Hrgovljani su četvrt i bivše seosko naselje u sastavu grada Bjelovara, nalaze se sjevero-zapadno od centra grada te kroz njih prolazi prometnica koja spaja Bjelovar s Kapelom, Zrinskim Topolovcem i Koprivnicom.
Opis Glavna prometnica u sklopu Hrgovljana je ulica Miroslava Krleže. Unutar Hrgovljana nalazi se spomen-područje Barutana, šuma Bedenik te dio sjeverne bjelovarske obilaznice.
Istočno od šume Bedenik u južnom dijelu četvrti nalazi se umjetni ribnjak Pulman i ribolovni centar Športsko rekreacijsko-ribolovne udruge "Pulman" Hrgovljani.
Četvrt je pretežito stambene i poljoprivredne namijene.
Povijest
Srednji vijek U srednjem vijeku, 1461. godine u krugu Novih Plavnica i župe sv. Martina, spominje se župnik Ivan Koput iz župe "Hegnowa". Pretpostavlja se da na temelju naziva te župe jnastalo ime Hrgovljani.
Osnivanje sela Hrgovljani su u nedavnoj prošlosti bili ruralno naselje u krugu Bjelovara. Uspostavljeni su pri završetku turskih invazija i pri povratku kršćanskog stanovništva u 17. stoljeću. Na karti prve vojne izmjere naselje je 1774. navedeno kao Dorf Hergovlany. U zapisu objavljenom u Budimu Jánosa Lipszkyja 1808. navodi se kao Hergovlyani.
Naselje Hrgovljani je osnovano u krugu nekadašnjeg jezera Plavnica, danas istoimene rijeke uz cestu u smjeru Koprivnice. Selo je u početku imalo 15-ak kuća sa starijim građevinama smještenim udaljeno od prometnice, a novijim uz prometnicu s povijesnom matricom sela prema sjeveru između današnje ulice Antuna Matije Reljkovića i pravoslavnog groblja.
Za vrijeme vojne uprave naselje je pripadalo Đurđevačkoj pukovniji, kapetaniji Kapela.
Ukidanje Vojne krajine Ukidom Vojne krajine i uspostavom nove administracijske podjele 1886., Hrgovljani ulaze u sastav općine Kapela. Te na karti iz 1912. Hrgovljani prelaze u općinu Gudovac.
Godine 1925. nakon višekratnih zahtjeva, Hrgovljani se s naseljima Velike Sredice, Male Sredice i Nove Plavnice izdvajaju iz općine Gudovac i pripajaju Gradskom poglavarstvu Bjelovar.
20. stoljeće Godine 1941., nedugo nakon Bjelovarskog ustanka, pripadnici 2. konjaničke pukovnije "Dar Dušan Silni" raspršeni su u krugu sela Donji Mosti. U pukovniji je bilo mnogo četnički nastrojenih dočasnika i časnika, što je rezultiralo pokoljem 11 civila u Donjim Mostima. Kasnije se 2. konjanička pukovnija uputila prema Bjelovaru, ali su je Nijemci uništili u krugu naselja Hrgovljani.
Početkom Drugog svjetskog rata na bjelovarskom području, krajem srpnja ili početkom kolovoza 1941., Gustav Perl Benda, član Okružnog komiteta SKOJ-a, organizirao je prvu Bjelovarsku partizansku grupu s Đukom Prilikom, Franjom Marinčić‑Tehenom, Matom Kirinom i Marijom Kapustom u šumi Bedenik, nedaleko od Hrgovljana.
Krajem rata naselje Hrgovljani se brzo počelo oporavljati, polako šireći se prema jugu prema Križevačkoj cesti. Kanalizacijom Plavnice uspostavlja se današnja ulica Većeslava Holjevca, znana i kao Jošina.
Godine 1974. proglašen je novi Statut općine Bjelovar, koji je u ime Općinske skupštine potpisao predsjednik Aleksandar Lamza. Prema novom statutu, određena vanjska naselja spojena su s izgrađenim područjem grada Bjelovara, čime naselja Nove Plavnice, Hrgovljani te Velike Sredice i Male Sredice prestaju biti samozasebna administrativna naselja.
mini|Slika glavne prometnice kroz Hrgovljane 2010. godine Dana 28. lipnja 1985. godine u šumi Bedenik otkriven je spomen-obilježje na mjestu osnivanja prve Bjelovarske partizanske grupe. Spomenik je rad kipara Stanislava Mišića te je tijekom njegovog otkrivanja bio je prisutan Đuka Prilika tada posljednji živi član prve Bjelovarske partizanske grupe.
