Rodna uloga, poznata i kao spolna uloga, društvena je uloga koja obuhvaća niz ponašanja i stavova koji se općenito smatraju prihvatljivim, prikladnim ili poželjnim za osobu na temelju spola te osobe. Rodne uloge obično su usredotočene na koncepcije muškosti i ženstvenosti, iako postoje iznimke i varijacije.
Specifičnosti u vezi s tim rodnim očekivanjima mogu se razlikovati među kulturama, dok druge karakteristike mogu biti uobičajene u nizu kultura. Osim toga, rodne uloge (i percipirane rodne uloge) razlikuju se ovisno o rasi ili etničkoj pripadnosti osobe.
Rodne uloge utječu na širok raspon ljudskog ponašanja, često uključujući odjeću koju osoba odluči nositi, profesiju koju osoba obavlja, osobne odnose u koje osoba ulazi i kako se ponašaju unutar tih odnosa. Iako su se rodne uloge razvile i proširile, tradicionalno drže žene u "privatnoj" sferi, a muškarce u "javnoj" sferi.
Različite skupine, ponajviše feministički pokreti, predvodile su napore za promjenu aspekata prevladavajućih rodnih uloga za koje vjeruju da su opresivne, netočne i seksističke.
Pozadina Rodna uloga, poznata i kao seksualna uloga, društvena je uloga koja obuhvaća niz ponašanja i stavova koji se općenito smatraju prihvatljivim, prikladnim ili poželjnim za osobu na temelju spola te osobe.
U sociologiji roda, proces kojima pojedinac uči i stječe rodnu ulogu u društvu naziva se rodna socijalizacija. uloge su kulturno specifične, i dok većina kultura razlikuje samo dvije (dječak/muškarac i djevojčica/žena), druge prepoznaju više. Neka nezapadna društva imaju tri spola: muškarce, žene i treći spol. Buginese društvo je identificiralo pet spolova. Androginija je ponekad predložena i kao treći spol. Androgina ili androgina osoba je netko s kvalitetama koje se odnose i na muški i na ženski spol. Neki se pojedinci identificiraju bez ikakvog spola.
Mnoge transrodne osobe identificiraju se jednostavno kao muškarci ili žene i ne predstavljaju zaseban treći spol. Biološke razlike između (nekih) trans žena i cisgender žena povijesno su tretirane kao relevantne u određenim kontekstima, posebno one u kojima biološke osobine mogu donijeti nepoštenu prednost kao što je sport.
Rodna uloga nije isto što i rodni identitet, što se odnosi na unutarnji osjećaj vlastitog spola, bez obzira na to je li u skladu s kategorijama koje nude društvene norme ili ne. Točka u kojoj se ti internalizirani rodni identiteti eksternaliziraju u skup očekivanja je geneza rodne uloge.
Teorije roda kao društvenog kontrukta Prema društvenom konstrukcionizmu, rodno ponašanje uglavnom je posljedica društvenih konvencija. Teorije poput evolucijske psihologije ne slažu se s tim stajalištem.
Većina djece uči kategorizirati se prema spolu do treće godine života. Od rođenja, tijekom rodne socijalizacije, djeca uče rodne stereotipe i uloge od svojih roditelja i okoline. Tradicionalno, dječaci uče manipulirati svojim fizičkim i društvenim okruženjem fizičkom snagom ili spretnošću, dok se djevojke uče predstavljati kao predmeti koje treba promatrati. Društveni konstrukcionisti tvrde da se razlike između muškog i ženskog ponašanja bolje mogu pripisati dječjim aktivnostima odvojenim od spola nego bilo kojoj bitnoj, prirodnoj, fiziološkoj ili genetskoj predispoziciji.
Kao aspekt teorije uloga, teorija rodnih uloga "tretira ove različite raspodjele žena i muškaraca u uloge kao primarno podrijetlo društvenog ponašanja diferenciranog spolom, [i pretpostavlja da] je njihov utjecaj na ponašanje posredovan psihološkim i društvenim procesima." Prema Gilbertu Herdtu, rodne uloge proizašle su iz dopisnog zaključka, što znači da je opća podjela rada proširena na rodne uloge.
Socijalni konstrukcionisti rodne uloge smatraju hijerarhijskim i patrijarhalnim. Pojam patrijarhat, prema istraživaču Andreju Cherlinu, definira "društveni poredak koji se temelji na dominaciji žena od strane muškaraca, posebno u poljoprivrednim društvima".
Glavni teoretičari
Talcott Parsons Muške kulture očekuju od muškaraca da budu asertivni, ambiciozni i natjecateljski raspoloženi, da teže materijalnom uspjehu i da poštuju sve što je veliko, snažno i brzo. Muške kulture očekuju od žena da služe i brinu se za nematerijalnu kvalitetu života, za djecu i slabije. Ženske kulture, s druge strane, definiraju društvene uloge spolova koje se relativno preklapaju, u kojima, posebno, muškarci ne moraju biti ambiciozni ili natjecateljski raspoloženi, već mogu težiti drugačijoj kvaliteti života od materijalnog uspjeha; ljudi mogu poštovati sve što je malo, slabo i sporo.
U ženskim kulturama skromnost i odnosi su važne karakteristike. To se razlikuje od muških kultura, gdje samopoboljšanje dovodi do povećanog samopoštovanja. Muške kulture su individualističke, dok su ženske kulture kolektivnije zbog značaja osobnih odnosa.
West i Zimmerman Candace Zapad i Don H. Zimmerman razvili su interakcionistički pogled na spol koji nadilazi njegovu izgradnju "uloga". Za njih je spol "proizvod jedne ili druge vrste društvenih akcija koje poduzimaju muškarci i žene čija je kompetencija kao članova društva talac njegove proizvodnje". Kehlan kao " etnometodološki pristup "koji analizira" mikro interakcije kako bi otkrio kako se postiže objektivna i dana priroda svijeta", sugerirajući da spol ne postoji dok se empirijski ne opazi i ne ostvari interakcijama. Zapad i Zimmerman tvrdili su da upotreba izraza "uloga" za opisivanje rodnih očekivanja skriva proizvodnju roda kroz svakodnevne aktivnosti. Nadalje, izjavili su da su uloge lokalizirani identiteti, poput "medicinske sestre" i "studenta", koji se razvijaju kako situacija zahtijeva, dok je spol temeljni identitet bez određenog mjesta ili organizacijskog konteksta. Prema njihovom mišljenju,"konceptualizacija spola kao uloge otežava procjenu njegovog utjecaja na druge uloge i smanjuje njegovu objašnjenu korisnost u raspravi o moći i nejednakosti." Zapad i Zimmerman vide spol kao individualnu produkciju koja odražava i konstruira interaktivna i institucionalna rodna očekivanja.
Biološki čimbenici Povijesno gledano, rodne uloge uglavnom su se pripisivale biološkim razlikama između muškaraca i žena. Iako istraživanja pokazuju da biologija igra ulogu u rodnom ponašanju, opseg njezinog utjecaja na rodne uloge manje je jasan.
Ideje o prikladnom rodnom ponašanju razlikuju se ovisno o kulturi i Eri, iako se nekim aspektima posvećuje veća pažnja od drugih. U studiji na ivi, ispitanici su upitani misle li da bi najamni rad trebao biti ograničen samo na muškarce u slučaju nedostatka radnih mjesta: na Islandu je udio onih koji su pristali na prijedlog bio 3,6%; dok je u Egiptu iznosio 94,9%.
Različite vjerske i kulturne skupine unutar iste zemlje mogu imati različite norme koje pokušavaju "kontrolirati" unutar vlastitih skupina, uključujući rodne norme.
Uloge žena u kršćanstvu danas se mogu znatno razlikovati (kao što su se povijesno mijenjale od novozavjetne crkve iz prvog stoljeća). To se posebno odnosi na brak i službene položaje ministara u određenim kršćanskim denominacijama, crkvama i izvancrkvenim organizacijama.
Islam Način na koji se poštuju rodne uloge uvelike ovisi o kulturi. Dok neke kulture potiču muškarce i žene da preuzmu iste uloge, druge potiču tradicionalniju, manje dominantnu ulogu žena.
Hinduizam Hinduistička božanstva imaju dvosmisleniji rodni sastav od božanstava drugih svjetskih religija. To informira odnose između žena i muškaraca i kako se razumiju razlike između muškaraca i žena.Gopal, Madan (1990). K.S. Gautam, ed. India through the ages. Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India. p. 69.
