alt=Ilustracija ljudskog mozga u bačvi koji vjeruje da trči.|okvir|Ilustracija filozofskog scenarija 'mozak u bačvi'Mozak u bačvi (engleski: brain in a vat) je filozofski scenarij korišten u mnogim misaonim pokusima s ciljem boljeg razumijevanja znanja, stvarnosti, istine, uma, svijesti i smisla. U scenariju ludi znanstvenik drži mozak osobe na životu u bačvi ispunjenom nutrijentima. Živčani sustav mozga spojen je na superkompjuter, čiji program šalje električne impulse koji stimuliraju mozak na identičan način na koji je mozak normalno stimuliran osjetilima.
Gilbert Harman je prvi zamislio scenarij, koji je Hilary Putnam pretvorio u modernu inačicu Rene Descartesova zloduha.
Smatra se da je franšiza Matrix inspirirana ovim scenarijem.
Putnamov argument Putnam pokušava demonstrirati da je ovaj scenarij samopobijajući. On objašnjava da ako nismo mozgovi u bačvama, onda je scenarij neistinit. A u slučaju da jesmo mozgovi u bačvama, mi to, kao mozgovi u bačvama, ne možemo tvrditi. Naime, on smatra da je za referenciju potrebna kazualna povezanost, to jest da nema magične (inherentne) povezanosti između riječi i onoga na što se ta riječ odnosi. Moguće je memorizirati riječi bez da znamo na što se odnose, kao što je moguće da majmun slučano napiše nešto smisleno. Riječi mozga u bačvi se nužno odnose na simulirane stvari, njihova kvalitativna podudarnost nije dovoljna.
Putnam kao primjer daje planet na kojem žive ljudi koji nikada nisu vidjeli stablo. Na tom planetu se prolije boja po papiru te nama slika nalikuje na stablo, no kada ti ljudi misle na ono što izgleda poput našeg stabla oni misle na čudnu sliku. Stoga, lada mozak u bačvi kaže da je mozak u bačvi, njegove riječi se odnose na simulirane mozgove u bačvama, a ne stvarne.
Zato Putnam smatra ovaj argument samopobijajućim, s obzirom na teoriju referencije koja je kasnije nazvana semantičkim eksternalizmom.
Izvori
Kategorija:Filozofija