240px|mini|desno|Presveto Srce Isusovo Teologija je sustavno proučavanje prirode božanskog. Predaje se kao akademska disciplina, najčešće na sveučilištima, sjemeništima i bogoslovnim školama.
Ovaj pregled služi kao tematski vodič kroz teologiju.
Apologetika Apologetika je obrana stajališta u dugotrajnim raspravama, obično u vezi s religijskim doktrinama. Popis apologetskih djela Polemika Kršćanska apologetika Presupozicijska apologetika Muslimanska apologetika
Koncepcije Boga Božanska prisutnost Bog U Abrahamskim religijama U Kršćanstvu U Islamizmu U Judaizmu U Hinduizmu U Budizmu Imena Boga U kršćanstvu U islamu U judaizmu
Jedinstveni Bog (Monoteizam) Apsolut (filozofija) Brahman Emanacionizam Logos
Trojstvo (Trinitarizam) Presveto Trojstvo Trinitarna formula Atanazijevo vjerovanje Istobitnost Hipostaza (filozofija)
Eshatologija Eshatologija je dio teologije i filozofije koja se bavi posljednjim stvarima ili krajem svijeta.
Zagrobni život Apokalipticizam Koncepti Raja i Pakla Četiri posljednje stvari Božanski sud Posebni sud Sudnji dan Kršćanska eshatologija Islamska eshatologija Židovska eshatologija
Postojanje Boga Argumenti za postojanje Boga Kozmološki argument Ontološki argument Teleološki argument Pascalova oklada Problem zla
Opozicija religiji Sekularizam Odvajanje Crkve i države
Grane teologije Kršćanska teologija Kristologija Ekleziologija Kršćanska etika Hamartiologija (Nauk o grijehu) Soteriologija (Nauk o spasenju) Islamska teologija Židovska teologija Hinduistička teologija Feministička teologija Ostale: Teologija oslobođenja Procesna teologija Naravna teologija Neuroteologija
Sjemeništa i teološki fakulteti Sjemenište Katolički bogoslovni fakultet Islamski fakulteti (medrese) Pravoslavno sjemenište
Praktičari Teolog Doktor teologije
Grane kršćanske teologije
Postoje mnoge metode kategoriziranja različitih pristupa kršćanskoj teologiji. Za povijesnu analizu, pogledajte glavni članak o Povijest kršćanske teologije.
Subdiscipline
Kršćanski teolozi mogu biti stručnjaci za jednu ili više teoloških subdisciplina.
Apologetika/Polemika – proučavanje kršćanske teologije u odnosu na nekršćanske svjetonazore, radi obrane vjere. Biblijska hermeneutika – tumačenje Biblije, uzimajući u obzir kulturu, autora i ciljanu publiku teksta. Biblijske studije – tumačenje Biblije, s posebnim naglaskom na povijesno-kritičko istraživanje. Biblijska teologija – tumačenje Biblije, s naglaskom na povezanost biblijskih tekstova s temama sustavne ili dogmatske teologije. Konstruktivna teologija – općenito drugi naziv za sustavnu teologiju; specifično i postmodernistički pristup primjenom feminističke teorije, *queer* teorije i hermeneutike na teološke teme. Dogmatska teologija – proučavanje teologije (ili dogme) kako se razvijala u različitim crkvenim denominacijama. Ekumenska teologija – uspoređivanje doktrina različitih crkava (pravoslavne, rimokatoličke, protestantske) s ciljem promicanja jedinstva. Egzegeza – tumačenje Biblije. Povijesna teologija – proučavanje kršćanske teologije kroz misli drugih kršćana tijekom stoljećā. Homiletika – primjena općih načela retorike na javno propovijedanje. Moralna teologija (posebno Kršćanska etika) – istražuje moralne i etičke dimenzije religioznog života. Prirodna teologija – rasprava o aspektima teologije koji se mogu istraživati bez pomoći objave, pisama ili tradicije. Patristika ili patrologija – proučava učenje Crkvenih otaca te razvoj kršćanskih ideja i prakse u tom razdoblju. Filozofska teologija – korištenje filozofskih metoda u razvoju ili analizi teoloških koncepata. Praktična teologija – proučavanje teologije u odnosu na svakodnevni život i služenje Bogu (uključujući svećeničku službu). Sustavna teologija (doktrinarna, dogmatska ili filozofska) – usmjerena na pokušaj raspoređivanja i tumačenja ideja prisutnih u religiji. Teološka estetika – interdisciplinarno proučavanje teologije i estetike/umjetnosti. Teološka hermeneutika – proučavanje načina konstruiranja teoloških formulacija.
