještaju, ovaj se par često svetogrdno nazivao "Zeus" i "Hera".Heziod, Ehoiai fr. 15; Apollodorus, 1.7.4 To je razljutilo Zeusa, pa je Keika, dok je bio na moru (kako bi se posavjetovao s proročištem, prema Ovidiju), ubio munjom. Ubrzo nakon toga, Morfej, bog snova, prerušen u Keika, ukazao se Alkioni kako bi joj rekao o sudbini njezina muža. U svojoj tuzi bacila se u more. Iz suosjećanja, bogovi su ih oboje pretvorili u "mirne ptice" (obične vodomare), nazvane po njoj. Apolodor kaže da je Keik pretvoren u ganeta, a ne u vodomara.

OvidijeOvidije, Metamorfoze 11.410 ff.-748 (i ovdje ) i HiginHyginus, Fabulae 65 također prepričavaju metamorfozu para u i nakon Keikove pogibije u strašnoj oluji, iako obojica izostavljaju Keikovu i Alkionino međusobno nazivanje "Zeus" i "Hera" (i Zeusov posljedični gnjev) kao razlog za to. Naprotiv, spominje se da je, iako još uvijek nije bila svjesna Keikove smrti u brodolomu, Alkiona nastavila moliti na Herinom oltaru za njegov siguran povratak.Roman, L., & Roman, M. (2010). Ovidije također dodaje detalj kako je vidjela njegovo tijelo izbačeno na obalu prije nego što je pokušala samoubojstvo. Pseudo-Prob, sholijast koji se bavi Vergilijevim Georgikama, primjećuje da je Ovidije slijedio Nikanderovu verziju priče, umjesto Teodorove u kojoj je glavnu ulogu igrala druga Alkiona.

Vergilije u Georgicima također aludira na mit - opet bez spominjanja Zeusove ljutnje.Vergilije, Georgici 1.399 - "[At that time] not to the sun's warmth then upon the shore / Do halcyons dear to Thetis ope their wings"

Moguće je da je raniji mit bio jednostavnija verzija Nikanderovog, gdje žena po imenu Alkiona oplakuje svog neimenovanog muža; Keik je vjerojatno dodan kasnije jer je bio važna figura u mitologiji i poeziji, a imao je i ženu koja se zvala Alkiona (što je vidljivo iz heziodske poeme Keikino vjenčanje, koja je vjerojatno govorila o drugom Keiku).

Etimologija Alkyóne dolazi od alkyón ( ), što se odnosi na morsku pticu s tužnom pjesmom ili posebno na vodomara. Značenje riječi nije sigurno jer se smatra da je riječ alkyón predgrčkog, neindoeuropskog podrijetla. Međutim, narodna etimologija ih je povezala s háls (, "slanina, more, sol") i kyéo (, "Zatrudnjela sam"). Alkyóne se izvorno piše znakom glatkog disanja, ali ova pogrešna etimologija koja počinje znakom hrapavog disanja (transliteriranim kao slovo H) dovela je do uobičajenih pogrešnih pisanja halkyón () i Halkyóne () i stoga naziv jednog od rodova vodomara, Halcyon. Također se nagađa da Alkióne potječe od alké (, "snaga, bitka, straža") i onéo (, od , onínēmi, "pomoći, ugoditi").

Čini se da je Kéyx, koji se odnosi na morsku pticu, povezan s kaúax (), koja je proždrljiva morska ptica (, láros). To sugerira da je Kéyx možda pretvoren u burnog galeba ili čigru.

Halkionski dani Ovidije i Higin također navode metamorfozu kao izvor termina "halkionski dani" (), sedam dana zimi kada se oluje nikada ne događaju. Navode da su to izvorno bili četrnaest dana svake godine (sedam dana sa svake strane najkraćeg dana u godini ) tijekom kojih je Alkiona (kao vodomar) svila gnijezdo na plaži i polagala jaja dok joj je njezin otac Eol, bog vjetrova, pomagao da to učini sigurno obuzdavajući vjetrove i tako smirujući valove. Izraz se od tada odnosi na bilo koje mirno vrijeme. Njegovo pravo značenje, međutim, jest značenje sretnog slučaja ili svijetlog razdoblja usred nedaća; baš kao što su, prema mitu, dani mirnog i blagog vremena postavljeni u sredinu zime radi polaganja jaja vodomara. Međutim, vodomari ne žive uz more, pa se Ovidijeva priča ne temelji na stvarnim opažanjima vrste i zapravo se odnosi na mitsku pticu koja je tek kasnije identificirana s vodomarom.

Izraz ( alkuonídes hēmérai ) prvi put se pojavljuje u Aristofanovoj drami Ptice 1594., zatim ponovno kod Aristotela, Filohora i Lukijana.Liddell, Scott, Jones, Greek Lexicon, s.v. . Na latinskom se javlja kada kod Plinija Starijeg, ( -nĭī ) u Columella i Varon, u Higinusu i kod Plauta i Frontina.Lewis and Short, Latin Dictionary.

Naslijeđe

Povezani članci Halcyon (dijalog)

Izvori

Literatura

Opće i citirane reference Heziod, Katalog žena iz homerskih himni, epski ciklus, Homerica, prevela Evelyn-White, H. G. Loeb Classical Library, svezak 57. London: William Heinemann, 1914. Online verzija na theoi.com Higin, Fabule iz Mitova o Higinu, prevela i uredila Mary Grant. Publikacije Sveučilišta u Kansasu iz humanističkih studija. Online verzija na Topos Text Projectu. Pauzanija, Graeciae Descriptio. 3 sveska . Leipzig, Teubner. 1903. godine. Grčki tekst dostupan u digitalnoj knjižnici Perseus. Pseudo-Apolodorus, Knjižnica s engleskim prijevodom Sir Jamesa Georgea Frazera, FBA, FRS u 2 sveska, Cambridge, MA, Harvard University Press; London, William Heinemann Ltd. 1921. Online verzija u digitalnoj knjižnici Perseus. Grčki tekst dostupan je na istoj web stranici . Publije Ovidije Nazon, Metamorfoze u prijevodu Brookesa Morea (1859.-1942.). Boston, Cornhill Publishing Co. 1922. Online verzija u digitalnoj knjižnici Perseus. Publije Ovidije Nazon, Metamorfoze. Hugo Magnus. Gotha (Njemačka). Friedr. Andr. Perthes. 1892. Latinski tekst dostupan u digitalnoj knjižnici Perseus . Publije Vergilije Maron, Bukolike, Eneide i Vergilijeve Georgike . JB Greenough. Boston. Ginn & Co. 1900. Online verzija u digitalnoj knjižnici Perseus.

Vanjske poveznice

Warburg Institute Iconographic Database (images of Alcyone and Ceyx)

Kategorija:Grčka mitologija