Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb izrastao je iz dvaju naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjega grada, njegovo povijesno središte (Gornji i dio Donjega Grada). Nalazi se na jugozapadnomu rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada Zagreba, koji je na mjestu spajanja alpskog, dinarskog, jadranskog i panonskog područja, omogućio je Zagrebu postati most između srednjoeuropskoga i jadranskoga područja.
Jedini je glavni grad u svijetu koji počinje na slovo Z. Uz Beč, jedini je europski glavni grad s vlastitom vinskom cestom (otvorena 2009.).Prva zagrebačka vinska cesta infozagreb.hr. Turistička zajednica Grada Zagreba. Objavljeno 3. studenoga 2009. Također, jedini je europski glavni grad sa skijalištem.
Prema popisu stanovništva iz 2021. u Zagrebu živi 767.131 stanovnika. Kao najveći i glavni grad, Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko i upravno središte Republike Hrvatske i Zagrebačke županije. Sjedište je Zagrebačke nadbiskupije. Zahvaljujući ulozi najvećega prometnoga središta u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.
Ime
O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Po jednima se izvodi od glagola zagrepsti, odnosno, ukopati.ICOLIM - 10. međunarodna konferencija o radu pod naponom Kaptol. Pristup stranicama: 5. prosinca 2012. Po drugima se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu „b(e)reg” koju i danas koriste u krašićkom kraju gdje Zagreb nazivaju Zabreg.
Većina povjesničara danas smatra da ime Zagreb ima svoj korijen u složenici „zagrebb”, tj. „mjesto za utvrdom” ili pak „za brdom”.Hrvoje Gračanin, Zrinka Nikolić Jakus, Borislav Grgin, Nataša Štefanec, Hrvoje Petrić, Drago Roksandić, Krešimir Regan, Željko Holjevac, Zoran Grijak i Ivo Goldstein, Povijest grada Zagreba, sv. 1, Od prethistorije do 1918 (Zagreb: Novi Liber, 2012), 22. U novije vrijeme sve je prihvaćenija i teorija o tome da je prije osnivanja zagrebačke biskupije i naselja na kaptolskom brdu ondje postojao samostan posvećen sv. Gabrijelu (San Gabriel, „Za'Gabriel”) od kojega je u konačnici i Zagreb dobio ime.Alerić, Najstarija zagrebačka tajna, 75 - 98.
Povijest imena Zagreb Iako je vremenom naziv Zagreb postao sinonimom za sva naselja na prostoru okolo i na gradečkomu i kaptolskomu brežuljku, a nakon spajanja naselja 1850. godine i službeni naziv za novi grad, to nije oduvijek bilo tako. Naime, naziv Zagreb u početku se odnosio na kaptolski brežuljak, točnije na jedno od naselja na njemu. Iako Felicijanova isprava svjedoči da se biskupija osnovana sa središtem na Kaptolu nazivala zagrebačka (lat. zagrabiensem episcopatum), prvi spomen naziva Zagreb dolazi s popisa biskupskih posjeda iz 1201. godine u latinskomu obliku Zagrabia i odnosi se na naselje na prostoru današnje Opatovine, koje se 40 godina kasnije ponovno javlja kao villa zagrabiensis.Gračanin et al., Povijest grada Zagreba, sv. 1, Od prethistorije do 1918, str. 33. Da se naziv Zagreb u početku nije odnosio na naselje smješteno na susjednomu brdu svjedoči jedan od najranijih spomena zagrebačkoga Gradeca. Naime, nešto više od desetak godina nakon što je 1242. godine Zlatnom bulom Bele IV. osnovan Gradec uz uvjet podizanja zidina, godine 1261. spominje se naselje kao „utvrda Grič kraj Zagreba”.Filip Šimunjak, Gradec (Zagreb) – Slavonska krajina , Bulwark of Europe. Svega pet godina kasnije, 1266. godine, naselje se ponovno spominje u jednoj od isprava Bele IV. u kojoj Bela IV. navodi „odredili smo da se sagradi utvrda na brdu Gradec kraj Zagreba”.Gračanin et al., Povijest grada Zagreba, sv. 1, Od prethistorije do 1918, str. 39. Od slavenskoga naziva Gradec razvio se i njemački oblik Grez ili Grech, a u 13. stoljeću prvi se puta javlja i poznati njemački naziv za Zagreb (Agram) u obliku Agrim.Petar Skok, Toponomastički prilozi, poglavlje V, Zagreb (Ljubljana : [s.n.], 1928.), str. 10–11, 13–18.
Povijest
O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi"!
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori da je tu i ranije postojalo naselje.
1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad. 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske. 1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta. 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade). 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb. 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad. 22. ožujka 2020. grad je zatresao potres magnitude M 5,5 po Richterovoj ljestvici.
Zemljopis mini|lijevo|Satelitska snimka Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
Klima je u Zagrebu umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.
Stanovništvo
mini|300px|Dobno-spolna piramida Grada Zagreba prema popisu 2021.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagreb imao je 790 017 stanovnika. Prema novijim podacima iz 2018. grad ima 802 338 stanovnika. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92 %), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87 %), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2 %), Evangelička crkva, Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, Adventistička crkva, Baptistička crkva, židovska zajednica i Jehovini svjedoci. Oko 4 % izjašnjava se agnosticima, a 3,5 % ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika. Metropolitansko područje grada imalo je 1 107 623 stanovnika 2013. godine.
