Obavještajna procjena () posebna je faza obavještajnog ciklusa u kojoj se, na osnovu dostupnih otvorenih i tajnih obavještajnih podataka, izrađuju procjene budućeg ponašanja ili preporuke o mogućim pravcima djelovanja za rukovodstvo organizacije.

Obavještajna procjena javlja se u dvije faze obavještajnog ciklusa: na početku obavještajnog ciklusa, tokom faze "usmjeravanja" (poznate i kao planiranje ili postavljanje zadataka), obavještajni službenici procjenjuju ranije prikupljene obavještajne podatke, utvrđuju nedostatke u informacijama i određuju koji su novi obavještajni podaci potrebni. obavještajna procjena provodi se i pri kraju obavještajnog ciklusa, tokom faze "analize i izrade obavještajnih proizvoda". Ova faza slijedi nakon prikupljanja i obrade podataka, a prethodi njihovom dostavljanju donosiocima odluka.

Obavještajne procjene izrađuju se na osnovu zahtjeva rukovodstva radi pružanja informacija potrebnih za donošenje odluka. Procjena se može izrađivati za potrebe državnih organa, vojnih struktura ili komercijalnih organizacija, pri čemu se koriste različiti izvori informacija dostupni pojedinoj organizaciji.

Obavještajna procjena obuhvata pregled dostupnih informacija i ranijih procjena radi utvrđivanja njihove relevantnosti i ažurnosti. Ako su za procjenu potrebne dodatne informacije, analitičar može pokrenuti zahtjev za njihovim dodatnim prikupljanjem.

Proces

Obavještajna procjena zasniva se na zahtjevu ili potrebi korisnika obavještajnih podataka. Takav zahtjev može biti trajan ili prilagođen određenim okolnostima, a može biti upućen i kao Zahtjev za informacijama (RFI). Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj obavještajnoj službi i obrađuje kroz obavještajni ciklus, strukturirani proces odgovaranja na zahtjev za informacijama.

Zahtjev za informacijama može sadržavati i podatke o formatu u kojem podnosilac zahtjeva želi primiti obavještajni proizvod.

Zahtjev pregledava rukovodilac za obavještajne zahtjeve, koji zatim "usmjerava" odgovarajuće zadatke radi njegovog ispunjavanja. To može obuhvatiti pregled postojećih materijala, izradu novog analitičkog proizvoda ili prikupljanje novih informacija potrebnih za analizu.

Nove informacije mogu se prikupljati primjenom jedne ili više obavještajnih metoda, uključujući obavještajne podatke iz ljudskih izvora, obavještajne podatke dobivene presretanjem signala, obavještajne podatke dobivene analizom snimaka i obavještajne podatke iz otvorenih izvora. Priroda zahtjeva za informacijama i njegova hitnost mogu utjecati na izbor metoda prikupljanja, jer neke metode zahtijevaju više vremena za prikupljanje ili provjeru informacija. Obavještajne metode, kao i izvori koji se pri tome koriste, često podliježu visokom stepenu klasifikacije i pristupa njima, pri čemu analitičari moraju imati odgovarajući nivo sigurnosne provjere.

Proces u kojem se poznate informacije o situacijama i subjektima relevantnim za zahtjev za informacijama (RFI) određuju, opisuju i analiziraju radi procjene budućih događaja naziva se procjena iz svih izvora, analiza ili obrada. Analitičar koristi informacije iz više izvora kako bi međusobno potvrdio ili isključio one koje nisu u skladu s drugim dostupnim podacima, a zatim donosi zaključak uz navođenje stepena pouzdanosti tog zaključka.

Ako već postoji dovoljno aktuelnih informacija, analiza se može pokrenuti neposredno, bez potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka.

Rezultati analize zatim se dostavljaju podnosiocu zahtjeva u prethodno određenom formatu. U zavisnosti od sadržaja zahtjeva za informacijama i metoda korištenih u analizi, isti obavještajni proizvod može biti prilagođen i drugim korisnicima i u skladu s tim dalje distribuisan. Analiza se izrađuje na unaprijed određenom nivou klasifikacije, pri čemu mogu postojati i prilagođene verzije na različitim nivoima klasifikacije radi njihovog daljeg distribuisanja.

