Energija je fizikalna veličina koja opisuje sposobnost nekoga tijela ili sustava da obavi neki mehanički rad; veličina koja karakterizira gibanje, mirovanje ili položaj tijela, tekućine, čestice ili sustava čestica, ukupna količinska mjera gibanja i međudjelovanja svih oblika tvari te veličina za opis čestica polja koje prenose prirodne sile i međudjelovanja čestica. U prirodnofilozofskom smislu, energija zajedno s tvari daje pojam materije. Energija se u prirodi, tehnici i industriji pojavljuje u različitim oblicima, koji se pretvaraju jedan u drugi po zakonu očuvanja energije: ona se ne može potrošiti ni stvoriti, već samo promijeniti svoj oblik.
Makroekonomski podaci određene države, kao i podaci o njenoj populaciji i veličini, imaju značajan utjecaj na njenu portošnju i proizvodnju energije, a i ostale energetske parametre. Gospodarski najznačajnije države svijeta prikazane su na slijedećoj tablici. 10 najznačajnijih svjetskih gospodarstava prema podacima iz 2022. godine # Država BDP (nominalni, 2022) BDP (skraćenica) Rast BDP-a Stanovništvo (2022) BDP po stanovniku Udio u svjetskom BDP-u 1 Sjedinjene Američke Države $25,462,700,000,000 $25,463 bilijuna 2.06% 338,289,857 $75,269 25.32% 2 Kina $17,963,200,000,000 $17,963 bilijuna 2.99% 1,425,887,337 $12,598 17.86% 3 Japan $4,231,140,000,000 $4,231 bilijuna 1.03% 123,951,692 $34,135 4.21% 4 Njemačka $4,072,190,000,000 $4,072 bilijuna 1.79% 83,369,843 $48,845 4.05% 5 Indija $3,385,090,000,000 $3,385 bilijuna 7.00% 1,417,173,173 $2,389 3.37% 6 Ujedinjeno Kraljevstvo $3,070,670,000,000 $3,071 bilijuna 4.10% 67,508,936 $45,485 3.05% 7 Francuska $2,782,910,000,000 $2,783 bilijuna 2.56% 64,626,628 $43,061 2.77% 8 Rusija $2,240,420,000,000 $2,240 bilijuna -2.07% 144,713,314 $15,482 2.23% 9 Kanada $2,139,840,000,000 $2,140 bilijuna 3.40% 38,454,327 $55,646 2.13% 10 Italija $2,010,430,000,000 $2,010 bilijuna 3.67% 59,037,474 $34,053 2.00% Država s najvećom površinom je Rusija, slijede Kanada, Kina i Sjedinjene Američke Države. 10 površinom najvećih svjetskih država Država Ukupna površina (Km²) Kopnena površina (Km²) % svjetske kopnene mase Rusija 17,098,242 16,376,870 11.0 % Kanada 9,984,670 9,093,510 6.1 % Kina 9,706,961 9,388,211 6.3 % Sjedinjene Američke Države 9,372,610 9,147,420 6.1 % Brazil 8,515,767 8,358,140 5.6 % Australija 7,692,024 7,682,300 5.2 % Indija 3,287,590 2,973,190 2.0 % Argentina 2,780,400 2,736,690 1.8 % Kazahstan 2,724,900 2,699,700 1.8 % Alžir 2,381,741 2,381,740 1.6 % Na slijedećoj su tablici prikazani podaci o 10 najmnogoljudnijih zemelja svijeta. Podaci kao postotak urbanog stanovništva imaju značaju ulogu u stvaranju energetske slike o određenoj državi ili području. + 10 najmnogoljudnijih država prema podacima iz 2023. godine # Država Stanovništvo (2023) Godišnja promjena Neto promjena Gustoća (ljudi/Km²) Površina kopna (Km²) Migranti (neto) Stopa fertiliteta Srednja dob Urbano stanovništvo (%) Udio u svijetu 1 Indija 1,428,627,663 0.81 % 11,454,490 481 2,973,190 -486,136 2.0 28 36 % 17.76 % 2 Kina 1,425,671,352 -0.02 % -215,985 152 9,388,211 -310,220 1.2 39 65 % 17.72 % 3 Sjedinjene Američke Države 339,996,563 0.50 % 1,706,706 37 9,147,420 999,700 1.7 38 83 % 4.23 % 4 Indonezija 277,534,122 0.74 % 2,032,783 153 1,811,570 -49,997 2.1 30 59 % 3.45 % 5 Pakistan 240,485,658 1.98 % 4,660,796 312 770,880 -165,988 3.3 21 35 % 2.99 % 6 Nigerija 223,804,632 2.41 % 5,263,420 246 910,770 -59,996 5.1 17 54 % 2.78 % 7 Brazil 216,422,446 0.52 % 1,108,948 26 8,358,140 6,000 1.6 34 88 % 2.69 % 8 Bangladeš 172,954,319 1.03 % 1,767,947 1,329 130,170 -309,977 1.9 27 41 % 2.15 % 9 Rusija 144,444,359 -0.19 % -268,955 9 16,376,870 -136,414 1.5 39 75 % 1.80 % 10 Meksiko 128,455,567 0.75 % 951,442 66 1,943,950 -50,239 1.8 30 88 % 1.60 %
središte|mini|550x550px|Potrošnja energije u svijetu u 2022. godini u milijunima tona ekvivalenta nafte
