Brijest, pojam u crnogorskoj povijesti, pravnoj povijesti i tradiciji. Simbolizira i crnogorski identitet.
Prvotno je Brijest bio veliko staro hrastovo stablo s golemom krošnjom. Nalazio se na Cetinju između crnogorskoga kneževskoga dvora i Biljarde (rezidencijaMladen Lompar, »Cetinje«, u publikaciji: Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : A – J, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., (Sv. 2.), str. 229. i 230., Petra II. Petrovića Njegoša). Ispod Brijesta se dijelila pravda, a Crnogorski Senat, knez (crnog. knjaz) Danilo I. Petrović Njegoš i knez, poslije kralj, Nikola I. Petrović Njegoš sudili su u sporovima (crnog. mn. davije) i u kaznenopravnim postupcima.Čedomir Bogićević, Crnogorski pravno istorijski rječnik, Drugo dopunjeno izd., Službeni list Crne Gore, Podgorica, 2010., , str. 74.,
Namjesto hrasta zasađen je 1892. novi, koji su 1918. srušili bjelaši, pristaše ujedinjenja Crne Gore i Srbije, koje je provedeno uz ukidanje dotadanje crnogorske države.
Na njegovom mjestu sagrađen je spomenik kralju Aleksandru I. Karađorđeviću.Radoje Radojević, Tokovima crnogorske književnosti, NIO »Pobjeda«, OOUR Izdavačka djelatnost, Titograd, 1978., str. 160.,
Unutarnje poveznice personifikacija crnogorski jezik brijest (razdvojba)
Izvori
Kategorija:Povijest prava Kategorija:Crnogorski jezik