230px|mini|desno|Unutrašnjost Kongregacije Emanu-El u New York Cityju, najveće reformske sinagoge na svijetu. Reformski judaizam (također poznat kao liberalni judaizam ili progresivni judaizam) jedna je od židovskih denominacija, koja ima najveći broj sljedbenika u Sjedinjenim Državama. Naglašava evoluirajuću prirodu vjere i racionalni primat etičkih aspekata ispred liturgijskih i ritualnih zakona.Dana Evan Kaplan, Contemporary Debates in American Reform Judaism, Routledge, 2013. p. 239.; Challenges and Reflections, pp. 27, 46, 148.; Elliot N. Dorff, Conservative Judaism: Our Ancestors to Our Descendants, United Synagogue of Conservative Judaism, 1979. pp. 104–105. Liberalni pravac judaizma karakteriziran je manjim naglaskom na obrednom, židovski zakon (halahu) smatra izvorom inspiracije i tradicije, neobvezujućim u normativnom smislu, ističe se otvorenošću prema vanjskim utjecajima i progresivnim vrijednostima. Reformski judaizam obično naglašava etiku i pravdu, religijsku modernizaciju, osobni izbor i autonomiju, te socijalnu odgovornost.
Porijeklo Temelji reformskog judaizma nalaze se u Njemačkoj u 19. stoljeću. Rabin Abraham Geiger (1810. – 1874.) bio je jedan od vodećih židovskih ideologa. Za njega je srž judaizma u vjerovanju u jednoga Boga, prakticiranje vječno valjanih etičkih načela te univerzalnosti etičkih poruka judaizma. Samuel Holdheim (1806. – 1860.) odbacio je tradicionalne židovske zakone o braku i razvodu kao zastarjele, tvrdeći da ti propisi ne pripadaju etičkoj i doktrinarnoj funkciji judaizma i da ih nadilaze zakoni države. Obojica su zagovarala da judaizam treba biti živa i stalno razvijajuća vjera u skladu s duhom vremena.
Rabin Isaac Mayer Wise (1819. – 1900.), njemački emigrant, bio je ključna figura u uspjehu reformskog judaizma u Sjedinjenim Državama, gdje se pokret razvija sredinom 19. stoljeća. Wise je objavio utjecajan molitvenik (1857.); osnovao je "Uniju američkih židovskih kongregacija" (Union of American Hebrew Congregations, 1873.) koja danas djeluje pod imenom "Unija za reformski judaizam"; osnovao je školu "Hebrew Union College" (1875.) za obrazovanje reformskih rabina i Središnju konferenciju američkih rabina ("Central Conference of American Rabbis", 1889.).
David Einhorn (1809. – 1879.) i Samuel Hirsch (1815. – 1889.) dali su teorijske temelje američkom reformskom judaizmu. Hirsch je bio jedan od vodećih ideologa Konferencije američkih reformskih rabina 1869. u američkoj Philadelphiji, gdje je izjavljeno da se Židovi više ne bi trebali nadati povratku u Palestinu te je odbačeno vjerovanje u tjelesno uskrsnuće. Pitanje cionizma, odnosno podrške neovisnoj židovskoj državi, bilo je kontroverzno unutar reformskog pokreta sve do osnivanja Izraela 1948. godine.
Utjecaj načela Tikun Olam Pokret se često povezuje s progresivnim političkim i društvenim programima, koji su nadahnuti židovskim načelom Tikun Olam (תיקון עולם, „popravak svijeta“). Koncept Tikun Olam se pojavljuje u rabinskoj literaturi i kasnijim mističnim (kabalističkim) tradicijama, a danas se koristi u mnogim židovskim zajednicama kao motiv za društvenu pravdu i humanitarni rad.
Karakteristike Neke karakteristike reformskog pokreta:
hebrejski jezik nije obvezan u bogoslužju nego se koristi i svakodnevni jezik; tijekom bogoslužja vjernici ne pokrivaju glave, a muškarci i žene sjede zajedno; bogoslužja se obično održavaju petkom navečer; bogoslužje može imati klavirsku ili orguljašku pratnju; pridržavanje košer prehrane nije obavezno, te dopušteno je ređenje žena (rabinke).
Udruženja Regionalna udruženja koja dijele ista vjerovanja: Unija za reformski judaizam (URJ, u SAD-u), Pokret za reformski judaizam (MRJ) Liberalni judaizam u Velikoj Britaniji Izraelski pokret za reformski i napredni judaizam.
Navedene organizacije su ujedinjene u međunarodnoj "Svjetskoj uniji za napredni judaizam" (World Union for Progressive Judaism, WUPJ) osnovanoj 1926. u Londonu kao međunarodnoj mreži reformnog, liberalnog, progresivnog i rekonstrukcionističkog judaizma. Prema njihovim podacima, WUPJ okuplja oko 1,8 milijuna članova u više od 1250 zajednica u preko 50 zemalja. Sjedište organizacije je u Jeruzalemu i predstavlja najveću globalnu skupinu Židova koja traži tradicionalno, ali suvremeno izražavanje židovskog identiteta i podržava progresivne židovske omladinske pokrete, uključujući Netzer Olami i TaMaR. Progresivni judaizam promiče punu jednakost svih Židova, bez obzira na spol i seksualnu orijentaciju, te naglašava proročke vrijednosti pravde, jednakosti i mira. Brojnost Najveće središte reformskog judaizma danas je u Sjevernoj Americi gdje je 2013. godine pokret obuhvaćao 35 % ukupnog broja pripadnika židovske vjere, uz rast na 37 % u 2020. U Izraelu se tek manji udio stanovnika svrstava u ovu struju (oko 5 – 7 %), oko 30 % ih se izjašnjava pripadnost ortodoksnoj i cionističkoj struji, a 57 % ih se izjašnjava sekularnima ili se ne prepoznaju niti u jednom židovskom pokretu.
Vidi još
Ortodoksni judaizam Konzervativni judaizam Rekonstrukcionistički judaizam
Izvori
Kategorija:Židovski vjerski pokreti Kategorija:Liberalizam i religija