Fibromialgija (FM) je bolest okarakterizirana kroničnom i raširenom boli i pojačanim bolnim odgovorom na pritisak. Ostali simptomi uključuju umor dovoljne jačine da utječe na svakodnevne aktivnosti, probleme sa spavanjem i probleme s pamćenjem. Neki ljudi također imaju simptome poput sindroma nemirnih nogu, problema s crijevima ili mjehurom, utrnulost i trnce te osjetljivost na buku, svjetlost ili temperaturu. Fibromialgija je često povezana s depresijom, anksioznošću i posttraumatskim stresnim poremećajem. Često su prisutne i druge vrste kronične boli.
Uzrok fibromialgije nije poznat, ali vjeruje se da uključuje kombinaciju genetskih i okolišnih faktora. Bolest je nasljedna i vjeruje se da je u njen razvoj uključeno mnogo gena. Okolišni faktori mogu uključivati psihološki stres, traumu i određene infekcije. Čini se da bol nastaje zbog procesa u središnjem živčanom sustavu, zbog čega se fibromialgija također naziva „sindrom centralne senzibilizacije”. Nacionalni institut za zdravlje SAD-a i Američki koledž za reumatologiju smatraju ju poremećajem. Ne postoji jedinstven dijagnostički test. Za postavljanje dijagnoze prvo se isključuju drugi potencijalni uzroci i provjerava se prisutnost određenog broja simptoma.
Može biti teško liječiti fibromialgiju. Često se preporučuje dostatna količina sna, redovito vježbanje i zdrava prehrana. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) također može biti korisna. Lijekovi duloksetin, mirtazapin, milnacipran ili pregabalin mogu se koristiti u liječenju. Upotreba opioida za ublažavanje bolova je kontroverzna. Neki tvrde da njihova korisnost nije dostatno dokazana, a drugi kažu da slabi opioidi mogu biti razumna terapija ako drugi lijekovi nisu učinkoviti. Pozitivan učinak dodataka prehrani nije dokazan. Iako fibromialgija može trajati dugo, ona ne dovodi do smrti ili oštećenja tkiva.
Procjenjuje se da fibromialgija pogađa 2 – 8 % ljudi. Žene su pogođene otprilike dvostruko češće od muškaraca. Čini se da su stope slične bez obzira na lokaciju i kulturu. Fibromialgija je prvi put definirana 1990. godine, a kriteriji su ažurirani 2011. godine. Klasifikacija, dijagnoza i liječenje fibromialgije kontroverzni su. Iako neki smatraju da dijagnoza fibromialgije može imati negativan psihološki utjecaj, druga istraživanja smatraju da je dijagnoza korisna. Izraz „fibromialgija” potječe od novolatinskog fibro- ('vlaknasta tkiva'), grčkog μυώ, myo- ('mišić'), i grčkog άλγος, algos ('bol'); stoga izraz doslovno znači „bol u mišićima i vlaknastom vezivnom tkivu”.
Izvori
Kategorija:Bolesti kostiju, zglobova i mekih tkiva
Kategorija:Translated from MDWiki