Augustin Stipčević (Kotor, 28. srpnja 1912. – Zagreb, 9. ožujka 1999.) bio je hrvatski književnik.
Životopis Rođen je u Kotoru, a podrijetlom je iz Arbanasa gdje je proveo veći dio djetinjstva. Školovao se u Zadru i Splitu gdje je završio realnu gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao urednik časopisa Scena, Teatar, Republika i Kulturni radnik. Bio je glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora i djelatnik Ministarstva prosvjete. Surađivao je s časopisima i novinama poput Hrvatske revije, Savremenika, Hrvatskog tjednika i drugim.
Djela Objavljivao je poeziju i prozu. Kazališne je kritike objavio u knjizi Na otvorenoj pozornici (1971.). Uredio je i nekoliko antologija.
Neka njegova književna djela uključuju:
Nemirne vode, 1937., zbirka pjesama Sunce u ćeliji, 1953., zbirka pjesama Na granici, 1950. Glad na ledini, 1956., Cesta nema granice, 1960. i Vruće ljeto, 1966. čine romansijersku trilogiju o Ludru Kikeri, proračunatu i upornu lukavcu koji se prilagođava različitim društvenim i političkim situacijama Zapaljena truba, 1961., zbirka pjesama Zid bez prozora, 1960., zbirka novela Duboki su korijeni : suvremena albanska proza u Jugoslaviji, 1970., izbor: Augustin Stipčević, Ali Podmirja Mladić koji je otkrio Ameriku, 1971., roman Momak, stvar hoda, 1971., zbirka novela Na tragu svih stvari, 1972., zbirka pjesama Na otvorenoj pozornici, kazališne kritike Cinik na provjeri, 1999., roman
Nagrade 1987. - godišnja Nagrada Vladimir Nazor za književnost Izvori
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski pjesnici Kategorija:Hrvatski romanopisci Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost