Otoci spasa (, tako nazvani jer su misionari otišli tamo kako bi pobjegli od kuge na kopnu) skupina su malih otoka oko 11 km od obale Francuske Gvajane, sjeverno od Kouroua, u Atlantskom oceanu. Iako su bliže Kourouu, otoci su dio Cayenne (općina), točnije .
Geografija
Otoci Tri su otoka, od sjevera prema jugu: otok Površina (ha) Visina (m) Vražji otok 14 40 Île Royale 28 66 Île Saint-Joseph 20 30 Ukupno 62 136 Vražji otok, najpoznatiji zbog političkog zatočeništva kapetana Alfreda Dreyfusa, poznatiji je govornicima francuskog kao . Ukupna površina je 0,62 km2. Vražji otok i Île Royale odvojeni su tjesnacem , Île Royale i otok tjesnacem Saint-Joseph kod .
Klima Otok Royale () ima tropsku savansku klimu (Köppenova klimatska klasifikacija Aw). Prosječna godišnja temperatura na otoku Royale je 27.6 °C. Prosječna godišnja količina oborina je 2,496.7 mm sa svibnjem kao najvlažnijim mjesecom. Temperature su u prosjeku najviše u listopadu, oko 28.7 °C, a najniža u siječnju, oko 26.9 °C. Najviša temperatura ikad zabilježena na otoku Royale bila je 34.8 °C, 10. studenog 2008.; najhladnija ikada zabilježena temperatura bila je 18.4 °C, 10. srpnja 1979. Povijest Između 1852. i 1953. otoci su bili dio zloglasne kažnjeničke kolonije za najgore kriminalce Francuske. Kaznena kolonija prostirala se duž granice sa Surinamom. Île Royale bio je prihvatni centar za opće stanovništvo kaznene kolonije; bili su smješteni na umjerenoj slobodi zbog vrlo male mogućnosti bijega s otoka. Otok Saint-Joseph bio je Rekluzija, kamo su zatvorenici slani da budu kažnjeni samicama u tišini i tami za bijeg ili prijestupe počinjene u kaznenoj koloniji. Đavolji otok je bio za političke zatvorenike. U 19. stoljeću, najpoznatiji takav zatvorenik bio je kapetan Alfred Dreyfus, ondje držan od 1895. do 1899. nakon što je u kontinentalnoj Francuskoj osuđen za izdaju.
Ova kažnjenička kolonija bila je kontroverzna s obzirom na reputaciju grubosti i brutalnosti. Nasilje zatvorenika nad zatvorenicima bilo je uobičajeno, tropske bolesti ubile su mnoge, a mala skupina slomljenih preživjelih vratila se u Francusku kako bi ispričala koliko je to bilo užasno i preplašila druge potencijalne kriminalce. Ovaj je sustav postupno ukidan i potpuno ukinut 1953. Otoci su danas popularna turistička destinacija. Otoci su prikazani u autobiografiji Papillon, Henrija Charrièrea, koji je tamo bio zatočen 9 godina. Kratka priča Anarchist (1906.) Josepha Conrada velikim je dijelom smještena na Otoci spasa. Joseph Conrad, "An Anarchist: A Desperate Tale," Harper's Magazine, August, 1906
Od 1979. Otoci spasa su zaštićena područja kojima upravlja Conservatoire du littoral.
Galerija
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Reljefni oblici u Francuskoj Gijani Kategorija:Otočja u Atlantskom oceanu (Južna Amerika) Kategorija:Francuski otoci u Atlantskom oceanu Kategorija:Francuska otočja Kategorija:Otoci u prekomorskoj Francuskoj