Globalna potrošnja energije u 2022. godini imala je rast od 2,1%, što je manje od 2021. godine kada je ta brojka iznosila 4,9%. Kao što vidimo na gornjoj karti, najveći svjetski potrošači energije su Kina (koja troši čak četvrtinu svjetske energije) i SAD, a nakon njih slijede Indija i Rusija. Potrošnja se u 2022. godini povećala u Kini, SAD-u i Indiji, dok se u Rusiji neznatno smanjila. Najviše se potrošnja povećala u Indoneziji, za čak 21%. Što se tiče Europske Unije, potrošnja energije se smanjila za 4,4%, ponajprije zbog rata u Ukrajini. središte|mini|968x968px|Potrošnja energije po glavi stanovnika, 2022. godine
Proizvodnja primarne energije Primarna energija predstavlja oblik energije koji se direktno dobiva iz prirode bez dodatnih pretvorbi ili procesa transformacije. Ova energija je sadržana u kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora. Izvori primarne energije mogu biti ili obnovljivi ili neobnovljivi. Vrste neobnovljivih izvora energije su: fosilna goriva (nafta, naftni derivati zemni plin, ugljen, itd.) i nuklearna energija, dok se pod obnovljive izvore energije ubrajaju: hidroenergija, energija vjetra i sunčeva energija, biomasa, geotermalna energija, energija mora (nergija plime i oseke, energija valova, toplinska (OTEC)).središte|mini|530x530px|Proizvodnja primarne enegije u svijetu 2022. godine
Trendovi u proizvodnji primarne energije U posljednjih nekoliko godina svjetska proizvodnja primarnih energenata doživjela je nekoliko značajnih promjena. Ključnu ulogu imali su geopolitički događaji, fluktuacije cijena, tehnološki napredak, političke odluke i slično. Globalna proizvodnje nafte nastavlja blago rasti, a najveći dio povećanja čini OPEC+. Blagi porast proizvodnje ujedno i označava smanjenje udjela nafte u ukupnoj proizvodnji primarnih energenata. Cijena nafte također postupno raste te je 2022. godine zabilježena najveća cijena od 2013. godine. Proizvodnja prirodnog plina ostala je relativno jednaka. Veliki utjecaj u proizvodnji, trgovanju i porastu cijene imala je geopolitička situacija. Daleko najveću proizvodnju ostvario je SAD praćen Rusijom. Nagli porast proizvodnje ugljena uvelike je vođen porastom proizvodnje u Kini, Indiji i Indoneziji (čak 95% ukupnog svjetskog porasta) dok se u ostatku svijeta proizvodnja smanjuje. Proizvodnja energije pomoću obnovljivih izvora nastavlja rasti. Najveći udio porasta čine solarna i energija vjetra (najveći porast zabilježen je u Kini). Nuklearna energija čiji su najveći proizvođači SAD, Kina i Francuska postiže drastičan pad koji se pripisuje obustavi rada francuske nuklearne flote radi rješavanja problema korozije te poremećajima u radu nuklearne elektrane Zaporižja u Ukrajini. + Proizvodnja primarne energije po izvorima (u gigawatt-satima) Godina Ugljen Sirova nafta Prirodni plin Nuklearna energija Hidroenergija Obnovljivi izvori energije (vjetar i solar) Biomasa 2021 167,781,988 179,349,261 146,322,340 30,660,087 15,456,239 16,825,797 57,850,773 2020 60,327,305 177,178,179 140,383,531 29,222,752 15,645,485 14,939,821 56,302,333 2019 167,740,284 190,492,175 144,128,191 30,465,719 15,254,879 13,524,429 56,011,766 2018 164,582,931 191,032,491 137,645,479 29,580,946 15,133,069 12,249,479 55,082,214 2017 157,914,848 187,294,179 132,138,630 28,783,492 14,666,633 10,896,082 53,605,775 mini|628x628px|Proizvodnja primarne energije po izvorima u svijetu (2021. godine, u GWh)|središte Uvoz i izvoz energije U globalnom kontekstu, dinamika opskrbe i potražnje energije postavlja temelje za međunarodnu trgovinu energijom, koja igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže između zemalja s različitim energetskim resursima i potrebama. Jedinica korištena u grafovima je Mtoe - milijun tona ekvivalenta nafte. Bilanca neto izvoznika prikazuje se kao negativna vrijednost (-). Bilanca geografskih i geopolitičkih zona jednostavno je zbroj trgovinske bilance svih zemalja. Ukupna energija uključuje ugljen, plin, naftu, električnu energiju, toplinu i biomasu. Kontinuirano najveći uvoznik energije je Kina, čije je bilanca za 2022. godinu 778 Mtoe, dok je Rusija najveći izvoznik energije s bilancom za 2022. godinu od -601 Mtoe. Podjela po regijama prikazana na stupčastom dijagramu nam govori kako su zemlje Bliskog Istoka najveći izvoznici energije dok azijske zemlje uvoze najviše energije.