Istraživanje braka u SAD-u Institucija braka utječe na rodne uloge, nejednakosti i promjene. U Sjedinjenim Državama rodne uloge prenose mediji, socijalna interakcija i jezik. Kroz ove platforme društvo je utjecalo na ljude da od malih nogu ispunjavaju stereotipne rodne uloge u heteroseksualnom braku. O ulogama koje se tradicionalno dodjeljuju prema biološkom spolu supružnici sve više raspravljaju na jednakoj osnovi.
Komunikacija rodnih uloga u Sjedinjenim Državama U SAD-u samohrani muškarci nadmašuju samohrane žene u omjeru od 100 samohranih žena do 86 samohranih muškaraca, iako nikad oženjeni muškarci stariji od 15 godina nadmašuju žene u omjeru 5:4 (33,9% prema 27,3%), prema istraživanju američke popisne zajednice iz 2006.godine.. Rezultati se razlikuju ovisno o dobnim skupinama: 118 samohranih muškaraca na 100 samohranih žena starijih od 20 godina naspram 33 samohrana muškarca na 100 samohranih žena starijih od 65 godina.
Brojevi se također razlikuju u različitim zemljama. Na primjer, u Kini ima mnogo više mladića nego mladih žena, a očekuje se da će se ta nejednakost povećati. U regijama s nedavnim sukobima, poput Čečenije, znatno je više žena nego muškaraca.
Mediji U današnjem društvu mediji zasićuju gotovo svaki aspekt ljudskog života. Čini se neizbježnim da je društvo pod utjecajem medija i onoga što oni prikazuju.Gauntlett, D. (2008). Media, gender and identity: An introduction. Routledge. Uloge su odvojene prema spolu, što znači da se i na muškarce i na žene različito gleda na temelju biološkog spola, a budući da se spolne uloge internaliziraju, mediji imaju izravan utjecaj na pojedince. Razmišljanje o tome kako se parovi ponašaju u romantičnim TV emisijama ili filmovima i kako su žene prikazane kao pasivne u oglasima u časopisima otkriva mnogo o tome kako se percipiraju rodne uloge u društvu i u heteroseksualnim brakovima. Tradicionalne rodne uloge muškarca vide kao "tvorca, zaštitnika i hranitelja", a ženu kao "lijepu i pristojnu, ali ne previše agresivnu, ne previše otvorenu ili previše inteligentnu". Ljudi uče oponašanjem i socijalnom interakcijom, kako u fizičkom svijetu, tako i putem medija: televizije, časopisa, oglašavanja, novina, Interneta itd. tvrdi da su "rodne interakcije, struktura i kulturna značenja isprepleteni na međusobno ojačavajuće i kontradiktorne načine".
Društvena interakcija Rodne uloge u heteroseksualnim brakovima internaliziraju se oponašanjem. Ljudi uče što društvo smatra prikladnim rodnim ponašanjem oponašajući ponavljanje postupaka svog uzora ili roditelja istog biološkog spola. U braku često rodne uloge svake osobe određuju njegovi roditelji. Kad bi supruga ODRASLA oponašajući postupke tradicionalnih roditelja, a suprug netradicionalne roditelje, njihovi pogledi na bračne uloge bili bi različiti. Jedan od načina na koji ljudi mogu steći ove stereotipne uloge je kroz sustav nagrađivanja i kažnjavanja. Kad djevojčica oponaša majku dok obavlja tradicionalne kućanske poslove, često je nagrađena rekavši da je dobra u poslu. Nekonvencionalno, da je dječačić obavljao iste zadatke, najvjerojatnije bi bio kažnjen jer se ponašao ženstveno. Budući da se društvo pridržava ovih očekivanih uloga za muškarce i žene u braku, to stvara uzor djeci.
Promjena rodnih uloga u braku Tijekom godina rodne uloge nastavile su se mijenjati i imale su značajan utjecaj na instituciju braka. Tradicionalno su muškarci i žene imali potpuno suprotne uloge, muškarci su se smatrali hraniteljima obitelji, a žene čuvaricama i doma i obitelji. Međutim, u današnjem društvu podjela uloga počinje se zamagljivati. Sve više i više ljudi prilagođava netradicionalne rodne uloge u svojim brakovima kako bi podijelili odgovornosti. Ovaj pogled na rodne uloge traži jednakost među spolovima. U današnjem društvu vjerojatnije je da su muž i žena hranitelji svoje obitelji. Sve više žena dolazi na posao, dok sve više muškaraca doprinosi kućanskim poslovima.