Istočna Europa obuhvaća 10 država: Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Bugarska, Bjelorusija, Ukrajina i Moldavija. Regija ima širok raspon geopolitičkih, zemljopisnih, etničkih, kulturnih i društveno-ekonomskih konotacija. Regija predstavlja značajan dio europske kulture, a poznato je da je "Istočna Europa" bila sinonim za komunističke države koje su činile Istočni blok pod utjecajem Sovjetskog Saveza. Regija ukupno ima oko 281,98 milijuna stanovnika, a zauzima površinu od oko 1.737.968 km² ne uključujući dio Rusije koji se nalazi u Europi.
Opći statistički podatci
Reljef i geografski položaj
Dok su istočne zemljopisne granice Europe dobro definirane, granica između istočne i zapadne Europe nije zemljopisna, već povijesna, vjerska i kulturološka i teže ju je odrediti. Istočna Europa je s istoka ograničena planinskim masivom Urala i rijekom Ural, s juga Kaspijskim jezerom, masivom Kavkaza i Crnim morem, sa zapada Karpatima i Baltičkim morem i sa sjevera Barentsovim morem, te u potpunosti obuhvaća Istočnoeuropsku nizinu. Istočnoeuropska nizina nije u potpunosti ravna, te predstavlja valovitu cjelinu, iz koje se uzdižu nešto prostraniji obronci viših predjela od 200 do 400 metara nadmorske visine, a zauzima 40% kontinenta. Najstariji dio Istočne Europe su rubni djielovi Baltičkog štita. Istočna Europa na svom jugu i jugozapadu ima mlade nabrane planine poput Kavkaza, Krimske gore i Karpata. Na Kavkazu se nalazi najviši vrh Istočne Europe, uz to i cijelog kontinenta, Elbrus, a visok je 5642 m. Masiv Ural odvaja Zapadnosibirsku i Istočnoeuropsku nizinu i obiluje rudama, te na njemu izvire istoimena rijeka Ural koja utječe u Kaspijsko jezero. Ono je najveće euroazijsko jezero, ali se samo djelom nalazi u Europi, dok su najveća jezera Istočne Europe Ladoga i Onega ujedno i najveća u cijeloj Europi. Najduža Europska rijeka je Volga. Izvire u sjeverozapadu središnje europske Rusije na Valdajskom brdu i ulijeva se u Kaspijsko jezero. Duga je 3531 m te je izgradnjom brana i akumulacijskih jezera njenom duljinom omogućena plovidba velikih brodova, iskorištavanje vodne snage te opskrba stanovništva i gospodarstva vodom.
Klima
Istočna Europa sadrži eklektičnu skupinu klimatskih sustava, uključujući:
- Subarktički
- Vlažno kontinentalno
- Hladno polusušno
Subarktička klima nastavlja se od Skandinavije do dijelova zapadne Rusije. Ispod nje je vlažna kontinentalna klima, koja najviše obuhvaća cijelu Bjelorusiju, Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Češku i Moldaviju, kao i dijelove Rusije, Ukrajine, Rumunjske i Bugarske. Ekspanzivna klima, vlažna kontinentalna zona ima dva glavna podtipa: tip toplog ljeta i tip hladnog ljeta. U toplim ljetnim vlažnim kontinentalnim klimama, ljeta su topla i vlažna, dok su zime blage ili hladne. U hladnoj ljetnoj vlažnoj kontinentalnoj klimi, trendovi temperature i oborine slijede tip toplog ljeta, ali ukupne temperature za svaki mjesec su niže i sveukupno je manje oborina. I listopadno i crnogorično drveće uspijevaju u šumama ovog bioma, a poljoprivreda je bogata i produktivna.
Posljednja je hladna polusuha klima. Kao što naziv implicira, ova klimatska zona je relativno hladna i suha. Može imati topla ljeta i hladne zime ili blaga ljeta i hladne zime. One se također nazivaju stepama, a mogu podržavati samo trave i grmlje zbog niske količine oborina. Iako su stepe češće u Sjevernoj Americi i Aziji, mogu se naći i u Ukrajini i zapadnoj Rusiji.