+ Vodeći uvoznici energije 2022. Zemlja Mtoe Kina 778 Indija 371 Japan 360 Južna Koreja 249 Njemačka 192 Italija 120 Francuska 116 + Vodeći izvoznici energije 2022. Zemlja Mtoe Rusija -601 Saudijska Arabija -438 Australija -298 Kanada -258 Indonezija -219 Norveška -187 Ujedinjeni Arapski Emirati -144 središte|mini|621x621px|Bilanca uvoza i izvoza energije, po regijama, za 2022. godinu
Na slijedećem je dijagramu prikazana bilanca po energentima. Primjetno je kako se trenutno najviše izvozi zemni plin, dok se najviše uvozi nafta. središte|mini|621x621px|Bilanca uvoza i izvoza po energentima, za 2022. godinu
Sljedeća tablica pruža pregled energetske bilance uvoza i izvoza za posljednjih pet godina, prateći dinamiku promjena u distribuciji energije u cijelom svijetu. Prikazani podaci odnose se na ukupnu količinu energije, izraženu u teradžulima (TJ).
+Energetske bilance uvoza i izvoza, po energentima, u cijelom svijetuGodinaUgljen (TJ)Nafta (TJ)Naftni derivati (TJ)Zemni plin (TJ)Biomasa (TJ)Električna energija (TJ)Toplina (TJ)Ukupno (TJ)2020 -18606841058502 -2403047 -116024852610423239154 -38159802019 -21924521939954 -2480909 -174978039005351563153 -40414182018 -21854452258996 -4522934 -118518929121120610165 -53225862017 -15349803459980 -3980162 -1165074357270 -1825052 -28811632016 -2185452258996 -4522934 -118518929121120610165 -5322586
Ukupna opskrba energije Povećanje opskrbe primarnom energijom uvelike je vođena obnovljivim izvorima energije i ugljenom, uz povećanu opskrbu plinom. Tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2017. do 2021. godine, opskrba energijom iz različitih izvora pokazuje značajne trendove. Opskrba iz ugljena bilježi porast od otprilike 5.59%, dok se opskrba iz zemnog plina povećava za 12.08%. Nuklearna energija bilježi stabilan rast od približno 6.55%, dok hidroenergija pokazuje blagi pad od oko 0.87%. Izvor energije koji bilježi najznačajniji rast su obnovljivi izvori, uključujući vjetar, solarnu energiju i druge, s povećanjem od impresivnih 54.57%. Opskrba iz biogoriva i otpada bilježi postupan rast od približno 8.00%. S druge strane, opskrba iz nafte pokazuje fluktuacije, ali ukupno gledano, bilježi pad od oko 3.71%. Ovi trendovi ukazuju na sveprisutnu diversifikaciju energetskog miksa s naglaskom na povećanju udjela obnovljivih izvora energije i smanjenju ovisnosti o tradicionalnim fosilnim gorivima.energenata. + Ukupna opskrba energijom u svijetu (u TJ) Godina Ugljen Zemni plin Nuklearna Hidroenergija Vjetar, solar, itd. Biogoriva i otpad Nafta 2021 168145398 145989141 30660087 15456239 16825797 58488832 182226123 2020 157524400 139089807 29222752 15645485 14939821 56857529 172879622 2019 162015494 140529859 30465719 15254879 13524429 56429740 190553287 2018 162429311 136738978 29580946 15133069 12249479 55349236 189217112 2017 159125213 130152980 28783492 14666633 10896082 54000474 188856089 središte|mini|835x835px|Ukupna opskrba energijom u svijetu 2021. godine (u TJ)
Najveći opskrbljivači energenata često se mijenjaju ovisno o vrsti. Nafta ima najveći udio na svjetskom tržištu, pri čemu se ističu SAD s udjelom od 18.9%, Saudijska Arabija s udjelom od 12.9%, te Rusija s udjelom od 11.9%.
Kada je riječ o prirodnom plinu, opskrba LNG-a zabilježila je porast od 5% u 2022., usporediv s godinom ranije. Povećanje opskrbe LNG-a pretežno dolazi iz Sjeverne Amerike, a vodeći opskrbljivači prirodnog plina su SAD i Kina. Zbog geopolitičke situacije, Norveška je zamijenila Rusiju kao glavnog opskrbljivača u Europi.
U sektoru ugljena, vodeći opskrbljivači su Indonezija i Australija, dok Kina, iako proizvodi značajne količine ugljena, istovremeno ga i intenzivno troši.