mini|250px|Karta torlačkih dijalekata
Torlački dijalekti, poznati kao torlački govori, šopski govori,Ивић, Павле; Српски језички приручник; Београд; 2004; стр. 18. torlačko narječje, predstavljaju skupinu južnoslavenskih dijalekata kojima se govori u Južnoj Srbiji, južnim i istočnim dijelovima Kosova, sjeverozapadnoj Bugarskoj i sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima Sjeverne Makedonije. Torlački dijalekti s makedonskim i bugarskim jezicima pripadaju balkanskoj slavenskoj jezičkoj zajednici. Oni se nalaze na UNESCO listi ugroženih jezika.
Torlački dijalekti nisu standardizirani. Srbijanski jezikoslovci ih nazivaju prizrensko-timočki dijalekti i dijelom štokavskoga narječja srpskoga jezika. Međutim, naglašavaju njihovu specifičnost i da im pripada posebno mjesto u okviru štokavskoga narječja. Bugarski jezikoslovci ih nazivaju prijelaznim govorima i smatraju ih zapadnim govorima bugarskoga jezika. Makedonski jezikoslovci torlačke govore na prostoru Sjeverne Makedonije nazivaju sjevernim govorima makedonskog jezika.
Prostiranje Granice dijalekata se protežu na sjeveru k istoku od Zaječara, blizu granice s Bugarskom (točnije linija Belogradčik – Berkovica – Godeč – Slivnica – Pernik – Radomir – Bosilegrad i okolica Ćustendila), do linije Kriva Palanka – Kratovo – Sveti Nikole – Skopska Crna gora i Tetovo na jugu, na sjeveroistoku Valčedrm i okolica, a zapadna – od granice s Albanijom, preko Dečana i Vučitrna do Stalaća na sjeveru.
Govornici ovih dijalekata su Srbi, Bugari, Makedonci, te Goranci i Bošnjaci na jugu Kosova i Hrvati Karaševci u Rumunjskoj.
Klasifikacija Srpski jezikoslovac i reformator srpskog jezika Vuk Karadžić u svome djelu Srpski rječnik pojam Torlak opisuje kao »čovjeka koji ne zna dobro govoriti niti srpski niti bugarski jezik«. On je skupljajući narodne pjesme od jedne starije žene iz okolice Kruševca, na osnovu njenog govora bio mišljenja da se u Kruševcu govori nekakvim bugarskim narječjem. Kasnije mijenja pomalo mišljenje te 1827. godine piše da Leskovčani i Prištinci nijesu Bugari, već i Piroćanci i Vidinci su bliži Srbima nego Bugarima, ali da ne govore dobro ni srpski i ni bugarski. Hrvatski jezikoslovci Dalibor Brozović, Josip Lisac i Milan Rešetar smatraju da torlački dijalekti nisu dio štokavskog narječja, već posebno narječje.О неким дијалектолошким класификационим терминима; Наш језик; Београд; 1986; 98 стр.Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2003 Srpski jezikoslovac Pavle Ivić dijeli mišljenje Brozovića da torlački dijalekti pripadaju istočnojužnoslavenskoj podskupini jezika (zajedno sa makedonskim i bugarskim jezicima), dok srpski standardni jezik pripada zapadnojužnoslavenskoj podskupini jezika.Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle; Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski; Zagreb; 1988; str. 3.
Izvori
Kategorija:Dijalekti južnoslavenskih jezika Kategorija:Srpski jezik Kategorija:Bugarski jezik Kategorija:Makedonski jezik