Aura je perceptivni poremećaj koji doživljavaju neki s epilepsijom ili migrenom. Epilepsijska aura je zapravo blagi epilepsijski napad.
Epilepsijske i migrenske aure nastaju zbog zahvaćenosti specifičnih područja mozga, a to su ona koja određuju simptome aure. Stoga, ako je zahvaćeno vizuelno područje, aura će se sastojati od vizuelnih simptoma, dok će se, ako je zahvaćeno opipno senzorno područje, javiti opipni senzorni simptomi.
Epilepsijske aure su subjektivni senzorni ili psihički fenomeni uzrokovani fokusnim napadom, tj. napadom koji potiče iz područja mozga odgovornog za funkciju, a koji se zatim ispoljava simptomima aure. To je važno jer jasno pokazuje gdje se nalazi promjena koja uzrokuje napad. Epilepsijsku auru u većini slučajeva prate druge manifestacije napada, naprimjer konvulzija, budući da se epilepsijsko pražnjenje širi na druge dijelove mozga. Rijetko ostaje izolirano. Aure, kada se pojave, daju nekim ljudima koji imaju epilepsiju vremena da spriječe povrede sebe i/ili drugih kada izgube svijest.
Migrena Migrenka aura je u velikoj većini slučajeva vizuelna, jer disfunkcija počinje u vizuelnom korteksu. Nakon aure, obično nakon vremena koje varira od nekoliko minuta do sat, slijedi migrenska glavobolja. Međutim, migrenska aura se može manifestirati izolirano, odnosno bez glavobolje. Aura može ostati tokom cijelog trajanja migrene; ovisno o vrsti aure, može ostaviti osobu dezorijentiranom i zbunjenom. Uobičajeno je da osobe s migrenama dožive više od jedne vrste aure tokom migrene. Neki ljudi koji imaju aure imaju istu vrstu aure svaki put.
Aure se također mogu zamijeniti s iznenadnim početkom panike, napadima panike ili anksioznim napadima, što stvara poteškoće u dijagnozi. Diferencijalna dijagnoza pacijenata koji imaju simptome parestezija, derealizacija, vrtoglavica, bolova u prsima, tremora i palpitacija može biti izazovna.
Epilepsijski napadi
Epilepsijska aura je posljedica aktivacije funkcionalnog korteksa abnormalnim neuronskim pražnjenjem. Osim što je znak upozorenja na nadolazeći epilepsijski napad, priroda aure može dati uvid u lokalizaciju i lateralizaciju napada ili migrene.
Najčešće aure uključuju motorne, somatosenzorne, vizuelne i slušne simptome. Aktivacija u mozgu tokom aure može se proširiti kroz više regija kontinuirano ili diskontinuirano, na istoj ili na obje strane.
Aure su posebno česte kod fokusnih napada. Ako je motorni korteks uključen u prekomjernu stimulaciju neurona, mogu se javiti motorne aure. Slično tome, somatosenzorne aure (kao što su trnci, utrnulost i bol) mogu se javiti ako je uključen somatosenzorni korteks. Kada se aktivira primarni somatosenzorni korteks, diskretniji dijelovi na suprotnoj strani tijela i sekundarna somatosenzorna područja rezultiraju simptomima ipsilateralnim od fokusa epilepsijskih napada.
Vizuelne aure mogu biti jednostavne ili složene. Jednostavni vizuelni simptomi mogu uključivati statična, bljeskajuća ili pokretna svjetla/oblike/boje, uglavnom uzrokovane abnormalnom aktivnošću u primarnom vizuelnom korteksu. Složene vizuelne aure mogu uključivati ljude, scene i objekte, što je rezultat stimulacije temporo-okcipitalnog spoja i lateralizovano je u jedno hemisferno polje. Auditorne aure također mogu biti jednostavne (zvonjava, zujanje) ili složene (glasovi, muzika). Jednostavni simptomi mogu nastati aktivacijom u primarnom auditornom korteksu, a složeni iz sljepoočno-potiljačnog korteksa na lokaciji područja slušne asocijacije.
Primjeru thumb| Umjetnički prikaz scintilirajućeg skotoma thumb| Primjer scintilirajuće skotomske aure sa svakom tačkom ili linijom koja treperi thumb|Primjer scintilirajućeg skotoma koji prikazuje zamagljeno/iskrivljeno područje omeđeno bojama Osjećaj aure može uključivati jedno ili kombinaciju sljedećeg:
Vizuelne promjene Jarka svjetla i mrlje Cik-cak linije Izobličenja u veličini ili obliku objekata Vibrirajuće vidno polje Scintilirajući skotom Svjetlucavi, pulsirajući dijelovi, često zakrivljeni Tunelski vid Skotom Slijepe ili tamne mrlje Efekat zavjese preko jednog oka Polahko šireće mrlje Efekti kaleidoskopa Privremeno sljepilo na jednom ili oba oka Pojačana osjetljivost na svjetlost
Slušne promjene Čujenje glasova ili zvukova koji ne postoje: slušne halucinacije Modifikacija glasova ili zvukova u okolini: zujanje, tremolo, amplitudna ili druge modulacije Povećana osjetljivost sluha Vestibulumski poremećaj koji uzrokuje vrtoglavicu Ostali osjećaji Čudni mirisi (fantozmija) ili okusi (gustativne halucinacije) Pojačana osjetljivost na mirise Sinestezija Već viđeno ili Nikad viđeno franc. Déjà vu ili jamais vu Lobanjska aura, percepcija pokreta glave ili unutrašnjosti glave Trbušna aura, kao što je osjećaj podizanja u epiželučanom području Mučnina Utrnulost ili trnci (parestezija) Slabost na jednoj strani tijela (hemipareza) Osjećaj odvojenosti od vlastitog tijela ili lebdenja iznad njega (disocijacija) Osjećaj pregrijavanja i iznenadno znojenje Nemogućnost govora (afazija) ili nerazgovijetan govor
Animirani prikazi
Također pogledajte Fokusni epilepsijski napad Halucinacija Uporna aura bez infarkta Sinestezija CADASIL Mrežnjačna migrena Fotopsija
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Medicinska terminologija Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja Kategorija:Halucinacije Kategorija:Epilepsija Kategorija:Migrena