Hutovska kapetanija (1802. – 1832.)Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09. područje je Hutova i okolice.
Kad se Hadži-beg Rizvanbegović vratio, njegov se otac Zulfikar-beg povukao pred divljim sinom, podijelio stolačku (vidošku) kapetaniju te mu od nje dodijelio hutovsku kapetaniju.Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009., str. 90 Između 1796. i 1806. izgrađeni su bedemi oko kule i tako ona postaje tvrđava. Zanimljivo je kako je kapetanija postojala samo do smrti kapetana Hadži Mehmed-bega Rizvanbegovića, njezinog prvog i jedinog vladara. Poslije kapetanija pripada Hercegovačkom pašaluku čiji je paša bio upravo polubrat Hadži Mehmed-bega Rizvanbegovića Ali-beg, u ratu s kojim je poginuo Hadžibeg Rizvanbegović.Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878. , Općina Neum, 2011. Poslije njegove smrti u međusobnom sukobu vojske dvojice braće ugasila se Hutovska kapetanija. U sjedištu kapetanije, hutovskoj vrđavi, Osmanlije su i dalje držale vojne posade manje brojnosti.
Hutovska kapetanija bila je posljednja osnovana kapetanija u Bosni i Hercegovini. Obuhvaćala je mjesto Hutovo i okolna sela. Nastanak kapetanije u svezi je borenja oko vidoške (stolačke) kapetanije u obitelji Rizvanbegovića, u kapetanije u kojoj je Hutovo postojalo kao agaluk.
Vidi Hutovo blato Popovo polje
Izvori
Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu Kategorija:Administrativna podjela Osmanskog Carstva Kategorija:Neum