Spomen-obilježje je znatno oštećeno i zapušteno tijekom 1990-ih i porasta nacionalističkih tenzija nakon Bitke za vojarnu u Bjelovaru.
Domovinski rat U ranim danima Domovinskog rata jedan od prvih ozbiljnih incidenata na bjelovarskom području dogodio se u Hrgovljanima kada su dvojica mladića iz Hrgovljana nagovarali vojnika JNA na bijeg, koji ih je uhitio i odveo u vojarnu. Pod pritiskom Kriznog štaba u Bjelovara, mladići su ubrzo pušteni.mini|Kapela sv. Ivana Krstitelja u krugu mjesnog doma Hrgovljani.|lijevoPripreme za zauzimanje objekata JNA u Bjelovaru odvijale su se od 21. do 29. rujna. Uključivale su postavljanje prepreka oko objekata JNA, razmještaj topničkih i protuzračnih obrambenih jedinica te izradu planova za zauzimanje garnizona JNA, kodnog naziva Operacija Bilogora.
U obližnjim selima postavljeni su protuzračni obrambeni sustavi koji su se sastojali od dva mitraljeza kalibra 12,7 milimetara i dva protuzračna topa kalibra 20 milimetara, te je na području Hrgovljana raspoređena je topnička baterija vučenih protuoklopnih topova T-12 kalibra 100 milimetara.
Dana 29. rujna 1991. skupina hrvatskih vojnika pokušala je ući u prostor skladišta ratnih rezervi 265. motorizirane brigade JNA naziva "Barutana" u Hrgovljanima. Hrvatski vojnici su u više navrata pokušali zaposjesti Barutanu, a konačni pokušaj proveden je 29. rujna 1991. Nakon kratkotrajnog sukoba se dio posade skladišta JNA počeo povlačiti i isticati bijele plahte u znak predaje. Istovremeno je major Milan Tepić u 10 sati i 43 minute aktivirao minirana skladišta električnim impulsom, no zbog veze koju su hrvatske snage presjekle ranije, umjesto tri eksplodiralo je samo jedno, južno skladište. Tako je umjesto 1700 tona eksploziva eksplodiralo nekoliko stotina.
Od siline eksplozije nastao je krater dubok 12 metara, a širina udara izbrisala je šumu u prvoj zoni udarnog vala u krugu od 60 metara i teško oštetila drugu zonu u krugu od 150 metara. Eksplozija je razorila Hrgovljane, a brojne zgrade u četvrti ostale su bez krovova. mini|Barjak Mjesnoga odbora Hrgovljani predstavljen unutar mjesnog doma.Krajem rata, područje Barutane pretvoreno je u spomen-područje u čast 11 poginulih hrvatskih vojnika u eksploziji i za poginule i stradale u obrani grada tijekom Domovinskog rata. Te je 2020. cjelovito obnovljeno.
Danas se sastoji se od središnjeg trga sa spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima, kapelicom i informativno-edukacijskog centra Barutana kojim upravlja Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije, stazom bjelovarsko-bilogorskih branitelja i postavom na otvorenom. Investitor projekta je bio Grad Bjelovar, a obnova je sufinancirana sredstvima Vlade Republike Hrvatske.
Znamenitosti
Spomen-područje Barutana, spomen-područje za poginule i stradale u obrani Bjelovara 29. rujna 1991. Športsko rekreacijsko-ribolovna udruga "Pulman" Hrgovljani, ribnjak u Hrgovljanima Kapela sv. Ivana Krstitelja Mjesni dom u Hrgovljanima, bivša mljekarska škola Zgrada na adresi Miroslava Krleže 196, evidentirana građevina Zgrada na adresi Miroslava Krleže 289, evidentirana građevina Spomen-obilježje na mjestu osnivanja prve Bjelovarske partizanske grupe. Sportsko igralište Hrgovljani
Vidi još Šuma Bedenik
Izvori
https://web.archive.org/web/20230828201549/http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf https://maps.arcanum.com/en/map/europe-18century-firstsurvey/?bbox=1869215.211068227%2C5766742.08988883%2C1878120.12486345%2C5770105.319133377&layers=here-aerial%2C163%2C165
Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj