mini|desno|300px| Neumski koridor ili Neumski pojas kopneno je područje u južnom dijelu Bosne i Hercegovine široko približno koje spaja kontinentalni dio države s Jadranskim morem. Istodobno fizički razdvaja najjužniji, uski priobalni pojas Republike Hrvatske, područje Dubrovnika, od ostatka države, čineći ga eksklavom. Ime je dobio po Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom primorskom gradu, koji leži na istočnom kraju uskog, izduženog zaljeva Klek-Neum, dijela Malostonskog zaljeva. Nastao je spletom povijesnih okolnosti nakon sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, kada je, prigodom mijenjanja granica država, Dubrovačka Republika tražila da graniči s Turskim Carstvom, a ne s Mletačkom Republikom. Kasnije, kada su se turske snage povukle, područje koridora postalo je dijelom Bosne i Hercegovine.
Zemljopis
Područje Neumskog koridora je bregovito i velikim dijelom prekriveno šumom ili makijom. Klima je sredozemna, s vrućim suhim ljetnim razdobljem i većinom padalina u ostalom dijelu godine. Pogodna je za poljoprivrednu proizvodnju agruma, smokava, badema, vinove loze, maslina i nekih povrtlarskih kultura (npr. krumpir, zelje, luk), a osobito povoljna za turističku djelatnost. Osim grada Neuma, u zaleđu se nalazi još nekoliko manjih naselja (Babin Do, Brestica, Dobrovo, Dubravica, Duži, Gradac, Kiševo i dr.). Od većih gradova Neumu su najbliži Dubrovnik (oko 65 km) i Mostar (oko 76 km).
Povijest Naselje Neum postoji već u rimskoj Dalmaciji, o čemu govore sačuvani zapisi iz 533. godine. Tamo se spominje Neuense, starorimski municipij koji je igrao važnu ulogu na križanju putova koji su povezivali obalno područje sa zaleđem. Cijelo područje je u srednjem vijeku bilo rubno područje samostalnog Hrvatskog Kraljevstva i kasnije Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, odnosno Habsburške Monarhije, a stalno je bilo izloženo aspiracijama susjednih država (Mletačke Republike, Bosanskog Kraljevstva, Osmanskog Carstva).
Nastanak Neumskog koridora vezan uz političko-vojna previranja s kraja 17. stoljeća, kada je na prostranom području jugoistočne Europe bjesnio Veliki turski rat. Mirom u Srijemskih Karlovcima rat je završio 1699. godine, a jedna od posljedica je bilo veliko pomicanje granica Turskog Carstva. Mletačka Republika je u ratu znatno proširila svoj teritorij i sa svih strana došla na granice Dubrovačke Republike, kojoj to nije odgovaralo pa je zatražila da se u provedbi Karlovačkog mira na njezine granice vrate Osmanlije, što je i napravljeno. Takvo stanje je potrajalo do ukidanja Dubrovačke Republike 1808. godine, kada je područje koridora bilo izloženo prodoru francuske vojske, a zatim i habsburške, te je povremeno dolazilo do sukoba s turskim postrojbama.
Neumski koridor imao je ključnu ulogu u Hercegovačkom ustanku (1875. – 1878.). Preko njega je Osmansko Carstvo morskim putem dovodilo vojnike u Hercegovinu. Godine 1875. iskrcano je oko tisuću vojnika što je označilo prekretnicu u ratu. Procjenjuje se da je do kraja iduće godine preko Kleka došlo oko 30.000 osmanskih vojnika. Austro-ugarskim zaposjedanjem Bosne i Hercegovine 1878. godine Neumski koridor je ostao njezin sastavni dio, i to sve do uspostavljanja Kraljevine SHS. Tada je napravljena velika upravni preustroj cijele države, kojom su srpski vlastodršci ukinuli povijesne i etničke granice, te formirali oblasti prema vlastitim viđenjima i idejama. Neumski koridor potpao je pod umjetno stvorenu Mostarsku oblast. Od 1929. godine, kada je ponovo došlo do velike reorganizacije formiranjem banovina, područje koridora je pripalo Primorskoj banovini. Početkom Drugoga svjetskog rata to je područje ušlo u sastav Nezavisne Države Hrvatske, a nakon rata postalo dio Narodne Republike Bosne i Hercegovine, te po raspadu SFRJ samostalne države Bosne i Hercegovine.
Usporeni međugranični promet i njegovo rješavanje
Zbog sve većeg turističkog prometa vozila kroz Neum, osobito poslije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji 2013. godine, dolazilo je do čestih zastoja na oba granična prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tražilo se rješenje kako omogućiti brži prolaz vozila preko Neumskog koridora pa je bilo prijedloga da se napravi ograđena cesta koja bi omogućila prolaz vozila bez carinske kontrole i spajala dva dijela Hrvatske, ili da se, na primjer, probije tunel koji bi išao ispod Neuma. Rješenje je bilo otežano činjenicom da je još uvijek bio sporan vrh poluotoka Kleka, na koji pravo polažu obje susjedne države. Budući da se vlasti dviju država nisu uspjele dogovoriti kako riješiti problem, Republika Hrvatska je odlučila izgraditi visoki Pelješki most, koji spaja dva dijela zemlje preko Malostonskog zaljeva i time zaobilazi Neumski koridor.
Galerija
Povezani članci Zemljopis Bosne i Hercegovine Klek
Izvori
Kategorija:Neum Kategorija:Zemljopisni koridori Kategorija:Bosanskohercegovačko-hrvatska granica Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija