Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
U širem značenju riječi, pojam tlocrt se odnosi ne samo na zasebne objekte, već i na prikaz kota prizemnih etaža većih arhitektonskih sklopova, od pojedinih sektora do prikaza čitavog naselja.Šenoa 1964
Projektiranje složenijih zgrada i arhitektonskih sklopova od samoga je početka zahtijevalo detaljnu prethodnu skicu, pa su graditelji uz presjeke i skice arhitektonskih i dekorativnih detalja, vjerojatno još od 4. tisućljeća pr. Kr. izrađivali i tlocrte. Tlocrt je, naime, najvažniji od svih nacrta.Müller/Vogel 1999
U baroku su značajniji graditelji posjedovali kolekcije tlocrta svojih i tuđih građevina.
U 19. st. standardizirana su mjerila tlocrta za izvedbu zgrada: situacioni tlocrt – 1:500 detaljni tlocrt – 1:200 urudžbeni tlocrt – 1:100 izvedbeni tlocrt – 1:50
Od tada je ustaljeno i označavanje detalja kao što su različite boje za pojedine vrste građevnog materijala, znakovi za pojedine vrste instalacija i dr.
Tlocrt nastao prigodom snimanja već postojećih objekata naziva se naknadni.
Bilješke
Literatura Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 17 Pescarin 2003 – Sofia Pescarin: Rome, Vercelli, 2003, str. 49 Šenoa 1964 – Zdenko Šenoa: Tlocrt, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 431
Kategorija:Građevinarstvo Kategorija:Arhitektonski elementi Kategorija:Tehničko crtanje