Silazak u podzemlje (katabaza, starogrčki: κατάβασις, od κατὰ "dole” i βαίνω "ići”) je komparativnomitološki mitem prisutan u različitim religijama diljem svijeta, uključujući kršćanstvo. Heroj ili božanstvo gornjeg svijeta putuje u donji ili podzemni svijet odnosno u zemlju umrlih te se vraća, često s traženim predmetom, voljenom osobom ili uzvišenim znanjem. Sposobnost da još za života uđe u carstvo umrlih te se odande vrati, dokaz je da klasični heroj posjeduje izniman status veći od smrtnika. Božanstvo koje se vraća iz podzemlja, demonstrira eshatološke teme poput cikličke naravi vremena i egzistencije ili pobjede nad smrću i mogućnosti besmrtnosti.David Leeming, The Oxford Companion to World Mythology (Oxford University Press, 2005.), p. 98. online; Radcliffe G. Edmonds III, Myths of the Underworld Journey: Plato, Aristophanes, and the 'Orphic' Gold Tablets (Cambridge University Press, 2004.) passim; Death, Ecstasy, and Other Wordly Journeys, uredili John J. Collins i Michael Fishbane (State University of New York, 1995.) passim; Bruce Louden, "Catabasis, Consultation, and the Vision: Odyssey 11, I Samuel 28, Gilgamesh 12, Aeneid 6, Plato's Allegory of the Cave, and the Book of Revelation," u: Homer's Odyssey and the Near East (Cambridge University Press, 2011.), pp. 197–221.

Katabaza Jedno značenje katabaze (hrv. silazak, povratak) jest epska konvencija herojeva putovanja u podzemni svijet.Pilar González Serrano, "Catábasis y resurrección". Espacio, Tiempo y Forma, Serie II: Historia Antigua. Volume 12, pp. 129–179. Madrid, 1999. Primjerice, u grčkoj mitologiji Orfej ulazi u podzemlje da bi vratio Euridiku u svijet živih.

Većina se katabazâ zbiva u nadnaravnu svijetu poput hada ili pakla. Tako se u Nekiji, jedanaestoj knjizi Odiseje, opisuje Odisejev silazak u podzemlje. No katabaza se može odnositi i na putovanje kroz druge distopijske predjele poput onih na koje Odisej nailazi tijekom svojeg 20-godišnjeg putovanja iz Troje natrag na Itaku. Pilar Serrano dopušta upotrebu pojma katabaza za obuhvat kratkih ili kroničnih boravaka u podzemlju, uključujući ovdje i Lazara te Kastora i Poluksa.

Mitološki likovi Mitološki likovi koji posjećuju podzemlje jesu: mini|331x331px|Frederic Leighton, Povratak Perzefone (1891.)

Starosumerski:

Enkidu, na pločici Epa o Gilgamešu, obično se smatra kasnijim dodatkom priči Gilgameš, silazi u podzemlje da bi susreo Utnapištima tijekom potrage za besmrtnošću Inana, silazi u podzemlje s darovima da bi prošla kroz sedam vrata podzemlja

Staroegipatski

Oziris, egipatski bog (vidi još egipatska Knjiga mrtvih) Merire, mađioničar iz Vandierova papirusa (Posener, 1985.)

Starogrčki i starorimski:

Adonis/Tamuz, oplakuje ga i potom spašava njegova družica/majka Afrodita/Inana/Ištar Dioniz, bog koji spašava Semelu iz hadaRobert Graves. The Greek Myths, 27. k, koji citira Pauzanijin Opis Grčke 2.31.2 . i ponovo u svojoj ulozi kao patron kazališta Heraklo, za svoj dvanaesti posao pri kojem također spašava Tezeja Hermo, bog koji iz hada spašava Perzefonu Orfej, da bi iz hada spasio Euridiku Perzefona i Demetra Psiha Odisej Eneja, da bi razgovarao sa svojim ocem u Enejidi Tezej i Piritoj, pokušavaju oteti Perzefonu; u tome ne uspijevaju, a jedino Tezeja spašava Heraklo

Judeokršćanski

Isus, tijekom silaska nad pakao Dante, u Božanstvenoj komediji: Paklu Isus, u Pistis Sofiji

Nordijski i finski:

Odin Baldr Hermod Helreið Brynhildar Lemminkäinenovo spašavanje iz Tuonele koje poduzima njegova majka

Velški

Pwyllov silazak u Annwn u velškom Mabinogionu Preiddeu Annwfn, ekspedicija kralja Arthura u Annwfn po pripovijesti iz Taliesinove knjige

Ostali

japanska mitologija: Izanagi i Izanami u Yomi majanska mitologija: Hunahpu and Xbalanque, majanski herojski blizanci mahajanski budizam: silazak bodhisatve Kuan Jin u područje nalik paklu nakon što je u samilosti preuzela lošu karmu svojeg krvnika vedska religija: Ušas (zora) oslobođena je iz Vale uz pomoć Indre hinduizam: car Judhišthira silazi u Naraku olonska mitologija (američkodomorodačka): Kaknu se bori s Tijelom Kamena jorupska mitologija: Obatala, ustajući i umirući bog Ile Ifea, kulturnog centra Joruba mongolska mitologija: Gesar-kan pokreće invaziju na carstvo Erlik da bi spasio dušu svoje majke.

Izvori

Vidi još

Walter Burkert Homo necans

Literatura

Janda, M., Eleusis, das indogermanische Erbe der Mysterien (1998.). Rachel Falconer, Hell in Contemporary Literature: Western Descent Narratives since 1945, (Edinburgh University Press, 2005/07). World of Dante, multimedijski website koji nudi talijanski tekst Božanstvene komedije, prijevod Allena Mandelbauma, galeriju, interaktivne karte, kronologiju, muzičke snimke i pretraživu bazu podataka. Shushan, Gregory. 2009. Conceptions of the Afterlife in Early Civilizations Universalism, Constructivism and Near-Death Experience. New York & London, Continuum.

Kategorija:Eshatologija Kategorija:Filozofija religije