thumb|280px|<center>Ferdo Quiqerez: Antemurale Christianitatis, 1892. (Mati Hrvatska prikazana kao »predziđe kršćanstva« u borbi protiv Osmanlija). Oj Hrvatska mati (poznata i kao Zovi, samo zovi po stihovima pripjeva), hrvatska domoljubna pjesma nepoznata autora iz 19. stoljeća.
Nastala je u okvirima hrvatskog sveslavenstva i južnoslavenskih strujanja hrvatske politike u poilirskom i poslijepreporodnom dobu. Iz tih razloga prvo su je svojatali Jugoslaveni u Kraljevini Jugoslaviji s ciljem zbližavanja južnoslavenskih naroda, a kasnije i u Srbiji, gdje nije promijenjen dio hrvatskoga zapisa pjesme koji spominje Liku i Herceg-Bosnu, koje je vlast prozivala »srpskim zemljama«, ali je dodan spomen Crne Gore. Republika: mjesečnik za književnost umjetnost i javna pitanja, Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga, sv. 11, str. 480., 1945.
Prema zapisima književnika Slavka Ježića, pjesma se često pjevala na zagrebačkim ulicama 1920-ih, o čemu je pisao i u svojoj knjižici o zagrebačkoj uličnoj i zabavnoj glazbi iz 1923. godine: Slavko Ježić (1923.). Brak male Ra: roman iz običnog života u veliko doba. Vijenac: sv. 1–2, str. 332.
I Alfons Hribar piše 1929. u svojoj knjizi: Alfons Hribar (1929.). Jugoslavenska politika Srba, Hrvata, Slovenaca i Bugara. Grafički zavod »Gütenberg«, str. 194.
Pjesmu su otpjevali i Zlatni dukati te je pjesma postigla veliku popularnost tijekom Domovinskog rata. Nakon rata prerasla je u jednu od najpoznatijih hrvatskih domoljubnih pjesama te se redovito pjeva na športskim susretima, svečanostima, blagdanima i obljetnicama. Primjerice, nakon plasmana hrvatske nogometne momčadi u završnicu Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018., predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zapjevala je s Vatrenima pjesmu Oj Hrvatska mati tijekom proslave pobjede u svlačionici.mn. Predsjednica u zagrljaju s Vatrenima, iz svlačionice se ori: Oj hrvatska mati, nemoj tugovati direktno.hr, 7. srpnja 2018. (pristupljeno 11. kolovoza 2018.)
Izvori
Kategorija:Hrvatske skladbe Kategorija:Hrvatske lirske pjesme