Glavne teme
Ove se teme često ponavljaju u kršćanskoj teologiji; čine glavna ponavljajuća mjesta oko kojih se vodi kršćanska teološka rasprava.
Biblija (Sveto pismo) – priroda i sredstva njezinog nadahnuća, hermeneutika (tumačenje) i Biblijski zakon u kršćanstvu. Kršćanska eshatologija – proučavanje posljednjih stvari ili posljednjih vremena. Pokriva teme poput smrti i zagrobnog života, kraja povijesti, posljednjeg suda, itd. Kristologija – proučavanje Isusa Krista, njegove prirode (ili naravi) i odnosa između njegove božanstvenosti i čovječnosti. [Image of Christ Pantocrator] Božja providnost – proučavanje suvereniteta, nadzora ili djelovanja Boga nad događajima u ljudskim životima i kroz povijest. Ekleziologija – proučavanje Kršćanske Crkve, uključujući njenu strukturu, sakramente i prakse (osobito bogoslužje). Mariologija – područje teologije koje se bavi Marijom, Majkom Isusa Krista. Misiologija – Božja volja u svijetu, misije, evangelizacija, itd. Pneumatologija – proučavanje Duha Svetoga. Protologija – proučavanje prvih stvari, kao što je Božje stvaranje svemira. Soteriologija – proučavanje prirode i sredstava spasenja. Može uključivati hamartiologiju (nauk o grijehu) te odnos Božjeg Zakona i Evanđelja. Teološka antropologija – proučavanje čovječanstva, posebno u odnosu na božansko. Teologija proprija – proučavanje Božjih atributa, naravi i odnosa prema svijetu; može uključivati: Teodiceja – pokušaji pomirenja postojanja zla i patnje u svijetu s Božjom naravi i pravdom. Apofatička teologija – negativna teologija koja nastoji opisati Boga negacijom (npr. nepromjenjiv, bestrastan).
Tradicionalni obrazac
U mnogim kršćanskim sjemeništima, četiri velika odjela teologije su:
1. Egzegetska teologija 2. Povijesna teologija 3. Sustavna teologija 4. Praktična teologija
Ovi se odjeli mogu podijeliti na sljedeći način:
1. Egzegetska teologija: Biblijske studije (analiza sadržaja Pisma) Biblijski uvod Kanonika (istraživanje kako su se različite knjige Biblije prikupile) Biblijska teologija (istraživanje kako se božanska objava razvijala kroz Bibliju).
2. Povijesna teologija (proučavanje razvoja kršćanske teologije): Patrističko razdoblje (1. do 8. stoljeće) Srednji vijek (8. do 16. stoljeće) Reformacija i Protureformacija (16. do 18. stoljeće) Moderno razdoblje (18. do 21. stoljeće)
3. Sustavna teologija: Prolegomena (prva načela) Teologija propria Postojanje Boga i atributi Trojstvo Stvaranje i Providnost Teološka antropologija (Nauk o čovjeku) Kristologija Soteriologija Opravdanje Posvećenje Pneumatologija (Nauk o Duhu Svetom) Ekleziologija (Nauk o Crkvi) Eshatologija i zagrobni život.
4. Praktična teologija: Moralna teologija (kršćanska etika) Pastoralna teologija Liturgika Homiletika Kateheza (Kršćanski odgoj) Kršćansko savjetovanje Misiologija
Rimokatolička teologija
Važna grana kršćanske teologije je Rimokatolička teologija, s ključnim učenjima:
Biblijski kanon Apostolsko nasljeđe (biskupa i Pape od izvornih Apostola) Kristologija Ekleziologija nakon Drugoga vatikanskoga sabora Krštenje dojenčadi Ekumenizam Božja realna prisutnost (u Euharistiji) Moralna teologija / Etika Naravni zakon Marija (kao Theotokos – Bogorodica; Bezgrešno začeće, Uznesenje Marijino) Papinstvo (nasljednik sv. Petra, papina nezabludivost) Čistilište Sakramenti Transupstancijacija Svetost i kanonizacija
Vidite također i:
Teologija