Ahmet Hromadžić (Bosanski Petrovac, 11. listopada 1923. – Sarajevo, 1. siječnja 2003.), bosanskohercegovački je novinar, urednik i književnik bošnjačkog podrijetla.
Životopis Ahmet Hromadžić je rođen u Bjelaju pokraj Bosanskog Petrovca, gdje završava osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završava u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar Sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista Krajina u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista Oslobođenje. Bio je glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa za književnost Zora gdje objavljuje svoje priče te veliki broj književnokritičkih i publicističkih tekstova, filmskih i kazališnih kritika. Jedno vrijeme bio je i glavni urednik u omladinskom izdavačkom poduzeću Narodna prosvjeta, kasnije nazvanom Veselin Masleša (danas Sarajevo Publishing). Kao urednik izdavačkog poduzeća Veselin Masleša osniva dječju ediciju Lastavica.
Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Jedan je od rijetkih dječjih pisaca na južnoslavenskim prostorima koji je njegovao bajku kao književni rod. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječje literature i lektire nekih europskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju "bosanski Andersen".
Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri bošnjačkog jezika osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, s prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca.
Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, AZUBiH i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, zajedno s Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju Sarajevski dani poezije u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine 1962. godine.
Ahmet Hromadžić je preminuo u Sarajevu, 1. siječnja 2003. godine. Godine 2007. godine osnovna škola u Bosanskom Petrovcu je dobila naziv OŠ Ahmet Hromadžić, a također je na obiteljsku kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavljena spomen-ploča Ahmeta Hromadžića. U Bihaću se u okviru Županijske i sveučilišne knjige nalazi spomen-soba Ahmeta Hromadžića.
Nagrade
Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948) Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (1956. i 1966) Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva (1958) Nagrada Mladog pokoljenja (1971) Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973) Nagrada Kurirček (1974) Dvadesetsedmosrpanjska nagrada SR BiH (1974) Nagrada ZAVNOBiH-a (1986) 50px Orden rada sa zlatnim vijencem 50px Orden Republike II. reda
Djela
Labudova poljana (Sarajevo, 1952) Patuljak iz Zaboravljene zemlje (Sarajevo, 1956) Patuljak vam priča (Sarajevo, 1957) Okamenjeni vukovi (Sarajevo, 1963) Dječji pisci o sebi ( I., II., III. ) (Sarajevo 1963) Bijeli cvijet (Sarajevo, 1965) Zlatorun (Sarajevo, 1966) ZelengorSarajevo, 1971) Bistri potoci (Sarajevo, 1971) Bijeli slavuj (Sarajevo, 1972) Dječak jaše konja (Sarajevo 1977) Ledena gora (Sarajevo 1977) Patuljak iz zaboravljene zemlje (Sarajevo, 1980)
Izvori
Vanjske povezice Ahmet Hromadžić
Kategorija:Bošnjački književnici Kategorija:Akademici AZUBiH Kategorija:Bošnjački novinari Kategorija:Bosanskohercegovački urednici