Obavještajni ciklus usmjeren na cilj

Ciklus F3EA

Pristup poznat kao F3EA () predstavlja dopunu obavještajnom ciklusu i usmjeren je na samo provođenje operacije. Kada je predmet procjene jasno određen i kada postoje uslovi za provođenje određenog oblika djelovanja prema tom subjektu, može se primijeniti pristup procjeni usmjeren na cilj.

Pronalaženje U ovoj fazi utvrđuje se subjekt prema kojem treba djelovati, odnosno cilj, te se poduzimaju početne aktivnosti radi njegovog pronalaženja i daljeg prikupljanja podataka o njemu. Cilj je utvrditi gdje bi djelovanje prema cilju moglo imati najveći efekat. Lociranje i potvrđivanje Nakon donošenja odluke o djelovanju poduzimaju se aktivnosti radi lociranja i potvrđivanja cilja, kako bi se povećala vjerovatnoća uspješnog djelovanja i ograničila mogućnost cilja da samostalno promijeni situaciju ili preduzme određene aktivnosti. Izvršenje U fazi izvršenja provodi se planirano djelovanje prema cilju, što može uključivati lišavanje slobode, kao i postavljanje drugih sredstava za prikupljanje obavještajnih podataka. Iskorištavanje prikupljenih podataka Nakon djelovanja provodi se iskorištavanje informacija i drugih podataka prikupljenih od cilja ili u vezi s njim. To može dovesti do dodatnog usavršavanja postupka prema povezanim ciljevima. Rezultati ove faze također se uključuju u druge aktivnosti obavještajne procjene.

Ciklus F3EAD mini|desno|300px|Odnos klasičnog obavještajnog ciklusa i ciklusa usmjerenog na cilj (F3EAD) Ciklus F3EAD () alternativni je model obavještajnog ciklusa koji se koristi u vojskama zapadnih zemalja, posebno u operacijama koje mogu rezultirati primjenom smrtonosne sile, kao što su napadi bespilotnim letjelicama i operacije specijalnih snaga.

Pronađi/Detektuj Identifikacija mete na osnovu prikupljenih obavještajnih podataka.

Lokalizuj Praćenje i precizno utvrđivanje lokacije cilja (mete).

Neutrališi Izvođenje operacije (lišavanje slobode, zaplijena, neutralizacija).

Eksploatiši/Iskoristi Prikupljanje i obrada zaplijenjenog materijala (dokumenata, digitalnih medija, opreme).

Analiza Taktička analiza materijala dobijenih eksploatacijom. Rezultati ove analize vraćaju se direktno u širi obavještajni ciklus, čime se pokreće novi krug prikupljanja podataka i traženja novog cilja (mete). Prikupljene informacije analiziraju se radi utvrđivanja obrazaca, procjene vjerodostojnosti i izrade obavještajnih izvještaja.

Distribucija Rezultati faze iskorištavanja distribuiraju se korisnicima i uključuju u druge aktivnosti obavještajne procjene.

Teorija obavještajnog ciklusa širom svijeta

Sjedinjene Američke Države

Obavještajni ciklus koji primjenjuje obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država zasniva se na šest međusobno povezanih faza:

Planiranje i usmjeravanje Prikupljanje Obrada i iskorištavanje Analiza i izrada Distribucija Povratne informacije

U američkoj obavještajnoj zajednici veliki značaj imaju tehnološki zasnovane metode prikupljanja obavještajnih podataka, uključujući SIGINT, IMINT i MASINT, uz HUMINT. Analitičke aktivnosti provode različite obavještajne agencije, uključujući CIA-u, DIA-u i NSA-u, dok se distribucija obavještajnih proizvoda odvija kroz formalizovane postupke, uključujući brifinge za potrebe nacionalne sigurnosti.

Pored tradicionalnog modela obavještajnog ciklusa, u akademskoj literaturi razvijeni su i drugi konceptualni modeli obavještajnog procesa. Steven Stottlemyre predložio je model ciklusa obavještajnih informacija koji tradicionalni obavještajni ciklus posmatra kroz četiri pretpostavke:

obavještajni podaci su tajne informacije; obavještajni podaci predstavljaju javno dobro; obavještajni podaci kreću se ciklično kroz proces; obavještajni podaci se zadržavaju i ograničava se njihov pristup.

