Velike Sredice su četvrt i bivše seosko naselje u sastavu grada Bjelovara, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Ime U starijim kartama na njemačkom jeziku naziva se Groß-Sredice i Groß-Szredicze, te u srednjovjekovnim mađarskim izvorima nazivalo se: Jakabszerdahely i Szerdahely.
Opis Nalaze se južno od centra grada uz državnu cestu D43 u smjeru Moslavine i grada Čazme. Zapadno od naselja teče rijeka Plavnica, te jugoistočno Bjelovacka. Uz spomenutu cestu D43, unutar Velikih Sredica počinje i trasa Južne obilaznice Bjelovara, također znana kao državna cesta D548, koja povezuje naselje sa Slavonskom cestom i Industrijskom zonom.
Naselje služi kao glavna prometna veza između grada Bjelovara s naseljima Gudovac i Veliko Korenovo, te kao i glavna prometna veza s Moslavinom.
Povijest
Antika Tijekom vremena Rimskoga Carstva je prateći rijeku Bjelovacku prolazila rimska cesta u smjeru Veliko Korenovo – Kupinovac koja je i prolazila kroz današnje Velike Sredice.
Srednji vijek U 14. stoljeću na području današnjih Velikih Sredica i Malih Sredica se je nalazilo srednjevjekovno naselje i gospoštija Jakobove Sredice (mađarski: Jakabszerdahely, Szerdahely). Prvi put spomenuto 1334. godine Jakobove Sredice su bile jedne od najznačajnijih naselja u bjelovarskom kraju, naseljeno veičinom plemićkim i obrtničkim obiteljima.
Središte naselja se je nalazilo u krugu današnjeg industrijskog pogona Sirela, te se pretpostavlja da se radilo o rudimentarnom obliku urbane jezgre gdje su se sredinom tjedna održavali sajmovi.
U naselju Jakobove Sredice se je nalazila crkva sv. Martina, te istoimena župa. Crkva je srušena u 16. stoljeću, tijekom prolaza Sulejmanove vojske Hrvatskom.
Vojno razdoblje Današnje naselje Velike Sredice nastalo je povratkom i naseljavanjem kršćanskog stanovništva nakon turske vladavine 17. stoljeća.
Na karti prve vojne izmjere 1774. godine naselje je navedeno kao "Dorf Szredicze".https://maps.arcanum.com/en/map/europe-18century-firstsurvey/?layers=163&bbox=1869217.01%2C5761323.45%2C1878317.80%2C5764175.51 Te je uspostavom Varaždinskog generalata naselje pripadalo Križevačkoj pukovniji unutar kapetanije Gudovac. Te je uspostavom sela izgrađena i nova pravoslavna crkva svetog Jovana Krstitelja, srušena 1797. godine. lijevo|mini|242x242px|Pravoslavna kapela sv. Jovan i Cintor, izgrađena na lokaciji starije pravoslavne crkve sv. Jovana
Na istom mjestu srušene crkve je početkom 20. stoljeća Arsen pl. Miletić dao podići novu kapelu, današnja kapela svetog Jovana i Cintora.
Uspostavom grada Bjelovara kao vojne utvrde 1756. godine glavna prometnica kroz Velike Sredice je postala glavna prometnica prema Zagrebu.
Stariji dio naselja nalazi se u krugu bivše pravoslavne crkve, dok je sjeverni dio naselja (danas ulica Krste Frankopana) nastalo kao plansko naselje za vojne potrebe tijekom druge polovice 18. stoljeća, na kartama obilježeno kao "Militäir dorf Szredicze".
Oko 1825. godine naselje Velike Sredice imalo je oko 50-ak kuća, te je dio izgrađeni dio naselja spojen s gradskim središtem. U istom je razdoblju osnovano malo pravoslavno groblje na sporednoj cesti u smjeru naselja Brezovac (današnja Ulica Marka Marulića).
Ukidanje vojne krajine Ukidanjem Vojne krajine i uspostavom nove administracijske podjele 1886. godine, Velike Sredice ulaze u sastav općine Gudovac.
Zbog ubrzanog razvoja i urbanizacije grada i dolaskom željeznice, stanovnici naselja Velikih Sredica, Malih Sredica i Ivanovčana započinju inicijativu za pripojenje spomenutih prigradskih naselja gradskom poglavarstvu Bjelovara. Međutim, odlukom odjela unutarnjih poslova Zemaljske vlade Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 31. svibnja 1900. odobreno je pripojenje samo naselju Ivanovčani, čime su Velike i Male Sredice ostale u sastavu općine Gudovac. Godine 1901. osniva se Prva bjelovarska mljekarska udruga.
Godine 1925. se Velike Sredice s naseljima Male Sredice, Nove Plavnice i Hrgovljani izdvajaju iz općine Gudovac i pripajaju Gradskom poglavarstvu Bjelovar. Godine 1931. u Velikim Sredicama živjelo je 534 stanovnika.
20. stoljeće Zahvaljujući uspješnom predratnom poslovanju Prve bjelovarske mljekarske udruge, 1943. godine, Prva bjelovarska mljekarska udruga počela je izgradnju novih proizvodnih pogona južno od pruge u Velikim Sredicama, današnji industrijski pogon Sirela.
Godine 1965. planira se izgradnja novih stambenih naselja za stambene potrebe rastućeg stanovništva Bjelovara uz Lenjinovu ulicu (Krste Frankopana) na sjevernom predjelu Velikih Sredica, preko željezničke pruge. Naselja nakon izgradnje dobivaju nazive Naselje Tome Vinkovića ili Vinkovićevo naselje po bjelovarskom partizanu Tomi Vinkoviću, te Naselje Vladimira Lenjina ili Lenjinovo naselje po sovjetskom revolucionaru i utemeljitelju Sovjetskoga Saveza.
Godine 1974. proglašen je novi Statut općine Bjelovar, koji je u ime Općinske skupštine potpisao predsjednik Aleksandar Lamza. Prema novom statutu, određena vanjska naselja spojena su s izgrađenim područjem grada Bjelovara, čime naselja Nove Plavnice, Hrgovljani te Velike i Male Sredice prestaju biti samozasebna administrativna naselja.
Znamenitosti
Kapela sv. Jovana i Cintora Mjesni dom Velike Sredice, stara mljekarska škola Raspelo Industrijski pogon Sirela Bivša ciglana Omčikus i njena upravna zgrada na adresi ul. Krste Frankopana 54 Gradska streljana Kuća na adresi Velike Sredice 57, evidentirana građevina Kuća na adresi Velike Sredice 42, evidentirana građevina Kuća na adresi Velike Sredice 165, evidentirana građevina Kuća na adresi Velike Sredice 147, evidentirana građevina Kuća na adresi Velike Sredice 145, evidentirana građevina
Galerija
Vidi i: Jakobove Sredice Male Sredice
Izvori
Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj