mini|410x410px|Slika 1. Države Zapadne Europe Zapadna Europa dio je Europe koji čini devet država:(Austrija, Belgija, Francuska, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Nizozemska, Njemačka, Švicarska) .

Zapadna Europa ima blagu, općenito vlažnu klimu, pod utjecajem Sjevernoatlantske struje. Klima se klasificira kao oceanska, s hladnim do toplim ljetima te hladnim zimama uz često oblačno nebo. U reljefu zapadne Europe prevladavaju stara gromadna gorja, riječne doline i zavale. Prostor je pogodan za naseljavanje i gradnju prometnica. Teže prohodno mlado gorje nalazi se samo na jugu Francuske (Alpe i Pirineji). U Zapadnoj Europi živi otprilike 196 milijuna ljudi. Gotovo 80% tih ljudi živi u urbanim središtima. Zapadna Europa je također dom nekih od najvećih gradova na kontinentu. Glavni grad Francuske, Pariz, najnaseljeniji je grad u tom području i treći najnaseljeniji u cijeloj Europi, s populacijom od preko 11 milijuna.

Osnovni statistički podatci +Tablica 1. Osnovni podatciDržavaBroj stanovnikaPovršina u km²Austrija9 042 52882 520Belgija11 669 44630 280Francuska67 935 660547 557Lihtenštajn39 039160Luksemburg650 7742 574Monako36 6862,1Nizozemska17 703 09033 670Njemačka84 079 811349 390Švicarska8 703 00039 509

Makroekonomski podatci mini|534x534px|Slika 2. Stopa inflacije za 2022. godinu ( u %) +Tablica 2. Bruto domaći proizvodDržavaBDP (u mil. USD) BDP po stanovniku (u USD)Austrija471 40052 131Belgija578 60449 582Francuska2 782 90540 963Lihtenštajn7 186184 083Luksemburg82 274126 426Monako8 596234 317Nizozemska991 11455 985Njemačka4 072 19148 432Švicarska807 70692 101

Proizvodnja primarne energije

Uvod

Primarna energija Primarna energija je energija prisutna u prirodi koja nije podvrgnuta nikakvom inženjerskom procesu čovjeka. Sadržana je u kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora. Njeni izvori mogu biti obnovljivi ili neobnovljivi.

Obnovljivi izvori energije Obnovljivi izvori energije uključuju prirodne pojave poput sunčeve svjetlosti, vjetra, plime i oseke, rasta biljaka i geotermalne topline, kako objašnjava Međunarodna agencija za energiju. Obnovljiva energija potječe iz prirodnih procesa koji se neprestano obnavljaju. Uključuje električnu energiju i toplinu proizvedenu pomoću solara, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase, geotermalnih resursa, te biogoriva i vodik dobiveni iz obnovljivih izvora.

Neobnovljivi izvori energije Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne mogu regenerirati niti ponovno proizvesti. Fosilna goriva, poput ugljena, nafte i prirodnog plina, nazivaju se neobnovljivim izvorima energije jer se ne mogu obnoviti u razumnom vremenskom okviru.

+Tablica 3. Proizvodnja primarne energije po vrsti energenata 2021. godine (u TJ)UgljenPrirodni plinNukelarna energijaHidroenergijaVjetar, solarna energija, itd. BiomasaNafta Austrija105 834323 717 -139 50542 799273 671477 217Belgija110 106636 175549 0131 41664 405116 825818 788Francuska355 1321 549 4904 138 487211 884217 794787 8722 760 492Luksemburg1 51928 043 -3842 17916 52782 085Nizozemska235 9811 262 10141 470317114 829235 3051 065 104Njemačka2 243 5923 224 348754 14569 037637 0061 357 8963 833 377Švicarska3 697129 751212 762133 07213 540114 015330 244 mini|579x579px|Slika 3. Udio energenata u proizvodnji primarne energije za Zapadnu Europu

Najveći proizvođači

Najveći proizvođači primarne energije su Njemačka, Francuska i Nizozemska te se njihova energija bazira većinom na nafti i prirodnome plinu, dok su u Austriji, Švicarskoj i Francuskoj dosta koristi i hidroenergija. Iz podataka se može uočiti kako neobnovljivi izvori energije i dalje prevladavaju, ali tendencija je prema povećanju obnovljive energije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Nukelarna energija Francuska se oslanja na 56 nuklearnih reaktora s ukupnim električnim kapacitetom od 61,370 MW kao glavnim izvorom energije, čineći 62% ukupne proizvodnje energije. Trenutačno grade još jednu elektranu. S druge strane, Belgija koristi 7 nuklearnih elektrana s ukupnim kapacitetom od 5,942 MW, što čini 46% njezine ukupne energetske proizvodnje.Njemačka je nekada imala nekoliko nuklearnih elektrana, ali je donijela odluku o postupnom smanjenju ovisnosti o nuklearnoj energiji putem plana poznatog kao "Energiewende" ili "Energetska tranzicija". Cilj ovog plana bio je postupno obustaviti nuklearne elektrane s krajnjim ciljem potpune eliminacije nuklearne energije do 2022. godine. Ova odluka donesena je nakon nuklearne nesreće u Fukušimi, Japan, 2011. godine.

Uvoz i izvoz energije +Tablica 4. Uvoz energenata za 2021. godinu (u TJ)UgljenPrirodni plinBiomasaSirova Nafta Naftni derivatiElektrična energijaUkupnoAustrija106 910165 14932 850329 435238 78895 170968 302Belgija109 484741 52856 9121 327 2061 109 12254 6973 398 948Francuska240 8121 647 37390 2831 453 2621 947 57387 6735 466 976Luksemburg1 71728 0436 551103 59824 331164 240Nizozemska236 1401 724 77679 4382 495 4093 472 62775 1878 083 578Njemačka1 151 9982 930 471128 3333 462 4551 568 870186 2359 428 363Švicarska3 715129 7517 765101 079259 364113 515615 189 +Tablica 5. Izvoz energenata za 2021. godinu (u TJ)UgljenPrirodni plinBiomasaSirova Nafta Naftni derivatiElektrična energijaUkupnoAustrija-1 632 - -34 734329 435 -122 258 -68 015 -226 639Belgija -8 220 -105 784 -13 817 -160 673 -1 114 365 -83 052 -1 485 911Francuska -179 -157 851 -31 992 -4 371 -551 050 -249 589 -995 031Luksemburg - - -889 - -41 -3 734 -4 663Nizozemska -1 180 -1 298 670 -63 788 -50 245 -4 519 650 -74 277 -6 007 810Njemačka -70 808 - -129 733 - -1 058 731 -253 102 -1 512 373Švicarska - - -90 - -14 951 -104 828 -119 870

Proizvodnja električne energije Prijelaz na čišće oblike energije i smanjenje upotrebe ugljena u zapadnoj Europi rezultat je dugoročnih napora usmjerenih na održivost i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ovaj proces započeo je poticanjem obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i implementacijom politika usmjerenih na zaštitu okoliša. Zemlje u zapadnoj Europi postavile su ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija CO2 i diversifikaciju energetskog portfolija. Investicije u vjetroelektrane, solarnu energiju i hidroelektrane postale su ključne komponente strategija za postizanje tih ciljeva. Osim toga, poticanje na korištenje električnih vozila, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i implementacija održivih prometnih rješenja doprinose smanjenju potrebe za ugljenom. Mnoge zemlje zapadne Europe postavile su planove za postupnu obustavu termoelektrana na ugljen. Ove mjere usmjerene su na smanjenje onečišćenja zraka, poboljšanje kvalitete života i smanjenje doprinosa globalnom zatopljenju. Kroz poticaje, regulacije i tehnološki napredak, regija se trudi ostvariti energetsku neovisnost uz minimalan utjecaj na okoliš. mini|957x957px|Slika 4. Proizvedena električna energija prema energentu 2021. godine u zemljama Zapadne Europe (u GWh)|ništa

Finalna potrošnja Finalna potrošnja energije odnosi se na svu potrošnju koju vrše krajnji potrošači. Ona podrazumjeva i troškove samog energetskog sektora, te troškove tijekom transformacije i distribucije energije. mini|425x425px|Slika 5. Karta Zapadne Europe po sektoru odgovornom za najvišu potrošnju finalne energije. ništa|mini|458x458px|Slika 6. Finalna potrošnja energije po sektorima 2020. godine u Austriji (u TJ) mini|441x441px|Slika 8. Finalna potrošnja energije po sektorima 2020. godine u Francuskoj (u TJ) lijevo|mini|446x446px|Slika 7. Finalna potrošnja energije po sektorima 2020. godine u Švicarkoj (u TJ)

Finalna potrošnja energije u Austriji, Švicarskoj i Francuskoj najviše se vrši u transportnom sektoru, u Švicarskoj i Francuskoj blisko drugo mjesto zauzima sektor stanovanja dok je u Austriji na drugom mjestu Industrija. lijevo|mini|443x443px|Slika 9. Finalna potrošnja energije po sektorima 2020. godine u Belgiji (u TJ)mini|464x464px|Slika 10. Finalna potrošnja energije po sektorima 2020. godine u Njemačkoj (u TJ)|ništa

Najveći potrošač primarne energije u Belgiji i Nizozemskoj je industrija, drugi najveći potrošači su uvjerljivo transport i stanovanje. Za finalnu potrošnju energije u Njemačkoj najodgovorniji je sektor stanovanja, koji skupa s industrijom i transportom čini većinu finalne potrošnje energije u njemačkoj.

Izvori

Kategorija:Energetika FSB