Enver Hadžihasanović (Zvornik, 7. srpnja 1950. – , 16. prosinca 2024.) bio je bosanskohercegovački visoki vojni časnik, visoki zapovjednik u JNA i poslije u Armiji RBiH(srpski) MKSJ Predmet Hadžihasanović i drugi (IT-01-47) - Optuznica (pristupljeno 29. ožujka 2018.) te osuđeni ratni zločinac.
Životopis Rođen je u Zvorniku od roditelja Besima i Refije (rođene Sarajlić). Pohađao je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu i diplomirao 1973. godine, nakon čega je raspoređen na dužnosti u JNA u Tuzli i Sarajevu. Došao je do čina kapetana I. klase i s tim činom pohađao Komandno-štabnu školu u Beogradu. Nakon njenog završetka unaprijeđen je u majora i raspoređen na dužnost zapovjednika bataljuna vojne policije 7. armije. 1988. godine premješten je na novu dužnost. Postavljen za načelnika stožera 49. motorizirane brigade. Brigada je prenamijenjena u mehaniziranu brigadu. Već krajem 1989. godine vrši dužnost njenog zapovjednika brigade, a tijekom tog razdoblja stekao je čin potpukovnika.
Tijekom Domovinskog rata, u kojoj se JNA priklonila snagama Vojske Republike Srpske Krajine. Početkom travnja 1992. JNA ga je pritvorila u Sarajevu u kućni pritvor iz kojeg je pobjegao 8. travnja 1992. godine i potom dezertirao iz JNA. Po napuštanju JNA uključio se u Teritorijalnu obranu BiH.
14. studenoga 1992. godine došao je na mjesto zapovjednika Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine. Niti dva mjeseca poslije došlo je do povećanja Bošnjačko-hrvatskog sukoba. Dužnost zapovjednika 3. korpusa obnašao je za najžešćih sukoba, do 1. studenoga 1993. godine, kada je unaprijeđen u načelnika stožera Vrhovnog zapovjedništva ABiH. U prosincu 1993. godine promaknut je u brigadnog generala i s tim činom postao članom Zajedničkog zapovjedništva Armije Federacije Bosne i Hercegovine. U svibnju 1997. dobio je čin divizijskog generala, a kasnije je unaprijeđen u čin general-majora. Umirovljen je u travnju 2000. godine.
5. srpnja 2001. tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije Carla Del Ponte, podigla optužnicu protiv njega, Mehmeda Alagića i Amira Kuburu na osnovi svog ovlaštenja iz člana 18 Statuta MKSJ za kršenje zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, u kojima su žrtve bili bosanskohercegvoački Hrvati i Srbi, u predmetu br. IT-01-47-I.
Hadžihasanović je okrivljen za nesprječavanje ubojstva ratnog zarobljenika Mladena Havraneka i okrutno postupanje te na osnovi zapovjedne kaznene odgovornosti osuđen na pet godina zatvora. Žalio se na prvostupanjsku presudu i privremeno je pušten na slobodu u lipnju 2007. godine, do presude Žalbenog vijeća.
22. travnja 2008. godine Međunarodni kazneni sud Ujedinjenih naroda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) smanjio mu je kaznu na tri i pol godine.
Izvori
Kategorija:Životopisi, Zvornik Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini Kategorija:Vojni zapovjednici Armije BiH Kategorija:Osuđenici Haaškog suda