Resursi Istočna Europa je bogata mnogim prirodnim resursima. Daje oko 18 % ukupne vrijednosti svjetske rudarske proizvodnje. Značajni su rudnici željezne rude, mangana, hroma, lignita, kamenog uglja, zlata, platine, žive, cinka, bakra, boksita, olova, molibdena, nikla, volframa i uranija. Najveće zalihe nafte i zemnog plina se nalaze od Urala do Kaspijskog jezera. Za vrijeme Sovjetskog saveza, ovo područje je bilo okosnica razvoja privrede i industrije. Najvažnije industrijske regije ovog područja su moskovska, sanktpetersburška, kijevska i volgogradska regija. Nakon raspada Sovjetskog saveza nekada jaka privreda i industrija je doživjela ekonomski kolaps, što je istočnoeuropske zemlje učinilo vrlo siromašnim i ekonomski ovisnim o pomoći "Zapada". Tijekom 1990-ih godina, zemlje Istočne Europe su se pretvorile u izvoznice svojih prirodnih resursa, što je omogućilo mnogima enormno bogaćenje, ali i uništenje dotadašnje industrije. Posljednjih godina došlo je do ekonomske stabilizacije, pogotovo Rusije i ponovnog industrijskog rasta. Ukrajina i Rusija uvelike ovise o svojim velikim rezervama prirodnog plina i nafte. Poljska je blagoslovljena znatnim rezervama ugljena, kao i rezervama prirodnog plina, željezne rude i bakra, kao i nekim ograničenim zalihama srebra (i zbog toga je kroz povijest bila meta većih sila). Bugarska proizvodi boksit i bakar. Rusija ima obilje prirodnih resursa. Ima veliki postotak svjetske nafte i prirodnog plina, kao i ogromne rezerve gotovo svih najvažnijih strateških minerala koji se danas cijene. Trgovinom s velikim tržištima Europe na zapadu i Kine na istoku, Rusija danas predstavlja jedan od glavnih faktora svjetske energetske stabilnosti. Sve ovo predstavlja okosnicu budućeg razvoja ove regije. U Moldaviji, Ukrajini i Bjelorusiji, ekonomska situacija je loša, iako postoje manji pomaci, što je vjerojatno uvjetovano njihovom ovisnošću o ruskim energentima.
Makroekonomski podatci Makroekonomski podatci za države Istočne EuropeDržavaBroj stanovnikaMisije CO2 po stanovniku BDP (u bilijunima USD)BDP po stanovniku (USD)Stopa inflacije u %Stopa nezaposlenosti u %Poljska37 561 5997,4 t688,1818 321,314,42,6Rumunjska18 956 6663,6 t301,2615 892,113,85,4Rusija143 555 73611,2 t224000015 345,16,74,7Ukrajina38 000 0003,8 t160,54 534,020,29,8Bjelorusija9 208 7015,8 t72,797 904,915,24,2Slovačka5 431 7525,3 t115,4721 258,115,86,1Mađarska9 683 5054,6 t178,7918 463,214,63,4Češka10 526 0738,3 t290,9227 638,415,12,4Moldavija2 592 4773,3 t14,425 562,628,72,3Bugarska6 465 0974,9 t89,0413 772,515,34,4
Proizvodnja primarne energije Primarna energija je energija koja se nalazi u prirodi prije bilo kakvog oblika pretvorbe ili prerade. U primarnu energiju ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, toplinska energija geotermalnih izvora, kemijski potencijal fosilnih goriva. Primarna energija može se podijeliti prema izvorima iz kojih potječe.
Neobnovljivi izvori energije U neobnovljive izvore energije ubrajaju se fosilna goriva - nafta, ugljen i plin te nuklearna energija.
Proces nastanka fosilnih goriva odvija se kroz millijune godina. Ugljikovodici koji čine fosilna goriva nastaju vrlo sporo, a ljudska potrošnja znatno nadmašuje brzinu kojom se nova fosilna goriva formiraju u prirodi.
Obnovljivi izvori energije Sunčeva energija, vjetroenergija, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija i energija mora neki su od obnovljivih izvora energije. Obnavljaju se prirodno ili imaju gotovo neiscrpne izvore (sunčeva energija). Sunčeva energija i vjetar često se smatraju ključnim obnovljivim izvorima energije na globalnoj razini, zbog njihove široke dostupnosti i potencijala za proizvodnju električne energije.
Korištenje obnovljive energije ima za cilj smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i doprinijeti održivijem energetskom sustavu. Proizvodnja primarne energije [TJ]NaftaPrirodni plinUgljenHidroObnovljiviNuklearnaUkupnoBugarska01 105196 72317 349124 138179 821507 772Bjelorusija71 5945 865 -186.312Češka3 5706 987438 5748 670.672235 150319 9401 020 575Rumunjska129 868319 885125 86762 683256 386119 993.7961 809Poljska37 875139 8341 760 2248 421535 75502 516 569Moldavija2051.6200244.831 678031 885Slovačka214.62 04411 39515 32998 432169 610291 065Ukrajina70 471663 850531 29227 230212 261840 4162 391 538Rusija23 916 00728 078 20311 070 702 -2 110 1112 532 13448 641 242Mađarska36 825.849 33732 367763143 738168 895.5445 976
Fosilna goriva Nafta, ugljen i prirodni plin zbog bogatih prirodnih resursa ove regije još uvijek predstavalju vodeće izvore primarne energije. Sama Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu te drugi najveći proizvođač prirodnog plina. Također ima najveće rezerve prirodnog plina u svijetu. U 2021. godini Rusija je proizvela količinu nafte koja je činila 14% svjetske zalihe. Najviše proizvodnih pogona nalazi se u Istočnom i Zapadnom Sibiru. Najpoznatiji proizvođači prirodnog plina su Gazprom i Novatek, a nafte Rosneft,koja je u vlasništvu države i LUKOIL koja je u privatnom vlasništvu. Velik značaj imaju i naftovodi koji iz Rusije naftu dovode direktno u rafinerije u Istočnoj i Srednjoj Europi te u Aziji. Najveći svjetski naftovod je Druzhba, duljine 5.500 km koji dovodi naftu u rafinerije u Istočnoj i Srednjoj Europi.