Prema ovom modelu, informacije mijenjaju svoj status u zavisnosti od toga ko nad njima ima kontrolu. Informacija koju izvor drži privatnom može postati tajna obavještajna informacija kada se kontrola nad njenim širenjem dijeli s obavještajnim službenikom. Daljim širenjem, odnosno distribucijom izvan obavještajne zajednice, ona može postati javno dostupna informacija.

U takvom modelu izdvajaju se dvije osnovne tačke prijelaza. Prva je "prikupljanje", tokom kojeg privatne informacije prelaze u status tajnih obavještajnih informacija, a druga je "distribucija", tokom koje tajne informacije mogu prijeći u javnu sferu. Model nastoji objasniti napetosti koje nastaju u tim prijelazima, kao i utjecaj načina prikupljanja i distribucije informacija na etičke standarde u obavještajnom procesu.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Obavještajni proces u Ujedinjenom Kraljevstvu je sličan, ali često manje birokratski i uključuje nekoliko specijalizovanih institucija. Tajna obavještajna služba (SIS, poznat i kao MI6) prvenstveno je usmjerena na prikupljanje obavještajnih podataka iz ljudskih izvora (HUMINT) izvan zemlje, Vladin centar za komunikacije (GCHQ) na obavještajne podatke iz signala (SIGINT), dok je MI5 nadležan za zaštitu unutrašnje sigurnosti.

Združeni obavještajni komitet (JIC) ima važnu ulogu u procjeni obavještajnih podataka za potrebe donosioca odluka. JIC je centralno tijelo Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zaduženo za sintezu i procjenu obavještajnih saznanja svih agencija prije nego što se daju premijeru i ministrima.

Rusija

Obavještajni sistem Rusije uključuje više institucija, među kojima su Federalna služba sigurnosti (FSB), Glavna uprava Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije (GRU) i Vanjska obavještajna služba (SVR). U savremenoj zapadnoj literaturi o obavještajnim studijama naglašava se specifična povezanost ruskog obavještajnog rada s takozvanim "aktivnim mjerama", koje obuhvataju obmanu, subverzivno djelovanje i širenje dezinformacija.

Analiza i distribucija obavještajnih podataka u ruskom sistemu povezane su s centralizovanim procesima donošenja strateških odluka, pri čemu obavještajne informacije imaju važnu ulogu u oblikovanju politike državnog vrha.

Kina

U Kini Ministarstvo državne sigurnosti (MSS) i vojno-obavještajne jedinice prikupljaju obavještajne podatke od značaja za dugoročne strateške ciljeve države. Među područjima koja se navode u literaturi su industrijska špijunaža i kibernetičke aktivnosti.

Proces donošenja odluka u području sigurnosti i odbrane usko je povezan s političkim strukturama Komunističke partije Kine, koja ima snažan utjecaj na obavještajni sistem i njegovo usmjeravanje.

Francuska

Francuski obavještajni ciklus u velikoj mjeri nalikuje američkom i britanskom modelu, ali s većim fokusom na ekonomsko obavještavanje radi pružanja podrške domaćoj industriji. Veća autonomija data je operativcima na terenu za prikupljanje i procjenu obavještajnih podataka u realnom vremenu, bez pretjeranog centralnog nadzora.

Izrael

Obavještajne operacije u Izraelu visoko su operativno integrisane, što znači da obavještajni ciklus često preskače određene korake (npr. prikupljanje podataka može odmah dovesti do direktne akcije, kao što su ciljana ubistva ili preventivni udari). Izraelski obavještajni sistem pridaje veliki značaj brzom pretvaranju informacija u operativne odluke.

Također pogledajte Obavještajni ciklus Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala Obavještajni podaci iz svih izvora Vojno-obavještajni rad

Reference

Vanjski linkovi

Zvanična elektronska čitaonica FOIA Agencije CIA – Arhiva deklasifikovanih obavještajnih dokumenata Nacionalni sigurnosni arhiv (GWU) – Baza primarnih izvora i obavještajnih dokumenata Univerziteta George Washington

Kategorija:Prikupljanje podataka Kategorija:Obavještajna analiza