Knežina je naseljeno mjesto u općini Sokolac, Bosna i Hercegovina.
Knežina je nekada bila kasaba, dok u novijoj prošlosti postoji u obliku sela.
Geografija Knežina je smještena 12 km sjeverozapadno od Sokoca, a 26 km jugoistočno od Olova, na regionalnom putu R-468 (Sokolac – Olovo). Kroz naselje protječe rijeka Bioštica.
Historija Antika i srednji vijek U mjestu Knežina i okolini nalazi se veći broj gradina i pretpostavlja se da je ovaj kraj bio nastanjen još od Ilira. Prisustvo velikog broja nekropola sa stećcima ukazuje na to da je Knežina i okolina bila gusto naseljena i u srednjem vijeku.
Osmansko razdoblje Rano razdoblje U razdoblju osmanlijske vladavine Knežina je bila mjesto u vilajetu Pavle, a u nahiji Olovo. Krajem 16. stoljeća našla se u novom kadiluku Birač (Vlasenica), u čijem je sastavu bila i Knežina s okolinom. Postoji tvrdnja da je sjedište Biračkog kadiluka bilo najprije u Knežini.
Vrhunac napretka U dokumentu iz 1563. Knežina se označava kasabom. Taj status dobila je na osnovu određenog unutrašnjeg sadržaja naselja i formalno-pravnog akta koji je davao sultan. U tu svrhu morali su biti izgrađeni, u prvom redu, džamija i kolika-tolika čaršija zanatlija, zatim mekteb, stočna i poljoprivredna pijaca, te han, odnosno karavan-saraj.
Iz izvještaja bosanskog biskupa Maravića Rimskoj stolici iz 1655. vidi se da je mjesto imalo 300 kuća i 1500 stanovnika, četiri džamije, jedan ili dva mekteba, hamam i sudnicu gdje je sjedio kadija, zatim turbe i han.
Propast Knežine Postoji više mogućih, a historijski nepotvrđenih razloga propasti Knežine: Poslije Bečkog rata 1683, prema malo poznatim podacima, u pohodu austrijske vojske pod vodstvom Eugena Savojskog, od pljačke i požara stradala su gotovo sva gradska naselja u Bosni i Hercegovini, pa je tada vjerovatno stradala i Knežina. Postoji još jedna verzija uništenja Knežine, a to je da su Knežinu popalili crnogorski hajduci. Treća verzija kaže da je Knežina stradala u požaru oko 1765. Četvrta verzija kaže da je stanovništvo Knežine desetkovano kugom sredinom 18. stoljeća.
Knežina nakon propasti Knežina od početka ili sredine 18. vijeka ima karakter sela i takva je dočekala kraj osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini.
Knežina u doba Austro-Ugarske Godine 1885. iz službenog popisa u vrijeme austrougarske vladavine Knežina je imala status sela sa ukupno 45 kuća i 199 stanovnika.
Knežina u 20. i 21. vijeku Od objekata javne arhitekture nekadašnje Knežine kao kasabe do danas je ostao samo jedan, Sultan-Selimova džamija.
Poznato je da je, osim cjelovite Sultan-Selimove džamije, po završetku Drugog svjetskog rata u Knežini postojala i munara još jedne džamije nepoznatnog imena (nije poznato kada je pripadajuća džamija srušena). Navedena munara je srušena i ostaci uklonjeni krajem 1940-ih.
Sultan-Selimova džamija je srušena (i ostaci uklonjeni) u ljeto 1992. u organizaciji političke vlasti. Obnovljena je 2011. i proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U Knežini postoji i istoimeni manastir posvećen djevici Mariji.
Stanovništvo
Poznate ličnosti Halid Bešlić
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Sokolac |