Razvoj obnovljive energije Države ove regije još uvijek ne investiraju dovoljno u ravoj tehnologije za obnovljivu energiju. Predviđa se da će troškovi generiranja energije iz konvencionalnih izvora sve više rasti radi povećanja cijene CO2 te radi ostalih sigurnosnih regulacija (kod nukelarnih elektrana). S druge strane, cijena solarne i energije vjetra sve će više padati zbog širenja tržišta i razvoja tehnologije. Da se zaključiti da će obnovljivi izvori energije postati jeftinija alternativa za fosilna goriva.
Klimatski uvjeti u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj pogodni su za razvijanje solarne energije. Ukupna potencijalna godišnja proizvodnja električne energije iz fotonaponskih ćelija mogla bi biti i 1.5 veća nego u Njemačkoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu. S druge strane, Rumunjska raspolaže velikim potencijalima hidroenergije te uz Češku i Poljsku ima predispozicije za razvoj vjetroenergije. Prva geotermalna termoelektrana u Mađarskoj spojena je na mrežu 2017. te se očekuje daljnji razvoj u smjeru geotermalne energije.
Uvoz i izvoz energije Uvoz energije odnosi se na dovođenje energenata iz vanjskih izvora kako bi se zadovoljile energetske potrebe države. Najčešći razlozi uvoza energije su nedovoljna domaća proizvodnja, troškovi i prijenos energenata. Mnoge države Istočne Europe su prisiljene uvoziti energente, a najveći uvoznici su Poljska, Ukrajina, Bjelorusija, Češka i Mađarska, što se vidi u tablici 1. UVOZ energenata prema podatcima Međunarodne agencije za energiju iz 2020. godine. Tablica 1. UVOZ enerergenata prema podatcima IEA-a za 2020. godinu (u TJ)UgljenSirova naftaNaftni derivatiPrirodni plinElektrična energijaUkupno (u PJ)Bjelorusija58 298668 7163 475696 63115 397893.0Bugarska17 093203 41690 852113 21713 344291.1Češka116 838258 493174 003291 22348 125654.0Mađarska38 701255 395131 549473 86069 034619.6Moldavija3 350 -40 080101 636601146.5Poljska323 9801 042 756673 201673 20174 2471 833.4Rumunjska32 769296 151116 12179 48029 706453.0Rusija610 104 -64 093343 52212 989 -Slovačka84 494236 76467 659167 45947 840387.7Ukrajina462 05952 155416 344343 5939 7911 297.9 Izvoz energije odnosi se na odvođenje energenata iz države koja ih proizvodi u države kojima nedostaju. Razlozi izvoza su višak proizvodnje, ekonomska dobit i diplomatski razlozi. Daleko najveći izvoznik energenata u Istočnoj Europi je Rusija, što se vidi u tablici 2. IZVOZ energenata prema podatcima Međunarodne agencije za energiju iz 2020. godine. Najveći dio svojih sirovina izvozi Kini (1.6 miliona bdp-a), a zemljama Europe sveukupno izvozi 2.4 miliona bdp-a. Tablica 2. IZVOZ energenata prema podatcima IEA-a za 2020. godinu (u TJ)UgljenSirova naftaNaftni derivatiPrirodni plinElektrična energijaUkupno (u PJ)Bjelorusija40 79750 953374 426 -17 197 -Bugarska489 -119 14140125 613 -Češka50 553 -74 106 -84 675 -Mađarska7 9138 332120 245165 53426 996 -Moldavija -180 - - - -Poljska318 2538 311192 84253 83326 485 -Rumunjska29375179 9375 31019 654 -Rusija5 617 1359 827 3415 094 6499 128 69144 18628 010.6Slovačka1 34084150 22252 45346 692 -Ukrajina1 6233 3499 822 -18 503 mini|503x503px|Prikaz uvoza i izvoza sveukupne energije država Istočne Europe (u PJ)