Austrija, službeno Republika Austrija, država je u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu te Češkom na sjeveru.
Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60 % površine Austrije brdovito je i dio planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava te u južnoj Štajerskoj, a Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno je 43 % Austrije pošumljeno. Najniža točka Austrije jest Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh Grossglockner s m.
Austrija je parlamentarna demokracija. Čini je devet saveznih država, a jedna je od dviju europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955. i Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.Austria in the UN , austria.org, pristupljeno 10. lipnja 2018.
Ime Austrija Njemačko je ime zemlje Österreich. U bavarskom je to Östareich ili Estareich, a u alemanskom Öschtriich. Slovensko je ime Avstrija, mađarsko Ausztria). Službeno ima na njemačkom glasi Republik Österreich. Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine. mini|desno|200px|Dokument iz 996. Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I., smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblik germanske riječi za istok, *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke. Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, jer je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba.http://wwwg.uni-klu.ac.at/spw/oenf/name2.htm Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.
Povijest
thumb|150px|desno|Venera iz Willendorfa
Ukratko Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.
Do osnivanja Njemačkog Carstva 1871. godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.
Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske unije, a 2002. je uvela valutu Euro.
Starije kameno doba Područje Austrije bilo je naseljeno i u starijem kamenom dobu, o čemu svjedoči i jedan od najvrednijih nalaza arheologije u Austriji tzv. Venera iz Willendorfa. Nastala je oko 25.000 godina pr. Kr. na području današnjeg Willendorfa u dolini Wachau u Donjoj Austriji. Pronađena je 1908. godine, a danas se nalazi u Prirodoslovno-povijesnom muzeju u Beču.
Kelti, rimske provincije thumb|Karta rimskih provincija na području današnje AustrijeLonnie Johnson 17 Na području današnje Austrije keltska plemena — Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo Norik. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu željeza, sve do područja današnje Italije, kao i po svojim konjima "Noriker". Imali su i svoju kovnicu novca.
Širenjem Rimskog Carstva, kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima Tiberijem i Druzom 15. pr. Kr., područje današnjeg Tirola i Vorarlberga prelazi u vlasništvo Rima. Rimljani osnivaju provincije Norik, Panoniju i Reciju. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su: Ovilava — Wels, Lauriacum — Lorch kod Ennsa, Cetium — Sankt Pölten, Vindobona — Beč i Iuavavum — Salzburg.
Srednji vijek thumb|desno|200px|Austrijski carski grb Nakon što su teritoriju današnje Austrije osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, ona dolazi pod vlast dinastije Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kad su ih naslijedili Habsburgovci. 976. godine spominje se markgrof Leopold I. iz dinastije Babenberg, kao povjerenik cara Otona I. Prvo spominjanje Austrije, kao Ostarrîchi<ref name="Geschichte">Karl Vocelka''', Geschichte Österreich. Heyne Verlag München</ref> zabilježeno je 1. studenoga 996. godine u ugovoru o poklonu 950 ha zemljišta, cara Otona III., biskupu od Freisinga u okolini današnje općine Neuhofen an der Ybbs u Donjoj Austriji, riječima: „...in regione vulgari vocabulo Ostarrîchi in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.“
Oko 1000. godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. in orientali regno, in oriente, Osterland, Austria i terra orientalis.
Izumiranjem dinastije Babenberg, Rudolf I., 1240. godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije Habsburg, te uzima ime Rudolf I., vojvoda austrijski i štajerski. Dinastija Habsburg vladala je Austrijom sve do svog izumiranja 1780. godine, kada ju je naslijedila lotarinška dinastija pod imenom Habsburg-Lothringen.
Austrijsko Carstvo
Kao odgovor na Napoleonovu krunidbu 1804. godine, Franjo II. uzima titulu »car Austrije« i osniva Austrijsko Carstvo. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Austrije, Češke, Slovačke, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, sjevernih dijelova Italije, kao i dijelova Poljske i Srbije, Njemačke i Bosne i Hercegovine.
Godine 1806. nakon Napoleonova ultimatuma i prijetnje da će Francuska ponovno napasti Austriju, Franjo II. pod protiskom je abdicirao i ukinuo Sveto Rimsko Carstvo.
Austro-Ugarska
thumb|desno|Prijestolonasljednik Franjo Ferdinand Austrijsko Carstvo je 1867. godine Austro-ugarskom nagodbom preustrojeno u dvojnu monarhiju, Austro-Ugarsku, na austrijski i mađarski dio. Odlukom Berlinskog kongresa Austrija okupira Bosnu i Hercegovinu, koju 1908. godine anektira.
Prvi svjetski rat
28. lipnja 1914. godine, Gavrilo Princip, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Napad Austro-Ugarske na Kraljevinu Srbiju aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata, zbog čega iste godine započinje Prvi svjetski rat. S ukupnom površinom od 676.615 -km2 Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u Europi, a s 53 milijuna stanovnika 1914. godine, treća u Europi.
Prva Republika
thumb|desno|Karta Njemačke Austrije Austro-Ugarska raspada nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je mirovnim ugovorom u Saint-germainu i mirovnim ugovorom u Trianonu 1918. godine, nastala Republika Njemačka Austrija (njem. Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich), nazivana kao Prva Republika (njem. Erste Republik), s prvim predsjednikom vlade Karlom Rennerom.
Anschluss
desno|thumb|Glasački listić, 1938. 1938. godine, Austrija je pripojena nacističkoj Njemačkoj.Ian Kershaw, 2001, Hitler 1936-1945: Nemesis. str. 83
Adolf Hitler, koji je i sam rodom iz austrijskog grada Braunau na Innu, imao je veliku želju za pripojenjem Austrije Njemačkoj što je i pokazao 1934. godine kad je javno zahtijevao pripojenje Austrije. I sama politika tadašnjeg Reicha je bila vođena pod sloganom: "Svi Nijemci u jednoj državi".
Godine 1938. Hitlerove pristaše ulaze u austrijsku vladu gdje odmah preuzimaju ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova. S već velikim utjecajem unutar države, već iste godine organiziraju referendum o pripojenju Trećem Reichu. Referendum je održan pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zakružio "ZA", a tko "PROTIV" pripajanja Njemačkoj. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, čak 99,7% stanovništva Austrije izjasnilo se za pripojenje.
Drugi svjetski rat
Krajem Drugoga svjetskog rata 1945. godine, saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacijske zone.Manfried Rauchensteiner: Der Sonderfall. Die Besatzungszeit in Österreich 1945 bis 1955 (The Special Case. The Time of Occupation in Austria 1945 to 1955), edited by Heeresgeschichtliches Museum / Militärwissenschaftliches Institut (Museum of Army History / Institute for Military Science), Vienna 1985
Dana 27. travnja 1945. godine proglašena je privremena vlada na čelu s Karlom Rennerom. Ta vlada proglašava uspostavljenje tzv. Druge republike i upravlja Austrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih izbora 1949. godine.
S potpisivanjem državnog ugovora 1955. godine, Austrija je ponovo stekla potpunu neovisnost. Austrija proglašuje stalnu neutralnost i zakonski zabranjuje težiti ponovnom pripojenju Njemačkoj.Lonnie Johnson 153
Suvremeno doba Godine 1955. godine počinje gospodarski uspon Austrije, koji je 1989. godine rezultirao zahtjevom za pristup u EU, od 1995. Austrija je punopravna članica EU. Godine 2002. je uvela valutu euro.
Administrativna podjela Savezne zemlje
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih zemalja (njem. Bundesländer). Te zemlje su podijeljene na kotare (njem. Bezirke) i statutarne gradove (njem. Statutarstadt). Kotari se dalje dijele na općine.
Savezna zemlja Glavni grad Površinakm2 Stanovništvo(1. travnja 2015.) GDP (u Eurima)(milijardi) BDP (PPP) Eisenstadt3,965 288.472 7.311 25.600 Klagenfurt9,536 557.754 17.62 31.700 Sveti Hipolit 19,178 1.638.618 49.75 30.800 Salzburg7,154 539.612 23.585 44.500 Graz 16,401 1.222.326 40.696 33.600 Innsbruck 12,648 730.444 28.052 39.400 Linz 11,982 1.439.592 53.863 38.000 415 1.805.681 81.772 47.300 Bregenz2,601 379.613 14.463 38.900
Zemljopis
mini|desno|Grossglockner, najviši vrh Austrije. Austrijski zapad i jug smješteni su u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3798 m), a nakon njega Wildspitze (3774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.
U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 °C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.
Gradovi Najveći gradovi su: Grad Broj stanovnikaNajveći austrijski gradovi (2018.), de.statista.com, pristupljeno 2. lipnja 2018. Savezna država Beč (glavni grad) 1.889.083 Graz 286.216 Linz 204.861 Salzburg 153.363 Innsbruck 132.487 Klagenfurt 100.316 Villach 61.887 Wels 61.213 Sveti Hipolit 54.673 Dornbirn 48.779
Alpska Austrija