Uprava mini|Gornjogradska vijećnica, sjedište Gradske skupštine Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001, 125/08, 36/09, 119/14).
Tijela Grada Zagreba jesu: Gradska skupština i Gradonačelnik
Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 48 gradskih zastupnika koji se biraju na neposrednim izborima razmjernim sustavom primjenom d'Hondtove metode. Njen aktualni saziv izabran je na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine. Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradske skupštine, održanoj 17. lipnja 2021., za predsjednika Gradske skupštine izabran je Joško Klisović (SDP), a za potpredsjednike Ivana Kekin (NL), Teodor Celakoski (Zagreb je NAŠ!), Mislav Herman (HDZ) i Igor Peternel (DP).
Stranački sastav Gradske skupštine dana 16. svibnja 2021. bio je:
Stranka Broj zastupnika Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti (BM 365) 4 Blok za Hrvatsku (BZH) 1 Domovinski pokret (DP) 2 Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 5 Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 1 Most nezavisnih lista (MOST) 2 Nova ljevica (NL) 3 Samostalna demokratska srpska stranka (SSDS) 1 Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 4 Zagreb je NAŠ! 19 Održivi razvoj Hrvatske – ORaH (ORaH) 1 Zelena lista (ZL) 1 Nestranački gradski zastupnici 4 Ukupno 48
Gradonačelnici
mini|Nova gradska vijećnica u Zagrebu, sjedište gradonačelnika i Uprave grada Zagreba, 2025. Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti Grada Zagreba. Bira se na lokalnim izborima neposredno većinskim dvokružnim sustavom (ako u prvom krugu kandidat ne osvoji apsolutnu većinu danih glasova, održava se drugi krug u kojeg ulaze dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu, pobjeđuje kandidat koji je dobio više glasova). Gradonačelnik ima i dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Kao nositelj izvršne vlasti, predstavlja Grad Zagreb, Skupštini podnosi prijedloge odluka, proračuna i drugih akata, na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike gradskih ureda, te obnaša i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradonačelnik (sa zamjenicima) može se opozvati putem referenduma ako opoziv zatraži najmanje 20 % birača u Gradu Zagrebu, za opoziv treba glasati većina izašlih birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača u Gradu Zagrebu. U Gradu Zagrebu gradonačelnik je i predstavnik središnje vlasti Republike Hrvatske.
mini|desno|250px|Spomenik Većeslavu Holjevcu, jednom od najznačajnijih zagrebačkih gradonačelnika za vrijeme čijeg se mandata Zagreb proširio i na desnu obalu rijeke Save
Upravne poslove iz samoupravne nadležnosti Grada Zagreba te poslove prenesenog djelokruga državne vlasti obavljaju upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi, službe) na čelu kojih su pročelnici, koje temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik (među njima gradonačelnik određuje i koordinatora državne uprave za područje Grada Zagreba). Ured gradonačelnika i uprave smješten je u Novoj gradskoj vijećnici.
Popis svih zagrebačkih gradonačelnikaGradonačelnici grada Zagreba , pristupljeno 1. travnja 2018. od ujedinjenja svih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850.:
Tomislav Tomašević (2021. – danas) Jelena Pavičić Vukičević (2021.) Milan Bandić (2000. – 2002.; 2005. – 2021.) Vlasta Pavić (2002. – 2005.) Marina Matulović Dropulić (1996. – 2000.) Branko Mikša (1993. – 1995.) Boris Buzančić (1990. – 1993.) Mato Mikić (1982. – 1983.; 1986. – 1990.) Tito Kosty (1985. – 1986.) Zorislav Šonje (1984. – 1985.) Aleksandar Varga (1983. – 1984.) Ivo Latin (1978. – 1982.) Ivo Vrhovec (1972. – 1978.) Josip Kolar Matek (1967. – 1972.) Ratko Karlović (1967.) Pero Pirker (1963. – 1967.) Većeslav Holjevac (1952. – 1963.) Mirko Pavleković (1951. – 1952.) Milivoj Rukavina (1950. – 1951.) Mika Špiljak (1949. – 1950.) Dragutin Saili (1945. – 1949.) Eugen Starešinić (1944. – 1945.) Ivan Werner (1941. – 1944.) Jozo Dumandžić (1941.) Mate Starčević (1939. – 1941.) Teodor Peičić (1937. – 1939.) Rudolf Erber (1934. – 1936.) Ivo Krbek (1932. – 1934.) Stjepan Srkulj (1917. – 1919.; 1928. – 1932.) Vjekoslav Heinzel (1920. – 1928.) Svetozar Delić (1920.) Janko Holjac (1910. – 1917.) Milan Amruš (1890. – 1892.; 1904. – 1910.) Adolf Mošinsky (1892. – 1904.) Ignjat Sieber (1887. – 1890.) Nikola Badovinac (1885. – 1887.) Josip Hoffmann (1881. – 1885.) Matija Mrazović (1879. – 1881.) Stanko Andrijević (1876. – 1879.) Ivan Vončina (1873. – 1876.) Stjepan Vrabčević (1873.) Pavao Hatz (1872. – 1873.)